Upala uha jedna je od najčešćih bolesti dječje dobi, a njezino ponavljanje može biti frustrirajuće za djecu i roditelje. Razumijevanje uzroka, faktora rizika i preventivnih mjera ključno je za smanjenje učestalosti ovih bolnih epizoda i izbjegavanje mogućih komplikacija.
Akutna upala srednjeg uha, medicinski poznata kao akutni otitis media, infekcija je zrakom ispunjenog prostora neposredno iza bubnjića. Iako se može javiti u bilo kojoj dobi, predstavlja najčešću dječju bolest nakon prehlade, a uzrokuju je virusi ili bakterije koje se često razviju kao posljedica infekcija gornjih dišnih putova. Mehanizam nastanka je gotovo uvijek isti: prehlada, gripa ili alergija uzrokuju oticanje i začepljenje Eustahijeve cijevi, uskog kanala koji povezuje srednje uho sa stražnjim dijelom grla. Kada je taj kanal blokiran, tekućina se nakuplja u srednjem uhu, stvarajući idealno okruženje za razvoj infekcije koja rezultira bolom i pritiskom.
Nagli simptomi
Djeca su znatno podložnija upalama uha od odraslih iz nekoliko anatomskih i fizioloških razloga. Njihove Eustahijeve cijevi su uže, kraće i postavljene vodoravnije, što otežava prirodnu drenažu tekućine. Uz to, njihov imunološki sustav još je u fazi razvoja, što ih čini osjetljivijima na infekcije. Dodatni značajan faktor rizika, osobito kod male djece, jesu adenoidi, odnosno treći krajnik. Smješteni blizu otvora Eustahijeve cijevi, natečeni adenoidi mogu fizički blokirati drenažu i pridonijeti zadržavanju tekućine. Rizik dodatno povećavaju i boravak u kolektivima poput vrtića, izloženost duhanskom dimu te hranjenje na bočicu u ležećem položaju.
Mehanizam nastanka je gotovo uvijek isti: prehlada, gripa ili alergija uzrokuju oticanje i začepljenje Eustahijeve cijevi, uskog kanala koji povezuje srednje uho sa stražnjim dijelom grla.
Simptomi upale uha često se javljaju naglo. Kod starije djece i odraslih najčešći znakovi su bol i osjećaj pritiska u uhu, oslabljen sluh i ponekad iscjedak iz uha. Međutim, kod dojenčadi i male djece koja ne mogu verbalizirati bol, roditelji trebaju obratiti pažnju na druge znakove. To uključuje često povlačenje ili trljanje uha, pojačanu plačljivost i razdražljivost, probleme sa spavanjem, odbijanje hrane jer gutanje pojačava bol, povišenu temperaturu koja može doseći i 40°C te ponekad gubitak ravnoteže. Žuti, smeđi ili krvavi iscjedak iz uha može biti znak puknuća bubnjića, što zahtijeva liječničku pažnju.
Alarmantni simptomi koji zahtijevaju hitan odlazak liječniku uključuju visoku temperaturu (iznad 39°C), pojavu gnoja, tekućine ili krvi iz uha te znakove poput ukočenosti vrata ili izrazite bezvoljnosti, jer neliječene infekcije rijetko mogu dovesti do ozbiljnih komplikacija kao što su mastoiditis ili meningitis
Iako mnoge upale uha prođu same od sebe, važno je znati kada potražiti liječničku pomoć. Liječnika treba obavezno posjetiti ako simptomi traju dulje od dva do tri dana, ako je bol izrazito jaka ili se pogoršava. Poseban oprez nužan je kod djece mlađe od šest mjeseci, gdje je pregled potreban kod prvih znakova bolesti. Alarmantni simptomi koji zahtijevaju hitan odlazak liječniku uključuju visoku temperaturu (iznad 39°C), pojavu gnoja, tekućine ili krvi iz uha te znakove poput ukočenosti vrata ili izrazite bezvoljnosti, jer neliječene infekcije rijetko mogu dovesti do ozbiljnih komplikacija kao što su mastoiditis ili meningitis.
Prevencija je najbolji lijek
Iako je nemoguće u potpunosti spriječiti upale uha, rizik se može značajno smanjiti. Ključne preventivne mjere uključuju redovito i temeljito pranje ruku kako bi se smanjila izloženost uzročnicima prehlade i gripe. Važno je izbjegavati izlaganje djece duhanskom dimu, jer pasivno pušenje dokazano povećava rizik od respiratornih i ušnih infekcija. Dojenje, osobito u prvih šest mjeseci života, jača djetetov imunitet i pruža zaštitu. Redovito cijepljenje, uključujući cjepivo protiv gripe i pneumokoka, prema preporukama liječnika i zdravstvenih ustanova, također igra važnu ulogu u prevenciji. Kod prvih znakova prehlade, ispiranje nosa fiziološkom otopinom može pomoći održati prohodnost Eustahijeve cijevi.
Pristup liječenju ovisi o dobi djeteta i jačini simptoma. Za djecu stariju od šest mjeseci s blagim simptomima, liječnik može preporučiti praćenje stanja 48 do 72 sata prije uvođenja antibiotika. U tom razdoblju ključno je ublažavanje simptoma, prvenstveno boli i povišene temperatur. Antibiotici se propisuju kada se sumnja na bakterijsku infekciju, kod teških simptoma, visoke temperature ili ako se stanje ne poboljša nakon perioda praćenja.
Što kada se upale stalno ponavljaju?
Ponavljajuće ili kronične upale uha mogu dovesti do ozbiljnijih problema, uključujući trajno nakupljanje tekućine iza bubnjića (otitis media s efuzijom), što može uzrokovati oštećenje sluha i posljedično kašnjenje u razvoju govora. U takvim slučajevima, liječnik može preporučiti dodatne mjere. Jedna od najčešćih je miringotomija, kirurški zahvat tijekom kojeg se u bubnjić ugrađuju male ventilacijske cjevčice. One omogućuju prozračivanje srednjeg uha i drenažu nakupljene tekućine, čime se sprječavaju nove infekcije. Cjevčice obično ostaju u uhu 12 do 18 mjeseci i ispadnu same. Ako su uzrok čestih upala uvećani adenoidi koji blokiraju Eustahijevu cijev, može se preporučiti njihovo kirurško uklanjanje, odnosno adenoidektomija. ( Ordinacija.hr )
