Sezonske virusne infekcije, zagađenje i pušenje najčešći su uzroci bronhitisa. Naučite kako zaštititi dišne putove i smanjiti rizik od kronične upale.
Bronhitis je jedno od najčešćih respiratornih oboljenja, osobito u hladnijem dijelu godine. Premda najčešće nije opasan, može biti vrlo neugodan, a u nekim slučajevima i kroničan te zahtijevati dugotrajnije liječenje. U nastavku doznajte što uzrokuje bronhitis, kako prepoznati simptome, kada potražiti liječnika i kako spriječiti da se bolest ponavlja.
Što je bronhitis?
Bronhitis je upala dišnih putova (bronha i dušnika) koji zrak dovode u pluća. Kada ti putovi postanu nadraženi, sluznica otekne i počne stvarati višak sluzi (mukusa), što dovodi do kašlja – glavnog simptoma bronhitisa.
Tijekom upale tijelo pokušava izbaciti sluz kašljem, no upala može trajati danima ili tjednima. Dok god u dišnim putovima postoji sluz ili otok, kašalj će se zadržavati.
Najčešći uzročnici su virusi, ali i dim, prašina, kemikalije ili drugi nadražujući čimbenici mogu izazvati ili pogoršati bronhitis.
Dvije vrste i kako ih razlikovati?
Akutni bronhitis
Akutni bronhitis je privremena upala dišnih putova koja se često razvija nakon virusne infekcije poput prehlade ili gripe. Najčešće ga uzrokuju virusi i bolest prolazi spontano nakon dva do tri tjedna.
U većini slučajeva liječenje nije potrebno, osim simptomatske terapije (lijekovi protiv kašlja, inhalacije, odmor i unos tekućine).
Kronični bronhitis
Kronični bronhitis definira se kao kašalj sa sluzi koji traje najmanje tri mjeseca godišnje, kroz dvije uzastopne godine. To stanje je ozbiljnije i često povezano s kroničnom opstruktivnom plućnom bolešću (KOPB).
Kod kroničnog bronhitisa dolazi do trajnog oštećenja dišnih putova, pa se simptomi mogu redovito ponavljati, osobito kod pušača i osoba koje rade u zagađenim okruženjima.
Tko najčešće obolijeva?
Bronhitis se može javiti kod bilo koga, ali veći rizik imaju:
- Pušači i osobe izložene pasivnom pušenju
- Osobe s astmom, KOPB-om ili drugim plućnim bolestima
- Osobe s GERB-om (kroničnim želučanim refluksom)
- Osobe s autoimunim ili upalnim bolestima
- Ljudi koji rade u kontaktu s kemikalijama, prašinom, dimom ili toksinima
- Djeca, starije osobe i osobe slabijeg imuniteta
Kako bronhitis utječe na tijelo?
Upala u bronhima pokreće imunološki odgovor tijela: sluznica natiče, stvaraju se velike količine guste sluzi, a disanje postaje otežano. Kašalj je pokušaj organizma da pročisti dišne putove.
Kod nekih osoba, osobito pušača i kroničnih bolesnika, ova upala može postati dugotrajna i oštetiti plućno tkivo.
Simptomi bronhitisa
Najprepoznatljiviji simptom je uporan kašalj koji traje od 1 do 3 tjedna. Uz kašalj se mogu javiti:
- iskašljavanje guste sluzi (ponekad žućkaste ili prozirne)
- piskanje u prsima ili otežano disanje
- osjećaj stezanja u prsima
- blaga temperatura
- curenje nosa i začepljenost
- umor i slabost
Kod kroničnog bronhitisa, kašalj i zaduha mogu biti stalno prisutni, osobito ujutro.
Uzroci bronhitisa
Infektivni uzroci
U gotovo svim slučajevima akutni bronhitis uzrokuju virusi, uključujući:
- virus gripe (influenca)
- respiratorni sincicijski virus (RSV)
- adenovirus
- rinovirus (uzročnik prehlade)
- koronavirusi (uključujući SARS-CoV-2)
Rjeđe uzroci mogu biti bakterije poput:
- Bordetella pertussis (hripavac)
- Mycoplasma pneumoniae
- Chlamydia pneumoniae
Neinfektivni uzroci
- Pušenje cigareta ili marihuane
- Udisanje smoga, ispušnih plinova ili prašine
- Alergeni i kemijski nadražaji
- Kronične upale zbog drugih bolesti (npr. GERB)
Je li bronhitis zarazan?
Sama upala bronha nije zarazna, ali uzročnici (virusi i bakterije) koji je izazivaju – jesu. Zaražena osoba može putem kašljanja, kihanja ili dodirivanja površina prenijeti virus drugima, koji zatim mogu razviti bronhitis.
Kako se dijagnosticira?
Liječnik će dijagnozu postaviti na temelju simptoma, kliničkog pregleda i slušanjem pluća. Ako simptomi traju dulje ili su teži, mogu se napraviti dodatne pretrage:
- Bris nosa – za otkrivanje virusa (gripa, COVID-19 i sl.)
- Rendgen prsnog koša – kako bi se isključila upala pluća
- Krvne pretrage – za potvrdu infekcije
- Analiza iskašljaja (sputuma) – otkrivanje bakterijskih uzročnika
- Spirometrija ili testovi funkcije pluća – ako se sumnja na kronični bronhitis ili KOPB
Kako se liječi?
Akutni bronhitis
U većini slučajeva prolazi spontano unutar 2 do 3 tjedna. Antibiotici nisu učinkoviti, jer 95% slučajeva uzrokuju virusi. Liječenje se svodi na ublažavanje simptoma:
- Antivirusni lijekovi – kod gripe, ako se započne unutar 48 sati od pojave simptoma
- Bronhodilatatori – pomažu kod otežanog disanja
- Kortikosteroidi – kod jače upale bronha
- Lijekovi protiv kašlja – dextrometorfan, benzonatat
- Analgetici i antipiretici – ibuprofen, paracetamol za bolove i temperaturu
Kronični bronhitis
Liječenje uključuje:
- inhalacijske bronhodilatatore i kortikosteroide
- terapiju kisikom kod težih slučajeva
- fizioterapiju i vježbe disanja
- prestanak pušenja
- redovite kontrole kod pulmologa
Kućna njega i ublažavanje simptoma
- Pijte puno tekućine kako bi se sluz razrijedila.
- Koristite ovlaživač zraka ili inhalacije toplom parom.
- Odmarajte se i izbjegavajte fizički napor.
- Izbjegavajte pušenje i zadimljene prostore.
- Med, biljni čajevi i topli napitci mogu umiriti grlo.
- Ako imate povišenu temperaturu ili bolove, uzmite preporučene lijekove.
Koliko traje bronhitis i kada ste zarazni?
Većina se oporavi unutar dva tjedna, ali kašalj može trajati i do šest tjedana. Ako je bronhitis virusnog podrijetla, zarazni ste nekoliko dana do tjedan. Ako je bakterijski, prestajete biti zarazni 24 sata nakon početka terapije antibioticima.
Komplikacije i dugoročni rizici
Akutni bronhitis obično prolazi bez posljedica, ali kod osoba s astmom, dijabetesom, srčanim bolestima ili KOPB-om može izazvati pogoršanje simptoma. Kronični bronhitis može uzrokovati trajna oštećenja plućnog tkiva i dovesti do ponavljanih infekcija.
Prevencija – kako se zaštititi od bronhitisa
- Izbjegavajte kontakt s bolesnim osobama.
- Ne pušite i izbjegavajte pasivno pušenje.
- Jačajte imunitet pravilnom prehranom i snom.
- Redovito perite ruke i koristite dezinfekcijska sredstva.
- Koristite ovlaživač zraka u sezoni grijanja.
- Cijepite se protiv gripe, COVID-19 i pneumokoka.
- Ako imate alergije ili astmu, redovito uzimajte propisanu terapiju.
Kada posjetiti liječnika?
Obavezno se obratite liječniku ako imate:
- Kašalj koji traje dulje od tri tjedna
- Temperatura viša od 39°C ili traje više od pet dana
- Iskašljavanje krvi
- Jaku kratkoću daha ili piskanje pri disanju
- Pogoršanje simptoma ako već imate KOPB ili srčane probleme
(Ordinacija.hr)
