Izbor između slatke buhtle s čokoladom i slanog bureka za doručak često se svodi na trenutnu želju. Međutim, nutritivna vrijednost ovih popularnih pekarskih proizvoda drastično se razlikuje i može imati ozbiljan utjecaj na vaše zdravlje i dnevni unos kalorija.
Jutarnja žurba i miris svježe pečenih proizvoda iz obližnje pekare za mnoge su postali dio svakodnevice. U vitrini se ističu dva favorita: mekana, slatka buhtla s čokoladom i slani, hrskavi burek. Iako se odabir čini kao stvar osobnog ukusa, on zapravo predstavlja odluku s dugoročnim posljedicama. Dok posežete za jednim od ova dva proizvoda, rijetko tko razmišlja o tome što točno unosi u svoje tijelo. Analiza nutritivnih vrijednosti otkriva da, iako su oba obroka energetski gusta, njihovi profili makronutrijenata i utjecaj na organizam nisu nimalo slični, a redovita konzumacija bilo kojeg od njih može vas odvesti na put prema razvoju niza zdravstvenih problema, od pretilosti do kardiovaskularnih bolesti.
Koji je odabir bolji?
Slatka buhtla s čokoladom, na prvi pogled djeluje kao manji grijeh. Jedno pecivo od 85 grama sadrži oko 306 kalorija na 100 grama, što se ne čini pretjerano. Međutim, problem leži u sastavu. S gotovo 50 grama ugljikohidrata, od čega je čak 17 grama čisti šećer, buhtla predstavlja šećernu bombu. Napravljena od rafiniranog bijelog brašna, ona uzrokuje nagli skok razine glukoze u krvi, pružajući kratkotrajni nalet energije koji vrlo brzo nestaje i ostavlja vas umornima i gladnima. Takvi proizvodi, bogati rafiniranim šećerima i siromašni vlaknima i esencijalnim nutrijentima, pružaju ono što stručnjaci nazivaju “praznim kalorijama” i izravno su povezani s rizikom od razvoja dijabetesa tipa 2 i nakupljanjem masnog tkiva, posebice u području trbuha.
Takvi proizvodi, bogati rafiniranim šećerima i siromašni vlaknima i esencijalnim nutrijentima, pružaju ono što stručnjaci nazivaju “praznim kalorijama”
S druge strane, burek, bilo sa sirom ili mesom, nudi potpuno drugačiju nutritivnu sliku. Iako je također izuzetno kaloričan, njegov glavni problem nije šećer, već ogromna količina masti i soli. Standardna porcija bureka od oko 200-250 grama može sadržavati između 500 i gotovo 800 kalorija, što za mnoge predstavlja gotovo polovicu preporučenog dnevnog unosa. Primjerice, porcija bureka s mesom može sadržavati i do 42 grama masti, od čega je čak 19 grama zasićenih masti, što je gotovo 100% preporučenog dnevnog unosa. Burek sa sirom, prema nekim analizama, u samo 200 grama može imati 1100 mg natrija, što je gotovo polovica maksimalne dnevne doze. Iako burek nudi značajnu količinu proteina (15-30 grama po porciji), što doprinosi osjećaju sitosti, visoki udio zasićenih masti i soli predstavlja ozbiljan rizik za zdravlje srca i krvnih žila.
Buhtla s čokoladom je brzi put do energetskog sloma i žudnje za još šećera, dok je burek teški, masni obrok koji opterećuje probavu i dugoročno ugrožava kardiovaskularno zdravlje.
Kada se stave jedan pored drugog, jasno je da nijedan od ovih proizvoda nije idealan doručak. Buhtla s čokoladom je brzi put do energetskog sloma i žudnje za još šećera, dok je burek teški, masni obrok koji opterećuje probavu i dugoročno ugrožava kardiovaskularno zdravlje. Zajedničko im je korištenje rafiniranog bijelog brašna, koje je lišeno vlakana i hranjivih tvari, zbog čega oba proizvoda brzo probavljamo, što dovodi do novog osjećaja gladi unatoč visokom kalorijskom unosu. Redovita konzumacija ovakvih prerađenih pekarskih proizvoda, kako upozoravaju stručnjaci, siguran je put prema razvoju preventabilnih bolesti modernog doba.
Umjerenost kao dobar izbor
Zaključak je jasan: i buhtla i burek trebali bi se smatrati povremenim poslasticama, a ne svakodnevnim obrokom. Ako već morate birati, burek nudi više proteina, što ga čini nešto zasitnijim, no cijena toga je ogroman unos kalorija, nezdravih masti i soli. Planirate li pojesti burek, bilo bi mudro da ostatak dana vaši obroci budu lagani, bogati povrćem i nemasnim proteinima. Za nutritivno bogatiji doručak koji će vam pružiti stabilnu energiju, uvijek je bolji izbor posegnuti za cjelovitim žitaricama, voćem i izvorima zdravih masti i proteina. Uživajte u okusima tradicije, ali s mjerom i sviješću o tome što unosite u svoje tijelo, jer znanje o hrani je prvi korak prema zdravijem životu. ( Ordinacija.hr )
