Vazelin, poznat i kao petrolatum, jeftin je i svestran proizvod koji se nalazi u gotovo svakom kućanstvu. Od liječenja manjih rana i opeklina do intenzivne njege suhe kože, njegova sposobnost stvaranja zaštitne barijere čini ga nezamjenjivim u brojnim situacijama.
Otkako ga je kemičar Robert Chesebrough stvorio davne 1859. godine, promatrajući kako radnici na naftnim poljima koriste njegov nerafinirani oblik za liječenje rana i opeklina, vazelin je postao neizostavan dio kućnih ljekarni diljem svijeta. Njegova tajna leži u jednostavnoj, ali iznimno učinkovitoj funkciji: djeluje kao okluzivno sredstvo. To znači da na koži stvara zaštitni, vodootporni sloj koji sprječava gubitak vlage, poznat kao transepidermalni gubitak vode, istovremeno štiteći kožu od vanjskih iritansa i bakterija. Upravo ta sposobnost “zaključavanja” vlage ključna je za održavanje zdravlja kožne barijere i ubrzavanje procesa zacjeljivanja, zbog čega ga dermatolozi i danas smatraju jednim od svojih glavnih aduta u njezi kože.
Saveznik u borbi protiv suhe i ispucale kože
Jedna od najvažnijih i najčešćih primjena vazelina u dermatologiji jest njega rana. Suprotno uvriježenom mišljenju da ranu treba pustiti da se “suši na zraku” i stvori krastu, istraživanja i klinička praksa pokazuju da vlažno okruženje pospješuje zacjeljivanje. Manje ozljede poput posjekotina, ogrebotina i opeklina brže zacjeljuju, imaju manji rizik od infekcije i ostavljaju manje ožiljke ako se održavaju vlažnima. Nanošenjem tankog sloja vazelina nakon svakodnevnog čišćenja rane sprječava se njezino isušivanje i stvaranje tvrde kraste koja usporava oporavak.
Od ispucalih usana, suhih vjeđa, koje imaju najtanju kožu na tijelu, pa sve do grubih laktova, koljena i ispucalih peta, njegova gusta tekstura pruža intenzivnu hidrataciju i zaštitu.
Osim za rane, vazelin je nenadmašan saveznik u borbi protiv suhe i ispucale kože. Od ispucalih usana, suhih vjeđa, koje imaju najtanju kožu na tijelu, pa sve do grubih laktova, koljena i ispucalih peta, njegova gusta tekstura pruža intenzivnu hidrataciju i zaštitu. Za najbolje rezultate, dermatolozi savjetuju nanošenje na vlažnu kožu, primjerice nakon tuširanja, kako bi se postojeća vlaga što učinkovitije “zaključala”. Izuzetno je koristan i za prevenciju bolnog trenja kože, primjerice na unutarnjoj strani bedara, te kao zaštita od pelenskog osipa kod beba, gdje stvara barijeru između osjetljive kože i vlage iz pelena.
U kozmetičke svrhe, idealan je za njegu noktiju i zanoktica jer sprječava njihovo pucanje i listanje. Mala količina može zagladiti i suhe, ispucale vrhove kose, a koristi se i kao podloga za lijekove.
Kada prestati s primjenom na rani?
Iako je iznimno koristan, ključno je znati kada prestati s primjenom vazelina, osobito kod rana. U početnoj, upalnoj fazi (prva 1-3 dana), dok tijelo zaustavlja krvarenje i čisti ranu, vazelin štiti i održava vlažnost. U sekundarnoj fazi (dani 4-7), kada se počinje stvarati novo tkivo, primjenu treba postupno smanjivati. To omogućuje koži da prirodno jača i suši se, čime se izbjegava prekomjerna vlaga koja može dovesti do maceracije, odnosno omekšavanja i pucanja kože. Kada je rana potpuno zatvorena, bez krvarenja ili iscjetka, a koža na dodir više nije bolna, vrijeme je da se prestane s korištenjem vazelina i prijeđe na njegu blagim hidratantnim kremama koje će podržati elastičnost novonastale kože.
U sekundarnoj fazi (dani 4-7), kada se počinje stvarati novo tkivo, primjenu treba postupno smanjivati. To omogućuje koži da prirodno jača i suši se, čime se izbjegava prekomjerna vlaga koja može dovesti do maceracije, odnosno omekšavanja i pucanja kože.
Postoje li rizici i nedostaci?
Glavni nedostatak čistog vazelina njegova je gusta i masna tekstura, zbog koje ostavlja sjajan trag i teško se razmazuje, što ga čini neprikladnim za dnevnu njegu lica kod većine ljudi. Osobe s masnom kožom ili kožom sklonom aknama trebale bi ga izbjegavati na licu jer može začepiti pore i uzrokovati izbijanje prištića. Iako su alergijske reakcije rijetke, moguće su. Ako primijetite znakove infekcije ili usporeno cijeljenje, uvijek je najbolje potražiti savjet liječnika ili dermatologa. ( Ordinacija.hr )
