Svake godine 20. listopada obilježava se Svjetski dan osteoporoze kako bi se podigla svijest o ovoj “tihoj epidemiji” koja pogađa milijune. Riječ je o bolesti koja kosti čini krhkima i podložnima prijelomima, a njezina prevencija i rano otkrivanje ključni su za očuvanje zdravlja i kvalitete života.
Osteoporoza je podmukla metabolička bolest koja uzrokuje progresivno smanjenje koštane mase i narušava mikroarhitekturu kostiju, čineći ih slabima, tanjima i poroznima. Upravo zbog te krhkosti, kosti postaju izrazito podložne prijelomima koji mogu nastati čak i pri minimalnoj traumi, poput naglog saginjanja, podizanja lakšeg tereta ili bezazlenog pada. Zbog činjenice da se u ranim fazama razvija bez ikakvih simptoma, često nosi naziv “tiha epidemija”, a poražavajuća je činjenica da se dijagnoza nerijetko postavlja tek nakon prvog, često bolnog i onesposobljavajućeg prijeloma, najčešće kuka, kralježnice ili podlaktice.
Gubitak visine
Iako se često razvija bez jasnih upozorenja, određeni znakovi mogu upućivati na smanjenu gustoću kostiju. Među najočitijim simptomima su postupan, ali primjetan gubitak tjelesne visine i razvoj pogrbljenog držanja, što se može primijetiti kada nogavice hlača odjednom postanu preduge. Bol u leđima, koja može biti oštra i iznenadna zbog slomljenih kralježaka, a s vremenom prijeći u tupu i kroničnu bol, također je važan pokazatelj. Stvaranje takozvane udovičke grbe, uzrokovane kolabiranim kralješkom, i općenito oslabljena snaga stiska ruke dodatni su alarmi na koje treba obratiti pozornost i potražiti savjet liječnika.
Rizik od razvoja osteoporoze raste s godinama, što je povezano s prirodnim hormonalnim i metaboličkim promjenama u tijelu. Žene su značajno podložnije ovoj bolesti, osobito nakon menopauze kada dolazi do naglog pada razine estrogena, hormona ključnog za očuvanje koštane mase. Obiteljska anamneza, odnosno postojanje osteoporoze ili prijeloma kuka kod roditelja, također je snažan prediktor. Ostali čimbenici rizika na koje ne možemo utjecati uključuju ranu menopauzu prije 45. godine života ili kirurško uklanjanje jajnika, kao i određene bolesti poput hipertireoidizma ili reumatoidnog artritisa.
S druge strane, na brojne čimbenike rizika možemo izravno utjecati promjenom životnih navika. Niska tjelesna masa (indeks tjelesne mase manji od 19) značajno povećava rizik, kao i prehrana siromašna kalcijem i vitaminom D. Pušenje i prekomjerna konzumacija alkohola dokazano štete zdravlju kostiju, baš kao i nedovoljna tjelesna aktivnost i dugotrajna imobilizacija. Određeni lijekovi, poput dugotrajne primjene kortikosteroida, antiepileptika ili kemoterapije, također mogu ubrzati gubitak koštane mase.
Kako izgraditi i sačuvati čvrste kosti
Budući da potpuno učinkovitog lijeka za osteoporozu nema, prevencija je apsolutni prioritet. Temelj zdravih kostiju gradi se u djetinjstvu i adolescenciji kroz redovitu tjelesnu aktivnost koja je ključna za postizanje maksimalne, takozvane vršne koštane mase. Preporučuju se vježbe s opterećenjem poput brzog hodanja, trčanja, penjanja uz stepenice i plesa, kao i vježbe snage, ravnoteže i stabilnosti. Paralelno s vježbanjem, ključna je i prehrana bogata kalcijem, glavnim gradivnim elementom kostiju, i vitaminom D, koji je nužan za njegovu apsorpciju. Najbolji izvori kalcija su mlijeko i mliječni proizvodi, zeleno lisnato povrće, plava riba i orašasti plodovi. Preporučeni dnevni unos kalcija je 1000-1200 mg, a vitamina D, koji se stvara izlaganjem suncu, 800-1200 IJ.
Preporučuju se vježbe s opterećenjem poput brzog hodanja, trčanja, penjanja uz stepenice i plesa, kao i vježbe snage, ravnoteže i stabilnosti. Paralelno s vježbanjem, ključna je i prehrana bogata kalcijem, glavnim gradivnim elementom kostiju, i vitaminom D, koji je nužan za njegovu apsorpciju.
Za osobe s već dijagnosticiranom osteoporozom, uz terapiju, iznimno je važno raditi na prevenciji padova. To uključuje praktične mjere poput nošenja udobnih cipela s niskom potpeticom i neklizajućim potplatom, uklanjanja prepreka i tepiha u domu koji mogu uzrokovati spoticanje, osiguravanja dobrog osvjetljenja u svim prostorijama te postavljanja ručki u kupaonici. Održavanje optimalne tjelesne težine i prestanak pušenja te prekomjernog unosa alkohola dodatno doprinose očuvanju zdravlja kostiju i smanjenju rizika od prijeloma.
Dijagnoza i moderni pristupi liječenju
Zlatni standard za dijagnostiku osteoporoze je denzitometrija (DXA), bezbolna i brza pretraga koja precizno mjeri gustoću kostiju i procjenjuje rizik od prijeloma. Preporučuje se svim ženama starijim od 65 godina, muškarcima starijim od 70 godina, kao i mlađim ženama u menopauzi koje imaju dodatne čimbenike rizika. Ako se dijagnoza potvrdi, liječenje se usmjerava na prevenciju prijeloma te stabilizaciju ili povećanje koštane mase. Liječenje uključuje nefarmakološke mjere poput unosa kalcija i vitamina D te prilagođene tjelesne aktivnosti, ali i primjenu lijekova. Moderni lijekovi se dijele na one koji usporavaju razgradnju kosti (antiresorptivi) i one koji potiču izgradnju nove kosti (osteoanabolici). Uz to, fizikalna terapija, korištenje ortopedskih pomagala i emocionalna podrška važan su dio sveobuhvatnog pristupa liječenju. Ako ste imali ranu menopauzu, dugotrajno uzimali kortikosteroide ili je netko od vaših roditelja imao prijelom kuka, ne odgađajte posjet liječniku – pravovremeno otkrivanje bolesti može vam sačuvati zdravlje kostiju i spriječiti teške posljedice. ( Ordinacija.hr )
