Iako se uglavnom radi o blagoj bolesti, donosimo ključne informacije kako biste znali prepoznati simptome i pravilno reagirati.
Rinovirus, poznatiji kao uzročnik “obične prehlade”, odgovoran je za više od polovice svih respiratornih infekcija i glavni je razlog zašto djeca izostaju iz vrtića i škole. Posebno su mu podložna djeca vrtićke dobi, koja ga mogu “pokupiti” čak osam do dvanaest puta godišnje. Razlog takvoj učestalosti leži u činjenici da postoji više od sto različitih tipova ovog virusa, zbog čega prebolijevanje jednog ne stvara trajni imunitet protiv ostalih. Najčešći je u jesen i proljeće, no može se pojaviti tijekom cijele godine.
Kihanje, začepljenost nosa, blagi kašalj…
Simptomi se obično javljaju jedan do tri dana nakon izlaganja virusu. Prehlada često započinje grloboljom, nakon čega slijedi curenje nosa. Iscjedak je u početku vodenast, da bi nakon nekoliko dana postao gušći te žućkaste ili zelenkaste boje, što je normalan dio oporavka. Uz to se javljaju kihanje, začepljenost nosa, blagi kašalj, a ponekad i glavobolja te smanjen apetit. Temperatura je kod starije djece rijetka ili blaga, no kod dojenčadi i mlađe djece može biti blago povišena.
Kod prehlade je curenje nosa dominantan simptom, dok je kod gripe manje izražen u usporedbi s općom malaksalošću i umorom. Kašalj kod prehlade je obično blaži
Roditelje često brine kako razlikovati prehladu od gripe. Ključna razlika je u početku bolesti: gripa nastupa naglo, s visokom temperaturom i izraženim bolovima u mišićima, dok se prehlada uzrokovana rinovirusom razvija postupno. Kod prehlade je curenje nosa dominantan simptom, dok je kod gripe manje izražen u usporedbi s općom malaksalošću i umorom. Kašalj kod prehlade je obično blaži, za razliku od suhog i iscrpljujućeg kašlja karakterističnog za gripu.
Rinovirus se vrlo lako širi kapljičnim putem, odnosno kihanjem i kašljanjem, ali i izravnim dodirom zaraženih površina poput igračaka ili kvaka, gdje može preživjeti i nekoliko sati
Rinovirus se vrlo lako širi kapljičnim putem, odnosno kihanjem i kašljanjem, ali i izravnim dodirom zaraženih površina poput igračaka ili kvaka, gdje može preživjeti i nekoliko sati. Dijete se zarazi kada nakon kontakta s virusom dodirne svoje oči ili nos. Zato je najbolja prevencija redovito i temeljito pranje ruku sapunom. Važno je djecu učiti da ne diraju lice, provjetravati prostorije i dezinficirati zajedničke površine. Bolesno dijete treba ostati kod kuće kako bi se spriječilo širenje zaraze.
Kada prehlada postane nešto više?
Iako je infekcija rinovirusom u većini slučajeva blaga i prolazi unutar sedam do deset dana, kod neke djece može dovesti do komplikacija. Najčešća je upala srednjeg uha (otitis media), koja nastaje zbog nakupljanja sekreta, a moguće su i upale sinusa (sinusitis) te bronhitis. Rinovirus je također jedan od najčešćih okidača napadaja astme kod djece koja boluju od te bolesti, a u rijetkim slučajevima kod osjetljivih skupina može izazvati i upalu pluća.
Kako olakšati djetetu?
S obzirom na to da ne postoji specifičan lijek, liječenje je isključivo simptomatsko i usmjereno na ublažavanje tegoba. Ključno je osigurati djetetu dovoljno odmora i tekućine kako bi se spriječila dehidracija i razrijedio sekret. Začepljen nosić najlakše je očistiti fiziološkom otopinom i aspiratorom, osobito prije spavanja i hranjenja. Korištenje ovlaživača zraka u prostoriji također može pomoći.
Začepljen nosić najlakše je očistiti fiziološkom otopinom i aspiratorom, osobito prije spavanja i hranjenja.
Posjet liječniku uglavnom nije potreban, no postoje znakovi upozorenja na koje treba obratiti pozornost. Liječniku se obavezno javite ako dijete otežano ili ubrzano diše, ako se čuje “zviždanje” ili se uvlače međurebreni prostori. Alarmantan znak je i temperatura koja traje dulje od tri dana, jaka bol u uhu, odbijanje tekućine, znakovi dehidracije (manje mokrih pelena) ili ako je dijete izrazito klonulo. Za dojenčad mlađu od tri mjeseca potražite savjet liječnika kod prvih simptoma prehlade jer su podložniji razvoju težih oblika bolesti. ( Ordinacija.hr )
