Zamislite dijete od 10 godina koje pije napitak s više kofeina nego dvije šalice espressa, i to u kombinaciji s alkoholom. Takva kombinacija može prikriti učinke pijanstva, potaknuti impulzivno ponašanje, pa čak i dovesti do hospitalizacije – ističe Borzan
Energetska pića već su godinama predmet rasprava među zdravstvenim stručnjacima, roditeljima i zakonodavcima, a sve češće i među samim potrošačima. Zbog visokog sadržaja kofeina, šećera i drugih stimulansa, ova pića izazivaju zabrinutost kada su u pitanju djeca i adolescenti. U brojnim zemljama Europske unije zabrana prodaje energetskih pića djeci na snazi je već godinama. O tome zašto se Hrvatska već godinama odupire toj mjeri, o zdravstvenim rizicima djece koja ih konzumiraju te što nas čeka u budućnosti ako uskoro ne počnemo djelovati, razgovarali smo s Biljanom Borzan, hrvatskom zastupnicom u Europskom parlamentu.
- Brojne zemlje Europske unije uvele su zabranu prodaje energetskih pića djeci. O kojim se točno zemljama radi, kada je koja uvela zabranu i kako to funkcionira?
Danas imamo desetak država članica EU koje su jasno rekle da energetska pića nisu za djecu. Litva i Latvija su bile pioniri još 2014., a sad im se pridružuju Poljska, Bugarska, Mađarska, Češka, Španjolska. Čak i Švedska, koja često izbjegava zabrane, ima lance trgovina koji samoinicijativno odbijaju prodavati ta pića djeci. A Hrvatska i dalje raspravlja je li ovo uopće problem. Kao liječnica i kao majka ne mogu to gledati bez gorčine. Dok druge zemlje štite svoju djecu, mi još uvijek ne poduzimamo apsolutno ništa.
- Kako izgleda postupak uvođenja te zabrane? Koje je sve mjere potrebno prethodno poduzeti?
Kada postoji politička volja, postupak je vrlo jednostavan. Najprije se definira što je energetsko piće, gdje se ne smije prodavati, tko ga ne smije kupiti i kako mora biti označeno. To je to. Zemlje poput Bugarske i Mađarske uspjele su sve to napraviti u roku od par mjeseci. Problem nije u kompliciranosti, nego u kukavičluku politike koja ne želi dirati industriju.
- Koliko je u zemljama gdje je zabrana prodaje energetskih pića na snazi već godinama, pala prodaja? Što kaže statistika?
To se vidi na svakom školskom hodniku. Tamo gdje je zabranjena prodaja, djeca manje piju ta pića. Litva i Latvija bilježe konkretan pad konzumacije među mladima. A još je važnije da se promijenila percepcija. Ta pića više nisu “cool” nego su nešto što odrasli pokušavaju prodati djeci, unatoč opasnostima. I to se mijenja. u Poljskoj i Bugarskoj prvi podaci iz inspekcija su ukazali na pozitivne promjene u školama i manjim trgovinama koje se pridržavaju novih pravila. Najvažnije je da su države pokazale spremnost djelovati preventivno, ne čekajući drastične posljedice po zdravlje djece.
- Od kada u Hrvatskoj postoji ideja da se zabrani prodaja energetskih pića djeci? Kako komentirate činjenicu da se Hrvatska već godinama odupire toj mjeri, unatoč brojnim upozorenjima?
Prvi pokušaji datiraju još iz 2018., kada je u Saboru naš prijedlog odbijen s izgovorom da nema dovoljno znanstvenih dokaza. Od tada je prošlo sedam godina, a svaki novi prijedlog dočeka ista mantra. Hrvatska se ponaša kao da imamo luksuz čekati još istraživanja dok djeca redovito piju po dvije limenke dnevno. Ovo nije znanstveno pitanje, ovo je pitanje političke hrabrosti.
- Vlada RH se, kako ste ranije navodili, već sedam godina poziva na „nedostatak znanstvenih podataka“. Je li danas ta tvrdnja još uvijek održiva?
Ne samo da nije održiva, nego je postala tragikomična. Danas imamo nebrojene studije, ali i stvarne primjere zemalja koje su već zabranile ta pića i vidjele pozitivne učinke. Ako može Poljska, ako može Bugarska, ne možemo se više skrivati iza navodnog nedostatka podataka. Radi se o spašavanju zdravlja naše djece. Ako ni to nije dovoljan motiv, onda stvarno imamo problem.
- Možete li pojasniti koji su konkretni zdravstveni rizici za djecu i adolescente koji konzumiraju energetska pića, i to sve češće u kombinaciji s alkoholom?
Zamislite dijete od 10 godina koje pije napitak s više kofeina nego dvije šalice espressa, i to u kombinaciji s alkoholom. Takva kombinacija može prikriti učinke pijanstva, potaknuti impulzivno ponašanje, pa čak i dovesti do hospitalizacije. Uz kofein, energetska pića su prepuna šećera. U jednoj limenci zna biti i do 55 grama, što je jednako kao da dijete pojede 13 kockica šećera odjednom. To je višestruko više od dnevne preporuke i direktno doprinosi pretilosti, ranoj pojavi dijabetesa tipa 2 i propadanju zubi. A sve to počinje često već u osnovnoj školi. Još je šokantnije da gotovo polovica mladih koji piju energetska pića to radi u kombinaciji s alkoholom, a to može biti izuzetno opasno i dovesti do ozbiljnih zdravstvenih incidenata. Imamo sve više slučajeva nesanice, tjeskobe, problema s koncentracijom, pa i aritmija kod djece. Nažalost, bilo je i nekoliko smrtnih slučajeva. A teme koje se ni nismo dotakli su dugoročne posljedice na mozak u razvoju.
- Koliki je utjecaj industrije i oglašavanja energetskih pića na djecu, i koliko je to regulirano u Hrvatskoj?
Utjecaj je ogroman, jer djeca nisu ciljna skupina, ona su glavna meta. Pogledajte reklame: brzina, sport, noćni život – sve poruke koje pogađaju adolescente. U Hrvatskoj nemamo stvarne zabrane oglašavanja usmjerenog djeci, i to je veliki propust. Politički akteri to znaju, ali često zaziru od sukoba s moćnim industrijama. A djeca zbog toga plaćaju cijenu.
- Spomenuli ste da više od 50% djece mlađe od 12 godina već konzumira energetska pića. Koliko su ti podaci alarmantni s obzirom na europski prosjek, i kako ih promijeniti?
Ti su podaci zastrašujući. Danas čak 86% šesnaestogodišnjaka u Hrvatskoj konzumira energetska pića, to je gotovo cijela generacija koja odrasta uz naviku koja im potencijalno ugrožava zdravlje. Pola djece do 12 godina pije napitke koji su namijenjeni odraslima pod velikim fizičkim naporom, i to svakodnevno! To je znak za crveni alarm. Promjena mora krenuti zakonski, zabranom prodaje maloljetnicima, ali i edukacijom roditelja i nastavnika. Djeca neće prestati ako su ti proizvodi i dalje dostupni na svakom uglu.
- Ako danas ne djelujemo, kakve posljedice možemo očekivati u sljedećih 5 ili 10 godina po pitanju zdravlja djece i mladih?
Ako nastavimo zatvarati oči, imat ćemo generaciju djece s ranim zdravstvenim tegobama; srčanim problemima, poremećajima spavanja, ovisnostima o stimulansima. I sve to će pasti na leđa roditelja i nastavnika, pa ako hoćete, i na zdravstveni sustav. Ne djelovati danas znači svjesno prihvatiti buduće generacije s kroničnim zdravstvenim problemima i djecom koja će odrastati s poremećajima sna, ovisnošću o stimulansima, ranim bolestima srca i metaboličkim poremećajima. A sve smo to mogli spriječiti, i još uvijek možemo.
- Kako građani mogu pomoći da se ovo pitanje vrati u fokus politike? Imate li poruku za roditelje i nastavnike?
Građani mogu pokretati peticije, kontaktirati svoje zastupnike, tražiti rasprave u školama i lokalnim zajednicama. Roditelji i nastavnici imaju ključnu ulogu jer oni najbolje vide posljedice na terenu. Moja poruka roditeljima je da ne podcjenjuju ove napitke, čitaju deklaracije, razgovaraju s djecom i budu primjer. Nastavnicima poručujem da svojim utjecajem i autoritetom mogu pomoći djeci da razviju zdrav odnos prema hrani i piću.
(Ida Balog)
