Povodom Nacionalnog dana oboljelih od multiple skleroze, koji se obilježava danas, 26. rujna, ključno je podići svijest o ovoj složenoj bolesti. Rano prepoznavanje simptoma može značajno usporiti njezino napredovanje i poboljšati kvalitetu života.
Multipla skleroza (MS) je kronična autoimuna bolest koja pogađa središnji živčani sustav – mozak, leđnu moždinu i vidne živce. Nazivaju je “bolešću s tisuću lica” jer se njezini simptomi drastično razlikuju od osobe do osobe i mogu se mijenjati tijekom vremena. Imunološki sustav, koji bi trebao štititi tijelo, greškom napada mijelinsku ovojnicu koja oblaže živčana vlakna, uzrokujući upalu i oštećenja koja prekidaju komunikaciju između mozga i ostatka tijela. Ono što je posebno zabrinjavajuće jest da ova bolest, prema riječima stručnjaka, pogađa čak tri puta više žena nego muškaraca, a najčešće se dijagnosticira u najproduktivnijoj životnoj dobi, između 20. i 50. godine. Mnogi, međutim, prve znakove osjete godinama prije nego što dobiju službenu dijagnozu.
Rani znakovi
Jedan od najočitijih i najčešćih ranih znakova multiple skleroze je problem s vidom, poznat kao optički neuritis. Pacijenti ga često opisuju kao zamagljen ili dvostruki vid, bol pri pokretanju oka, gubitak sposobnosti raspoznavanja boja ili čak djelomični ili potpuni gubitak vida na jednom oku. Upravo je konkretnost ovog simptoma razlog zašto mnoge potakne da potraže liječničku pomoć. Usporedno s tim, javljaju se i neugodni osjeti u koži, poput utrnulosti i trnaca (parestezije). Taj osjećaj, sličan onome kada vam “utrne” noga, ali koji ne prolazi, može se pojaviti u rukama, nogama, trupu ili licu, a posljedica je oštećenja živaca koji prenose senzorne informacije.
Jedan od najočitijih i najčešćih ranih znakova multiple skleroze je problem s vidom, poznat kao optički neuritis. Pacijenti ga često opisuju kao zamagljen ili dvostruki vid, bol pri pokretanju oka, gubitak sposobnosti raspoznavanja boja ili čak djelomični ili potpuni gubitak vida na jednom oku.
Najčešći simptom MS-a, koji pogađa oko 80% oboljelih, jest kronični umor. No, ne radi se o običnom umoru nakon napornog dana; pacijenti ga opisuju kao sveprožimajući, iscrpljujući osjećaj malaksalosti bez očitog razloga, koji se ne popravlja ni nakon dugotrajnog odmora. Taj umor često je praćen mišićnom slabošću, najčešće u nogama, što otežava hodanje i kretanje. Problemi s ravnotežom i vrtoglavica također su česti, uzrokujući osjećaj nestabilnosti ili lažnog kretanja okoline (vertigo). Ovi simptomi mogu značajno narušiti sposobnost obavljanja svakodnevnih aktivnosti i povećati rizik od padova.
Neki pacijenti doživljavaju i specifičan osjećaj poznat kao “MS zagrljaj” – neugodan i bolan osjećaj stezanja oko prsnog koša. Uz bol, česti su i spastičnost, odnosno ukočenost mišića, te bolni i nekontrolirani grčevi, najčešće u nogama, koji dodatno ograničavaju pokretljivost.
Bol je značajan simptom za više od polovice oboljelih od MS-a i može se manifestirati na različite načine. Može biti riječ o neuropatskoj boli, koja nastaje zbog izravnog oštećenja živaca i opisuje se kao oštro probadanje, pečenje ili žarenje. Drugi oblik je mišićno-koštana bol koja je posljedica slabosti i problema s ravnotežom. Neki pacijenti doživljavaju i specifičan osjećaj poznat kao “MS zagrljaj” – neugodan i bolan osjećaj stezanja oko prsnog koša. Uz bol, česti su i spastičnost, odnosno ukočenost mišića, te bolni i nekontrolirani grčevi, najčešće u nogama, koji dodatno ograničavaju pokretljivost.
Skriveni simptomi koji utječu na svakodnevicu
Iako manje vidljivi, problemi s mjehurom i crijevima pogađaju gotovo 80% osoba s MS-om. To uključuje učestalu i hitnu potrebu za mokrenjem, nemogućnost potpunog pražnjenja mjehura, inkontinenciju te zatvor. Jednako su izazovne i kognitivne promjene, koje se često opisuju kao “moždana magla“. Pacijenti se suočavaju s poteškoćama u pamćenju, problemima s koncentracijom, usporenim procesuiranjem informacija i teškoćama u pronalaženju pravih riječi. Iako su ove promjene najčešće blage, mogu biti izrazito frustrirajuće i utjecati na profesionalni i privatni život.
Ne postoji jedan, definitivan test, već se dijagnoza temelji na ispunjavanju strogih kriterija koji uključuju dokaze o oštećenjima na više mjesta u središnjem živčanom sustavu, potvrđenih magnetskom rezonancijom (MRI), te isključivanje drugih bolesti sa sličnim simptomima.
Postavljanje dijagnoze multiple skleroze je složen proces koji zahtijeva neurologa. Ne postoji jedan, definitivan test, već se dijagnoza temelji na ispunjavanju strogih kriterija koji uključuju dokaze o oštećenjima na više mjesta u središnjem živčanom sustavu, potvrđenih magnetskom rezonancijom (MRI), te isključivanje drugih bolesti sa sličnim simptomima. Zbog toga je iznimno važno rano potražiti pomoć. Rano liječenje, kako ističu iz britanskog MS Society, može značajno usporiti napredovanje bolesti. Moderno liječenje temelji se na terapijama koje modificiraju tijek bolesti, upravljanju simptomima te promjenama životnog stila poput prehrane i vježbanja.
Prisutnost jednog ili više navedenih simptoma ne znači automatski da imate multiplu sklerozu, jer oni mogu biti znak i drugih stanja. Međutim, ako primijetite neurološke smetnje koje su nove, traju dulje od 24 sata, ili se ponavljaju, ključno je obratiti se svom liječniku koji će vas uputiti neurologu. Ignoriranje ranih znakova može dovesti do nakupljanja oštećenja na živčanom sustavu. Na Nacionalni dan oboljelih od multiple skleroze, važno je zapamtiti da je informiranost prvi korak prema pravovremenoj dijagnozi, učinkovitom liječenju i očuvanju kvalitete života. ( Ordinacija.hr )
