U Hrvatskoj je trenutačno zaposleno oko 1100 logopeda od kojih je 40 posto zaposleno u zdravstvenom sustavu. Od njih 40 posto svega 7 posto logopeda provodi logopedsku terapiju afazije nakon moždanog udara
– U Hrvatskoj oko 80 tisuća pacijenata živi s posljedicama moždanog udara, a oko 26 tisuća ima govorno-jezične teškoće tipa afazije te treba pomoć logopeda kojih nedostaje i u bolnicama i u domovima zdravlja – poručila je tako za Hinu predsjednica Hrvatskog logopedskog društva Karolina Lice.
Afazija je stečeni jezični poremećaj koji se najčešće javlja nakon moždanog udara, a obilježja su teškoće u jezičnom razumijevanju, jezičnom izražavanju, čitanju, pisanju i računanju. Osoba s afazijom može imati sve navedene teškoće istovremeno, istog ili različitog stupnja ili se teškoće mogu očitovati u samo nekoj od navedenih domena.
Pojavnost simptoma ovisi o težini moždanog udara i mjestu lezije u mozgu, odnosno o tome koliko su regije mozga zadužene za jezične sposobnosti zahvaćene moždanim udarom. Uzrok afazije osim moždanog udara može biti i tumor mozga, traume glave, infekcije i demencije.
Samo 7 posto logopeda provodi terapiju afazije
-Osim gubitka ili smanjene sposobnosti uporabe jezičnih vještina, afazija utječe i na svakodnevni život pojedinca i njegove obitelji u širem smislu. Osobe s afazijom suočavaju se s gubitkom samostalnosti, promjenom uloga, nemogućnošću povratka na svoje radno mjesto te osjećajem bespomoćnosti, izoliranosti i frustracije – rečeno je na događaju “Moja priča” u organizaciji Edukacijsko rehabilitacijskog fakulteta i Hrvatskog logopedskog društva, povodom mjeseca svjesnosti o afaziji koji se obilježava u lipnju. U dijagnostici i rehabilitaciji afazije ključnu ulogu ima logoped.
-Optimalno vrijeme započinjanja logopedske terapije za svakoga pacijenta je različito, ali je važno da se to optimalno vrijeme ne propusti – kaže Karolina Lice.
Dodaje da je logopedska terapija dostupna svim osiguranicima HZZO-a preko uputnice od najranijih dana oporavka i to već na kliničkim odjelima u bolnicama tijekom prvih dana liječenja, a kasnije se logopedska terapija nastavlja u rehabilitacijskim ustanovama ili ambulantno u poliklinikama, često i godinama nakon preboljenog moždanog udara.
Lice kaže da je u Hrvatskoj trenutačno zaposleno oko 1100 logopeda od kojih je od 35 do 40 posto zaposleno u zdravstvenom sustavu.
-Od tih 40-ak posto logopeda u zdravstvu svega oko pet do sedam posto logopeda provodi logopedsku terapiju afazije nakon moždanog udara, i drugih bolesti – kaže i dodaje da ta brojka logopeda u radu s odraslima nije dostatna.
-Oko 12 do 13 tisuća osoba godišnje u Hrvatskoj doživi moždani udar, a oko 80 tisuća pacijenata živi s posljedicama nakon moždanog udara, od kojih barem trećina oboljelih ima i govorno-jezične teškoće tipa afazije te treba logopedsku terapiju, ne samo u akutnoj fazi bolesti već i u kroničnoj godini nakon moždanog udara. Trenutačno posebno nedostaje logopeda na jedinicama intenzivnog liječenja u bolnicama i logopeda u domovima zdravlja – kaže Karolina Lice.
Ponegdje nema ni jednog logopeda koji se bavi afazijom
Dodatni je problem što logopedska terapija afazije trenutačno nije dostupna u svim gradovima Hrvatske te se provodi uglavnom tamo gdje postoje zdravstvene ustanove kao što su bolnice, toplice, poliklinike ili privatni logopedski kabineti u kojima se logopedi bave i odraslima.
Karolina Lice kaže da od ukupnog broja logopeda u zdravstvenom sustavu gdje odrasli pacijenti najčešće dobivaju logopedsku uslugu, čak oko 50 posto ih je zaposleno na području Grada Zagreba i Zagrebačke županije, dok u nekim županijama ili regijama ili otocima nije dostupan niti jedan.

Kao pozitivno, ističe da je prema nacrtu nove Mreže javnozdravstvene službe iz 2024. godine, Ministarstvo zdravstva predvidjelo zapošljavanje 135 logopeda u domovima zdravlja diljem Hrvatske.
-Cilj ove inicijative je poboljšati dostupnost logopedskih usluga na primarnoj razini zdravstvene zaštite, posebno za odrasle osobe s afazijom i drugim stečenim komunikacijskim poremećajima u odrasloj dobi. Zapošljavanje logopeda u domovima zdravlja, pridonijet će povećanju dostupnosti logopedskih usluga osobama s afazijom u većini gradova, a trenutačno je u procesu realizacija ovoga plana MZ-a u lokalnim zajednicama – kaže.
Podsjeća i da je trenutačno u postupku donošenje Zakona o logopedskoj djelatnosti koji će definirati kompetencije, kvalifikacije i uvjete potrebne za obavljanje logopedske djelatnosti. Prijedlog Zakona o logopedskoj djelatnosti prošao prvo čitanje, a uskoro se očekuje upućivanje konačnog prijedloga zakona u daljnju saborsku proceduru.
-Ovaj zakon je ključan za osiguravanje standarda u obrazovanju logopeda, njihovom profesionalnom razvoju, ali i za standardizaciju logopedskih usluga, unaprjeđenje kvalitete i načina rada logopeda kako bi se osiguralo da krajnji korisnik logopedskih usluga pa tako i osobe s afazijom, dobiju pravovremenu uslugu kompetentnog stručnjaka u svim regijama -objašnjava Lice.
Logopedska terapija afazije u kući nedostupna preko uputnice
Kaže i da postoji velika potreba za uslugom logopedske terapije u kući za osobe s afazijom koje zbog otežanog kretanja ili potpune nemogućnosti u kretanju ne mogu nastaviti logopedsku terapiju ambulantno nakon otpusta iz bolnice ili rehabilitacijske ustanove.
Logopedska terapija u kući trenutačno ne postoji kao javno dostupna zdravstvena usluga koju osobe s afazijom mogu ostvariti preko HZZO-a, odnosno na uputnicu. Logopedsku terapiju u kući provode neki logopedi zaposleni u privatnim logopedskim kabinetima koji tu uslugu imaju u svojoj ponudi. U tom slučaju logopedska usluga u kući se plaća.
– Trenutačno Ministarstvo zdravstva i Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Poliklinika SUVAG, Hrvatsko logopedsko društvo intenzivno rade kako bi se ovaj problem riješio i kako bi ova vrsta logopedske usluge bila uvedena kao javno dostupna zdravstvena usluga ostvarena preko uputnice, a u okviru dispanzera za mentalno zdravlje ili u okviru rada logopeda na primarnoj razini zdravstvene zaštite tj. u domovima zdravlja – objašnjava.
Lice kaže i da se ove godine logopedska terapija u kući provodi u Zagrebu preko aktualnog projekta Poliklinike SUVAG pod nazivom “Logopedska terapija u kući za osobe nakon moždanog udara” koji financira Grad. U projekt je uključeno 18 osoba nakon moždanog udara s područja Zagreba koje zbog zdravstvenih razloga i teškoća u kretanju ne mogu dolaziti na ambulantnu logopedsku terapiju, a imaju komunikacijske teškoće, jezično-govorne teškoće i/ili teškoće gutanja nastale kao posljedica moždanog.
– Ovim projektom želi se osigurati dostupnost logopedskih usluga i omogućiti jednaka prava svima. U okviru projekta logoped pruža svoje usluge osobama s afazijom, ali i njihovim obiteljima kroz edukaciju, savjetovanje i podršku – kaže Lice. (Hina)