Atrijska fibrilacija (AFib) je nepravilni i često ubrzani rad srca koji može povećati rizik od moždanog udara. Saznajte kako prepoznati simptome, uzroke i mogućnosti liječenja.
Atrijska fibrilacija (AFib) najčešća je trajna srčana aritmija, a karakterizira je nepravilan i često ubrzan rad srca. Iako sama po sebi najčešće nije odmah opasna po život, može dovesti do stvaranja krvnih ugrušaka, povećava rizik od moždanog udara i drugih ozbiljnih komplikacija. Upravo zato važno je prepoznati simptome i na vrijeme započeti liječenje.
Što se događa u srcu tijekom AFib-a?
Srce se sastoji od četiri komore – dvije gornje (atriji) i dvije donje (ventrikuli). Normalni otkucaji srca nastaju u sinoatrijskom (SA) čvoru, prirodnom pejsmejkeru koji se nalazi u desnom atriju. On stvara električne signale koji se šire preko atrija, prolaze kroz AV čvor i zatim potiču stezanje ventrikula.
Kod atrijske fibrilacije taj je proces poremećen. Električni signali u atrijima postaju kaotični, zbog čega oni nekontrolirano i vrlo brzo trepere umjesto da se uredno stežu. AV čvor tada zaprima prevelik broj impulsa, što rezultira brzim i potpuno nepravilnim pulsom – često između 100 i 175 otkucaja u minuti.
Mogući simptomi
Simptomi AFib-a razlikuju se od osobe do osobe. Neki pacijenti ih primijete odmah, dok drugi nemaju nikakvih tegoba. Najčešći simptomi uključuju:
- ubrzano, treperavo ili snažno lupanje srca (palpitacije)
- bol ili nelagodu u prsima
- vrtoglavicu ili omaglicu
- umor i smanjenu toleranciju na fizički napor
- kratkoću daha
- opću slabost
Postoje i oni koji žive s AFib-om bez ikakvih simptoma, a aritmija im se otkrije slučajno tijekom pregleda.
Vrste atrijske fibrilacije
AFib se ne odvija jednako kod svih. Ovisno o trajanju i učestalosti, razlikuju se četiri glavna oblika:
- Povremena (paroksizmalna) AFib – simptomi dolaze i prolaze, traju od nekoliko minuta do nekoliko sati, ponekad do tjedan dana. Aritmija se može sama povući, ali se često vraća.
- Perzistentna AFib – aritmija je stalna i ne prolazi spontano; potrebna je medicinska intervencija za vraćanje ritma.
- Dugotrajno perzistentna AFib – traje dulje od 12 mjeseci i najčešće zahtijeva zahvat ili trajno liječenje.
- Permanentna AFib – normalan ritam više se ne može uspostaviti; liječenje se usmjerava na kontrolu pulsa i sprečavanje komplikacija.
Kada potražiti liječničku pomoć?
Ako primijetite simptome koji bi mogli upućivati na atrijsku fibrilaciju, važno je javiti se liječniku. Najčešće ćete biti upućeni kardiologu radi detaljne obrade.
Hitnu medicinsku pomoć treba potražiti odmah ako se javi bol u prsima, jer može biti znak srčanog udara.
Zašto nastaje atrijska fibrilacija?
Najčešći uzrok AFib-a su strukturne promjene na srcu. Međutim, na razvoj aritmije može utjecati čitav niz zdravstvenih stanja:
- kongenitalne srčane mane
- poremećaji prirodnog srčanog pejsmejkera (sindrom bolesnog sinusnog čvora)
- opstruktivna apneja u snu
- srčani udar
- bolesti srčanih zalistaka
- visok krvni tlak
- bolesti pluća (npr. upala pluća)
- koronarna bolest (sužene ili blokirane arterije)
- bolesti štitnjače, osobito hipertireoza
- virusne infekcije
- kirurški zahvati na srcu te fizički i emocionalni stres
Neki ljudi razviju AFib iako ne boluju ni od jedne poznate bolesti srca.
Stil života koji može potaknuti aritmiju
Određene navike također mogu izazvati ili pogoršati AFib:
- prekomjerna konzumacija alkohola ili kofeina
- uporaba ilegalnih droga
- pušenje
- uzimanje stimulansa, pa i onih u lijekovima protiv prehlade i alergija dostupnima bez recepta
Tko je u većem riziku?
Neki čimbenici značajno povećavaju vjerojatnost razvoja atrijske fibrilacije:
- dob – rizik raste starenjem
- kofein, nikotin i stimulansi
- pretjerano konzumiranje alkohola
- poremećaji elektrolita (kalij, natrij, kalcij, magnezij)
- obiteljska sklonost aritmijama
- srčane bolesti i operacije srca
- visoki krvni tlak
- pretilost
- dugotrajne kronične bolesti (dijabetes, kronična bubrežna i plućna bolest, apneja u snu)
- određeni lijekovi i dodaci prehrani
- bolesti štitnjače
Moguće komplikacije
Najveća opasnost kod atrijske fibrilacije je stvaranje krvnih ugrušaka, koji mogu otputovati do mozga i uzrokovati moždani udar. Rizik od moždanog udara raste s godinama, ali i kod osoba s:
- visokim krvnim tlakom
- dijabetesom
- zatajenjem srca
- određenim bolestima srčanih zalistaka
Zbog toga se kod pacijenata s AFib-om često propisuju antikoagulansi (lijekovi za razrjeđivanje krvi).
Kako se liječi?
Liječenje ovisi o vrsti i uzroku AFib-a te o općem zdravstvenom stanju pacijenta. Uobičajeni pristupi uključuju:
- lijekove za kontrolu brzine i ritma srca
- električnu kardioverziju (električni šok kojim se vraća ujednačen ritam)
- ablaciju, zahvat kojim se blokiraju nepravilni električni signali
- lijekove za sprječavanje stvaranja krvnih ugrušaka
Kod mnogih oboljelih potrebno je dugotrajno ili doživotno praćenje i liječenje.
Može li se AFib spriječiti?
Iako se ne može uvijek spriječiti, rizik se značajno smanjuje zdravim životnim navikama. Stručnjaci preporučuju:
- redovitu kontrolu krvnog tlaka, kolesterola i šećera u krvi
- prestanak pušenja i izbjegavanje duhanskih proizvoda
- uravnoteženu prehranu s malo soli i zasićenih masti
- barem 30 minuta tjelesne aktivnosti većinu dana u tjednu (ako liječnik ne odredi drukčije)
- održavanje zdrave tjelesne težine
- kvalitetan san (7–9 sati dnevno)
- smanjenje stresa i usvajanje tehnika opuštanja
(Ordinacija.hr)
