Gubitak sluha je podmuklo stanje koje se često razvija postupno, zbog čega ga mnogi ne primjećuju sve dok ne počne značajno utjecati na kvalitetu života. Prepoznavanje ranih simptoma ključno je za pravovremenu reakciju i sprječavanje ozbiljnijih posljedica poput društvene izolacije i kognitivnog pada
Gubitak sluha povezan sa starenjem, poznat i kao prezbikusija, iznimno je čest problem. Podaci pokazuju da više od polovice osoba starijih od 75 godina ima određeni stupanj oštećenja sluha. Međutim, problem nije rezerviran samo za stariju dob. Uzroci mogu biti različiti, od nakupljanja cerumena, što uzrokuje privremene poteškoće, pa sve do trajnog oštećenja unutarnjeg uha. Problem je što se sluh najčešće ne može vratiti, no postoje načini da se značajno poboljša komunikacija i spriječi daljnje propadanje. Najčešći tip je senzorineuralni gubitak sluha, koji nastaje zbog oštećenja osjetljivih stanica s dlačicama u pužnici (kohleji) ili oštećenja slušnog živca, a najčešće je uzrokovan starenjem i dugotrajnom izloženošću buci.
Prvi znakovi često su suptilni i lako ih je zanemariti. Možda primjećujete da zvukovi govora i drugi zvukovi djeluju prigušeno ili nejasno. Jedan od najčešćih ranih simptoma je poteškoća u razumijevanju riječi, osobito u bučnom okruženju poput restorana, obiteljskih okupljanja ili u gradskom prometu.
Drugi mrmljaju?
Mnogi se žale da imaju osjećaj kao da drugi ljudi mrmljaju ili ne govore dovoljno jasno. Ako često tražite od sugovornika da ponove što su rekli, govore sporije i glasnije, ili ako pojačavate glasnoću televizora ili radija znatno više od ostalih ukućana, to su jasni pokazatelji da je vrijeme za provjeru sluha. Poteškoće u razlikovanju suglasnika, zujanje u ušima (tinitus) i izbjegavanje društvenih situacija zbog frustracije u komunikaciji također su važni alarmi.
Ignoriranje ovih simptoma može imati ozbiljne posljedice koje nadilaze samu nemogućnost komunikacije. Neobrađeni gubitak sluha dokazano je povezan s osjećajem izoliranosti i depresijom kod starijih osoba. Budući da komunikacija postaje naporna, pogođene osobe često se povlače iz društva, što narušava njihove odnose s obitelji i prijateljima. Znanstvene studije također su pokazale zabrinjavajuću vezu između gubitka sluha i kognitivnog propadanja, uključujući povećan rizik od razvoja demencije. Nadalje, oštećenje sluha može utjecati i na osjećaj za ravnotežu, čime se povećava rizik od padova, što je posebno opasno za starije osobe.
Kako čujemo ?
Da bismo razumjeli zašto dolazi do oštećenja, važno je znati kako sluh funkcionira. Zvučni valovi putuju kroz vanjsko uho do bubnjića, čije vibracije pokreću tri sićušne kosti u srednjem uhu. Te kosti pojačavaju vibracije i prenose ih u tekućinom ispunjenu pužnicu u unutarnjem uhu. Unutar pužnice nalaze se tisuće mikroskopskih stanica s dlačicama koje te mehaničke vibracije pretvaraju u električne signale. Slušni živac zatim te signale šalje u mozak, koji ih interpretira kao zvuk. Starenjem i izloženošću glasnim zvukovima, ove osjetljive stanice s dlačicama se troše i oštećuju. Jednom kad su oštećene ili uništene, ne mogu se obnoviti, što rezultira trajnim gubitkom sluha.
Kada potražiti pomoć i što učiniti?
Ako primijetite nagli gubitak sluha, osobito na jednom uhu, ponekad praćen vrtoglavicom ili tinitusom, potrebno je odmah potražiti liječničku pomoć jer brza intervencija može spriječiti trajno oštećenje. U slučaju postupnog slabljenja sluha, preporučuje se posjet obiteljskom liječniku ili audiologu čim primijetite da vam problem ometa svakodnevni život. Nemojte čekati jer rana dijagnostika otvara širi spektar mogućnosti za liječenje i upravljanje stanjem. Testiranje sluha je bezbolan i jednostavan postupak kojim se precizno utvrđuje vrsta i stupanj oštećenja, što je temelj za određivanje najboljeg rješenja.
Iako se neki uzroci gubitka sluha ne mogu spriječiti, poput genetske predispozicije ili starenja, jedini tip koji je 100 % moguće prevenirati jest onaj uzrokovan bukom. Najbolja zaštita je izbjegavanje glasnih zvukova, no kada to nije moguće, ključna je upotreba zaštite za uši. Radnici u građevini, poljoprivredi ili tvornicama, kao i osobe koje se rekreativno bave aktivnostima poput lova, vožnje motocikla, korištenja bučnih alata ili posjećivanja koncerata, trebaju redovito koristiti zaštitne čepiće ili slušalice. Također, smanjivanje glasnoće glazbe koju slušate putem slušalica može dugoročno sačuvati vaš sluh. Redoviti testovi sluha, preporučuju se svima koji rade ili borave u bučnim okruženjima. Iako se oštećeni sluh ne može u potpunosti oporaviti, moderna slušna pomagala i kohlearni implantati mogu drastično poboljšati sposobnost slušanja i komunikacije, vraćajući tako kvalitetu života. ( Ordinacija.hr )
