Rezultati studije londonskog Imperial Colleagea pokazuju kako se arteroskleroza možda može liječiti tako da se blokiraju molekule koje započinju oštećenje u žilama.
Kod arteroskleroze se masne nakupine i kolesterol akumuliraju i
oblikuju plak, koji onemogućava dotok svježe krvi u srce i mozak. Ove nakupine
privlače leukocite zbog kojih se arterije upale, a njihova se stjenka ošteti.
Ponekad se komadići plaka mogu otkinuti i putovati arterijom, te tako
uzrokovati srčani ili moždani udar.
Istraživanje Imperial Colleage otkrilo je okidač koji pokreće ovu upalu
i oštećuje stjenku arterije. Stručnjaci se nadaju kako će spriječiti oštećenje
ako uspiju blokirati okidač, te će tako najgori scenarij, srčani ili moždani
udar, biti davno zaboravljene tegobe.
Identificirani okidač je molekula TLR-2 koju nalazimo na površini
leukocita. Kada prepozna štetne molekule ili stanice, poput bakterija,
“naredi” leukocitu napad kako bi tijelo bilo zaštićeno. Isti se
postupak događa ako je tijelo pod stresom.
Istraživači su u eksperimentu blokirali receptore molekule TLR-2,
što je rezultiralo prestankom stvaranja molekula koje uzrokuju upalu i oštećuju
arterije. Tvrde kako “opasne molekule”, koje nastupe kada je tijelo
pod stresom, i bakterije mogu pokrenuti oštećenje arterija tako da aktiviraju
TLR-2 molekulu, povećaju rizik od puknuća plaka – što sve dovodi do srčanog ili
moždanog udara.
Ako razviju lijek koji može blokirati spomenutu molekulu, vjeruju
kako će se arterskleroza moći liječiti, a arterije neće više biti oštećene.
gledajući u globalu, ovaj bi korak smanjio rizik od moždanog i srčanog udara.
“Srčani i moždani udar su najčešći uzroci smrti u zapadnim
zemljama, a moždani udari su odgovorni za deset posto smrtnih slučajeva. Kada
osoba doživi srčani udar, njeno srce više ne može normalno funkcionirati kao
pumpa, što može imati ozbiljne posljedice za obavljanje svakodnevnih
aktivnosti. Moždani udar može ograničiti kretnje, vid ili sjećanje osobe koja
ga preživi. Razvijanje novih načina sprječavanja srčanih i moždanih udara liječenjem
arteroskleroze će svakako poboljšati kvalitetu života”, zaključila je
doktorica Claudia Monaco, jedna od autora studije.
K. Horvat
