Keratitis je upala rožnice, prozirnog prednjeg dijela oka, koja može biti uzrokovana infekcijom ili ozljedom. Ako se ne liječi, ovo bolno stanje može dovesti do ozbiljnih komplikacija, uključujući trajno oštećenje vida.
Keratitis predstavlja upalu rožnice, prozirne kupolaste membrane na prednjem dijelu oka koja prekriva šarenicu i zjenicu. Zbog svoje izloženosti, rožnica je osjetljiva na razne vanjske utjecaje, pa upala može biti infektivne ili neinfektivne prirode. Dok neinfektivni keratitis može nastati kao posljedica manje ozljede, nošenja kontaktnih leća duže od preporučenog ili ulaska stranog tijela u oko, infektivni keratitis uzrokuju mikroorganizmi poput bakterija, virusa, gljivica i parazita. Bez obzira na uzrok, ključno je shvatiti da keratitis nije bezazleno stanje. Odgađanje posjeta oftalmologu može dovesti do ozbiljnih i trajnih posljedica, uključujući i gubitak vida, zbog čega je važno razlikovati ga od manje opasnih stanja poput konjunktivitisa i pravovremeno potražiti stručnu pomoć.
Iznenadna bol u oku
Simptomi keratitisa često su izraženi i neugodni. Najčešći znakovi uključuju iznenadnu bol u oku, intenzivno crvenilo, osjećaj stranog tijela ili pijeska u oku te pojačano suzenje. Mnogi pacijenti žale se i na fotofobiju, odnosno izraženu osjetljivost na svjetlo, zbog koje im je teško otvoriti vjeđe. Vid može postati zamućen ili smanjen, a nerijetko se javlja i vodenasti ili gnojni iscjedak iz oka. Budući da ovi simptomi mogu upućivati i na druga očna oboljenja, svaka pojava boli i crvenila koja ne prolazi trebala bi biti signal za hitan pregled kod oftalmologa.
Bakterije poput stafilokoka i pseudomonasa česti su krivci, osobito kod korisnika kontaktnih leća s lošim higijenskim navikama. Virusi, prvenstveno herpes simplex (koji uzrokuje i groznicu na usnama) i herpes zoster, mogu izazvati ponavljajuće upale, dok gljivice često uzrokuju keratitis nakon ozljede biljnim materijalom.
Uzroci keratitisa su brojni i raznoliki. Neinfektivni oblici često su posljedica mehaničkih oštećenja, poput ogrebotine na površini rožnice, ili predugog nošenja kontaktnih leća, što smanjuje dotok kisika do rožnice i čini je podložnijom iritaciji. Čak i izlaganje prejakom ultraljubičastom zračenju, primjerice od sunca ili solarija, može izazvati upalu. S druge strane, infektivni keratitis, koji predstavlja veći rizik, uzrokovan je prodorom mikroorganizama. Bakterije poput stafilokoka i pseudomonasa česti su krivci, osobito kod korisnika kontaktnih leća s lošim higijenskim navikama. Virusi, prvenstveno herpes simplex (koji uzrokuje i groznicu na usnama) i herpes zoster, mogu izazvati ponavljajuće upale, dok gljivice često uzrokuju keratitis nakon ozljede biljnim materijalom.
Jedan od najopasnijih oblika je akantamebni keratitis, uzrokovan parazitom koji se nalazi u vodi – jezerima, rijekama, bazenima, pa čak i vodi iz slavine. Ovaj oblik infekcije gotovo je isključivo povezan s korisnicima kontaktnih leća koji plivaju ili se tuširaju s lećama, ili ih ispiru neadekvatnim otopinama. Osim vanjskih čimbenika, rizik od keratitisa povećavaju i određena sistemska stanja. Osobe s oslabljenim imunitetom, dijabetesom, autoimunim bolestima poput reumatoidnog artritisa ili oni koji dugotrajno koriste kapi za oči na bazi kortikosteroida podložniji su razvoju teških oblika ove bolesti.
Tko je u najvećem riziku i kako se postavlja dijagnoza?
Iako keratitis može pogoditi bilo koga, korisnici kontaktnih leća predstavljaju najrizičniju skupinu. Nepravilno rukovanje, neredovito čišćenje i dezinfekcija, spavanje s lećama koje nisu za to predviđene te njihovo nošenje tijekom plivanja drastično povećavaju vjerojatnost infekcije. Dijagnoza se postavlja tijekom detaljnog oftalmološkog pregleda pomoću biomikroskopa (tzv. slit-lampa). Liječnik može upotrijebiti i fluoresceinsku boju koja osvjetljava oštećenja na površini rožnice. Ako se sumnja na infektivni uzrok, često je potrebno uzeti bris rožnice kako bi se u laboratoriju precizno identificirao uzročnik, što je presudno za odabir ispravne terapije.
Neinfektivni keratitis uzrokovan manjom ozljedom obično se liječi umjetnim suzama i ponekad zaštitnim povojem, dok se kod jače upale mogu propisati protuupalne kapi.
Liječenje keratitisa strogo je prilagođeno uzroku. Kod bakterijskih infekcija primjenjuju se antibiotske kapi za oči, ponekad i svakih 30 do 60 minuta u početnoj fazi, a u težim slučajevima i oralni antibiotici. Gljivični keratitis zahtijeva dugotrajno liječenje antifungalnim kapima i lijekovima, dok se virusne infekcije, poput onih uzrokovanih herpesom, tretiraju antivirusnim kapima i tabletama. Akantamebni keratitis je izuzetno otporan na terapiju i može zahtijevati višemjesečno liječenje, a u najtežim slučajevima i transplantaciju rožnice kako bi se spasio vid. Neinfektivni keratitis uzrokovan manjom ozljedom obično se liječi umjetnim suzama i ponekad zaštitnim povojem, dok se kod jače upale mogu propisati protuupalne kapi.
Prevencija je ključna
Prevencija je najbolji način borbe protiv keratitisa, a temelji se na pravilnoj higijeni i brizi za oči. Za korisnike kontaktnih leća to znači obavezno pranje i sušenje ruku prije rukovanja lećama, korištenje isključivo svježe, sterilne otopine te redovita zamjena leća i kutijice prema preporukama. Leće se moraju skinuti prije spavanja, plivanja ili tuširanja. Opće preventivne mjere uključuju često pranje ruku, izbjegavanje dodirivanja očiju, osobito ako imate prehladu ili herpes, te nošenje zaštitnih naočala pri radu koji može dovesti do ozljede. Zanemarivanje simptoma i odgađanje liječenja može dovesti do komplikacija poput kronične upale, stvaranja čireva (ulkusa) i ožiljaka na rožnici, što može trajno smanjiti vidnu oštrinu ili uzrokovati sljepoću. Zato je važno reagirati na prve znakove i sačuvati zdravlje svojih očiju. ( Ordinacija.hr )
