Ateroskleroza je kronična i progresivna bolest koja godinama ne pokazuje simptome, a njezine posljedice mogu biti fatalne. Donosimo sve što trebate znati o uzrocima, skrivenim znakovima i modernim metodama liječenja ove opasne bolesti koja je vodeći uzrok smrtnosti u razvijenom svijetu.
Ateroskleroza je podmukla bolest arterijskih krvnih žila koju karakterizira postupno nakupljanje masnih naslaga, kolesterola i drugih tvari na unutarnjim stijenkama arterija. Te naslage, poznate kao plakovi ili ateromi, s vremenom dovode do zadebljanja i otvrdnuća arterijskog zida, čime se smanjuje njihova elastičnost. Najopasnija posljedica ovog procesa je sužavanje lumena krvne žile, što izravno ometa i smanjuje protok krvi bogate kisikom do vitalnih organa poput srca, mozga i udova. Ovaj proces se odvija sporo i neprimjetno, često desetljećima, zbog čega se ateroskleroza s pravom naziva “tihim ubojicom”.
Čitav niz faktora koji ubrzavaju razvoj bolesti
Iako točan uzrok nije u potpunosti razjašnjen, vjeruje se da proces započinje oštećenjem unutarnjeg sloja arterije, takozvanog endotela. Na to oštećenje nadovezuje se čitav niz faktora rizika koji ubrzavaju razvoj bolesti. Ključni katalizatori su povišene razine “lošeg” LDL kolesterola i triglicerida, uz istovremeno snižene razine “dobrog” HDL kolesterola. Visok krvni tlak (hipertenzija) dodatno oštećuje stijenke arterija, dok pušenje ima razoran učinak jer potiče stvaranje masnih naslaga i ubrzava rast postojećeg plaka. Šećerna bolest, prekomjerna tjelesna težina, fizička neaktivnost i kronični stres također značajno doprinose progresiji bolesti, a rizik se prirodno povećava sa starošću te je izraženiji kod osoba s obiteljskom povijesti preranih kardiovaskularnih bolesti.
Budući da se ateroskleroza razvija postupno, često ostaje bez ikakvih simptoma sve dok suženje arterije ne postane kritično ili dok ne dođe do pucanja plaka i stvaranja krvnog ugruška. Simptomi koji se tada javljaju ovise isključivo o tome koje su arterije zahvaćene. Ako su u pitanju srčane arterije, pacijent može osjetiti bol ili pritisak u prsima (angina pektoris), nedostatak daha i umor. Kada su pogođene arterije koje opskrbljuju mozak, mogu se javiti vrtoglavica, problemi s govorom, iznenadna slabost ili trnjenje jedne polovice tijela, što su alarmantni predznaci moždanog udara. Zahvaćenost arterija u nogama uzrokuje bolove u listovima pri hodu (intermitentne klaudikacije), dok suženje bubrežnih arterija može dovesti do teško reguliranog visokog krvnog tlaka.
Dijagnoza se postavlja na temelju kliničke slike, fizikalnog pregleda i analize prisutnih faktora rizika. Liječnik će najprije provjeriti laboratorijske nalaze krvi kako bi utvrdio razine kolesterola, triglicerida i šećera. Jedna od ključnih neinvazivnih metoda je Dopler ultrazvuk, kojim se precizno procjenjuje protok krvi i otkrivaju suženja u vratnim arterijama, aorti i arterijama nogu. Za dijagnozu periferne arterijske bolesti koristi se i pedobrahijalni indeks (ABI test), koji mjeri omjer krvnog tlaka na gležnju i ruci. U slučaju sumnje na koronarnu bolest, provode se elektrokardiogram (EKG) i testovi opterećenja, dok se za detaljan prikaz suženja koristi angiografija, metoda snimanja krvnih žila uz pomoć kontrasta.
Kako zaustaviti progresiju bolesti
Iako se već formirani plak ne može u potpunosti ukloniti, moderna medicina usmjerena je na usporavanje napredovanja bolesti, ublažavanje simptoma i smanjenje rizika od fatalnih komplikacija poput srčanog ili moždanog udara. Temelj liječenja i prevencije čine promjene životnog stila. To uključuje usvajanje zdrave prehrane s niskim udjelom zasićenih masti i šećera te bogate voćem, povrćem i vlaknima. Neizostavna je i redovita tjelesna aktivnost koja poboljšava cirkulaciju i pomaže u kontroli težine, krvnog tlaka i kolesterola. Apsolutni prioritet je prestanak pušenja, što se smatra najvažnijim pojedinačnim korakom u zaustavljanju progresije ateroskleroze.
Modrena terapija
Uz promjenu životnih navika, liječenje se oslanja na medikamentoznu terapiju. Ključnu ulogu imaju statini, lijekovi koji snižavaju razinu LDL kolesterola, stabiliziraju postojeće plakove i smanjuju upalu u arterijama. Ovisno o stanju pacijenta, propisuju se i antihipertenzivi za kontrolu krvnog tlaka, antitrombocitni lijekovi poput aspirina za sprječavanje stvaranja ugrušaka te lijekovi za regulaciju šećera u krvi kod dijabetičara. U najtežim slučajevima, kada je protok krvi značajno ugrožen, pribjegava se invazivnim metodama poput angioplastike s ugradnjom stenta ili kirurške premosnice (bypass). Prevencija je, ipak, najbolji lijek, a ona započinje ranom edukacijom, održavanjem zdrave tjelesne mase i redovitim preventivnim pregledima, osobito nakon 50. godine života, jer su rano otkrivanje i dosljedno liječenje ključni za dug i kvalitetan život. ( Ordinacija.hr )
