Oralna kandidijaza, poznata i kao soor, gljivična je infekcija usne šupljine koja može uzrokovati značajnu nelagodu. Iako se može javiti kod svakoga, češća je kod beba, starijih osoba i onih s oslabljenim imunitetom.
Oralna kandidijaza, u narodu poznatija kao soor, stanje je u kojem se gljivica Candida albicans prekomjerno razmnožava u ustima. Ova gljivica, vrsta kvasca, prirodno je prisutna u usnoj šupljini, probavnom traktu i na koži većine zdravih ljudi, a njezin rast pod kontrolom drže druge, “dobre” bakterije. Međutim, kada se ta osjetljiva ravnoteža naruši, kandida se počinje nekontrolirano širiti i uzrokovati infekciju. Najprepoznatljiviji znak oralne kandidijaze su kremasto bijele, blago uzdignute naslage ili lezije, najčešće na jeziku i unutarnjoj strani obraza. Ove naslage izgledom podsjećaju na svježi sir, a ponekad se mogu proširiti i na nepce, desni, krajnike ili stražnji dio grla. Pokušaj njihovog struganja ili uklanjanja često otkriva crvenu, upaljenu i osjetljivu sluznicu koja može i blago krvariti.
Bijele naslage
Osim vidljivih bijelih naslaga, oralna kandidijaza uzrokuje i niz drugih neugodnih simptoma koji značajno utječu na kvalitetu života. Mnogi pacijenti osjećaju crvenilo, peckanje ili bol u ustima, što može biti toliko izraženo da otežava jedenje i gutanje. Čest je i specifičan osjećaj “pamučne vate” u ustima, kao i gubitak osjeta okusa ili pojava neugodnog, metalnog okusa. U nekim slučajevima javljaju se i pukotine te crvenilo u kutovima usana, poznato kao angularni heilitis. Kod dojenčadi, osim bijelih mrlja, simptomi mogu uključivati razdražljivost i poteškoće s hranjenjem. Infekcija se može prenositi između majke i djeteta tijekom dojenja, uzrokujući neuobičajeno crvene, osjetljive ili ispucale bradavice te probadajuću bol duboko u dojkama.
Čest je i specifičan osjećaj “pamučne vate” u ustima, kao i gubitak osjeta okusa ili pojava neugodnog, metalnog okusa. U nekim slučajevima javljaju se i pukotine te crvenilo u kutovima usana, poznato kao angularni heilitis.
Iako svatko može razviti ovu infekciju, ona je rijetka kod zdravih odraslih osoba i često ukazuje na postojanje nekog drugog, temeljnog problema. Najrizičnije skupine su bebe i mala djeca čiji imunološki sustav još nije u potpunosti razvijen te starije osobe kod kojih imunitet s vremenom slabi. Oralna kandidijaza posebno je česta kod osoba s oslabljenim imunitetom, kao što su pacijenti s HIV-om/AIDS-om, osobe koje prolaze kroz kemoterapiju ili zračenje zbog liječenja raka, te primatelji organa koji uzimaju imunosupresivne lijekove. Također, osobe koje boluju od nekontroliranog dijabetesa imaju povišenu razinu šećera u slini, što stvara idealno okruženje za rast i razmnožavanje kandide.
Iako se generalno ne smatra zaraznom bolešću, gljivica se može prenijeti bliskim kontaktom, primjerice poljupcem, no do razvoja infekcije kod zdrave osobe s jakim imunitetom rijetko dolazi.
Uzrok neravnoteže mikroflore u ustima često leži i u primjeni određenih lijekova. Antibiotici širokog spektra, iako učinkoviti protiv bakterijskih infekcija, istovremeno uništavaju i korisne bakterije koje drže kandidu pod kontrolom. Sličan učinak imaju i kortikosteroidi, pogotovo oni koji se udišu (inhalacijski steroidi za liječenje astme), ako se nakon upotrebe usta ne isperu. Ostali čimbenici rizika uključuju nošenje zubnih proteza, osobito ako ne pristaju dobro ili se ne čiste redovito, pušenje, stanja koja uzrokuju suhoću usta (kserostomija) te hormonalne promjene tijekom trudnoće. Iako se generalno ne smatra zaraznom bolešću, gljivica se može prenijeti bliskim kontaktom, primjerice poljupcem, no do razvoja infekcije kod zdrave osobe s jakim imunitetom rijetko dolazi.
Kako se dijagnosticira oralna kandidijaza?
Dijagnoza oralne kandidijaze obično je jednostavna i postavlja se na temelju kliničkog pregleda usne šupljine. Liječnik ili stomatolog mogu prepoznati karakteristične bijele lezije. Kako bi potvrdili dijagnozu, ponekad će uzeti mali uzorak (bris) s naslaga i poslati ga na mikroskopsku analizu. Ako postoji sumnja da se infekcija proširila na jednjak, što se može manifestirati kao bol pri gutanju ili osjećaj da hrana zapinje u grlu, liječnik može preporučiti dodatne pretrage. To može uključivati endoskopiju, postupak kojim se pomoću tanke, fleksibilne cijevi s kamerom pregledavaju jednjak, želudac i gornji dio tankog crijeva. U nekim slučajevima, liječnik može zatražiti i krvne pretrage kako bi provjerio postoji li neko nedijagnosticirano stanje, poput dijabetesa, koje bi moglo biti uzrok infekcije.
Mogućnosti liječenja i važnost rješavanja uzroka
Cilj liječenja je zaustaviti brzo širenje gljivice i, što je još važnije, ukloniti temeljni uzrok koji je do infekcije i doveo. Osnova terapije su protugljivični lijekovi, poznati kao antimikotici. Ovi lijekovi dolaze u različitim oblicima, uključujući tekućine za ispiranje usta, gelove, pastile ili tablete. Terapija obično traje od 10 do 14 dana. Kod zdravih odraslih osoba i djece, lokalna terapija je najčešće dovoljna. Međutim, kod osoba s oslabljenim imunitetom ili u slučajevima teže, raširene infekcije, liječnik će propisati sistemske antimikotike u obliku tableta ili intravenske terapije, koji djeluju na cijelo tijelo. Ključno je liječiti i temeljni uzrok, jer će se u protivnom infekcija vjerojatno vratiti nakon prestanka terapije. To podrazumijeva bolju kontrolu dijabetesa, prilagodbu terapije ili pravilno održavanje oralne higijene.
Prevencija i moguće komplikacije
Za zdrave pojedince, oralna kandidijaza je uglavnom manji problem koji se uspješno liječi i rijetko uzrokuje komplikacije. Međutim, kod osoba s jako oslabljenim imunološkim sustavom, infekcija može postati ozbiljna. Ako se ne liječi, kandida se može proširiti iz usne šupljine u jednjak, a u najtežim slučajevima može ući u krvotok i proširiti se na druge dijelove tijela poput srca, mozga i očiju. Takvo stanje, poznato kao sistemska kandidijaza, može dovesti do septičkog šoka i životno je ugrožavajuće. Prevencija je stoga iznimno važna, a temelji se na održavanju dobre oralne higijene, što uključuje redovito pranje zubi i čišćenje zubnim koncem. Važno je i redovito dezinficirati zubne proteze, ispirati usta vodom nakon korištenja inhalacijskih kortikosteroida, ograničiti unos šećera i kvasca u prehrani te liječiti kronične bolesti. ( Ordinacija.hr )
