Bol u peti može imati različite uzroke, od manjih stres-prijeloma do težih ozljeda nastalih padom ili prometnom nesrećom, a pravovremena dijagnoza ključna je za brz i siguran oporavak.
Prijelom petne kosti, medicinski nazvan prijelom kalkaneusa, jedna je od ozbiljnijih ozljeda stopala. Kalkaneus je najveća kost stopala i nalazi se u stražnjem dijelu stopala, gdje ima ključnu ulogu u hodanju, stajanju i raspodjeli tjelesne težine.
Ova vrsta prijeloma najčešće nastaje kao posljedica snažne traume, ali može se razviti i postupno, u obliku stres-prijeloma. Teži prijelomi mogu zahvatiti zglobove, hrskavicu, ligamente i tetive te zahtijevaju dugotrajno liječenje i oporavak.
Prijelome pete dijagnosticiraju i liječe ortopedski kirurzi i podolozi, a kod težih ozljeda često je uključena i hitna medicinska služba.
Vrste prijeloma petne kosti
Vrsta prijeloma ovisi o težini ozljede i o tome je li zahvaćen zglob:
Intraartikularni prijelomi
Kod intraartikularnog prijeloma dolazi do loma petne kosti uz oštećenje subtalarnog zgloba, koji povezuje petnu kost i kost gležnja. Ovi prijelomi smatraju se najtežima jer mogu trajno narušiti funkciju stopala i često zahtijevaju kirurško liječenje. Teški intraartikularni prijelomi smatraju se hitnim medicinskim stanjem.
Ekstraartikularni prijelomi
Ekstraartikularni prijelomi ne zahvaćaju zglobnu površinu i u pravilu su blaži od intraartikularnih. Međutim, i oni mogu biti ozbiljni. Primjerice, prijelom kod kojeg se manji dio kosti odvoji od petne kosti može oštetiti kožu i okolna tkiva te dovesti do komplikacija, zbog čega također zahtijeva hitnu medicinsku procjenu.
Stres-prijelomi kalkaneusa
Stres-prijelomi nastaju postupno zbog prenaprezanja i ponavljajućih opterećenja. Riječ je o sitnim pukotinama u kosti koje mogu uzrokovati jaku bol i otežati kretanje. Najčešće se javljaju kod osoba koje puno hodaju, trče ili se bave sportovima s čestim promjenama smjera.
Simptomi prijeloma petne kosti
Simptomi ovise o vrsti prijeloma. Klasični prijelomi obično uzrokuju izraženije tegobe nego stres-prijelomi.
Simptomi intraartikularnih i ekstraartikularnih prijeloma
- Iznenadna i jaka bol u peti
- Nemogućnost ili otežano oslanjanje na stopalo
- Promjena izgleda pete (može izgledati šire ili deformirano)
- Otežano pomicanje stopala
- Oticanje i modrice oko pete i gležnja
- Modrice ili hematom na tabanu
- Utrnulost ili trnci ako slomljena kost pritišće živce
U nekim slučajevima dijelovi kosti mogu probiti kožu (otvoreni prijelom), što predstavlja hitno medicinsko stanje i zahtjeva trenutačnu liječničku pomoć.
Simptomi stres-prijeloma kalkaneusa
- Bol u peti koja se pojačava pri stajanju, hodanju ili trčanju
- Smanjenje boli u mirovanju
- Postupno pogoršanje simptoma
- Osjetljivost i toplina u području pete
- Ukočenost stopala
- Modrice
Uzroci prijeloma petne kosti
Teški prijelomi petne kosti najčešće nastaju zbog jakih traumatskih ozljeda, kao što su:
- Pad s visine (npr. s ljestava ili krova)
- Prometne nesreće, osobito pri velikim brzinama
Tijekom prometnih nesreća prijelom može nastati zbog snažnog pritiska stopala na pod vozila, kočnicu ili papučicu gasa, pri čemu se sila prenosi izravno na petnu kost.
Stres-prijelomi nastaju zbog ponavljajućih pokreta i dugotrajnog opterećenja, osobito kod trčanja, brzog hodanja i sportova poput nogometa, košarke ili tenisa.
Moguće komplikacije
Komplikacije ovise o vrsti prijeloma i načinu liječenja.
Kod težih prijeloma mogu se javiti:
- Artritis subtalarnog zgloba
- Infekcija kosti (osteomijelitis)
- Kompartment-sindrom (povećani tlak u mišićima)
- Infekcija operativne rane
- Nepravilno sraštavanje kosti i deformacija stopala
Neliječeni ili nepravilno liječeni prijelomi mogu dovesti do kronične boli, promjena u hodu i razvoja artritisa gležnja.
Kod stres-prijeloma komplikacije su rjeđe i uključuju:
- Dugotrajnu bol
- Ukočenost
- Promjene u načinu hodanja
Kako se dijagnosticira?
Dijagnoza se postavlja na temelju razgovora s pacijentom, kliničkog pregleda i slikovnih pretraga. Teški prijelomi najčešće se dijagnosticiraju u hitnoj službi, dok stres-prijelome često dijagnosticiraju liječnici sportske medicine ili podolozi.
Najčešće korištene pretrage su:
- RTG stopala
- CT snimanje za detaljnu procjenu prijeloma i zglobova
- MR, osobito kod sumnje na stres-prijelom ili ozljedu mekih tkiva
Kod traumatskih prijeloma često se provjerava postoje li i druge ozljede, primjerice kralježnice ili koljena.
Kako se liječi?
Način liječenja ovisi o vrsti i težini prijeloma. Kirurško liječenje preporučuje se kada su dijelovi kosti pomaknuti, kada je oštećen subtalarni zglob ili kada postoji veći razmak između ulomaka.
Najčešći operativni zahvat je otvorena repozicija i unutarnja fiksacija, pri čemu se kost poravnava i učvršćuje vijcima ili pločicama. Kod težih ozljeda može biti potrebno više operacija.
Lakši prijelomi i stres-prijelomi liječe se nekirurški, uz primjenu RICE metode:
- mirovanje
- hlađenje
- kompresija
- podizanje noge
Stopalo se često imobilizira gipsom, udlagom ili ortopedskom čizmom, a važan dio oporavka čini fizikalna terapija.
Oporavak i prognoza
Vrijeme oporavka ovisi o težini ozljede. Kod težih prijeloma potpuni oporavak može trajati mjesecima, a ponekad i dulje od godine dana. Stres-prijelomi obično zacjeljuju unutar nekoliko mjeseci uz smanjeno opterećenje i odgovarajuću terapiju.
Pravodobna dijagnoza, adekvatno liječenje i rehabilitacija ključni su za povratak normalnoj funkciji stopala i sprječavanje dugoročnih komplikacija.
(Ordinacija.hr)
