Rastuće razine CO2 mijenjaju sastav naših osnovnih namirnica. Znanstvenici upozoravaju: jedemo sve više “praznih kalorija”, a sve manje proteina i ključnih minerala.
Najnovija istraživanja pokazuju da klimatske promjene imaju još jednu skriveno opasnu posljedicu: mijenjaju nutritivni sastav hrane koju svakodnevno jedemo. S porastom razine CO2 u atmosferi – koja danas iznosi oko 425 ppm, a uskoro bi mogla dostići 550 ppm – osnovne namirnice poput pšenice, riže, kukuruza, krumpira i rajčice postaju sve kaloričnije, ali nutritivno sve siromašnije.

Znanstvenici su analizirali 43 različite kulture i otkrili pad ključnih nutrijenata poput proteina, željeza i cinka u prosjeku za oko 4 %, dok su u nekim slučajevima zabilježeni padovi i do 38 %.
To znači da ista količina hrane danas ima manje hranjivih tvari nego prije samo nekoliko desetljeća. Istovremeno, razine ugljikohidrata i ukupne kalorije rastu – stvarajući opasan disbalans između energije i prehrambene kvalitete.
Klimatske promjene potiču porast “praznih kalorija”
Ovaj trend ima ozbiljne implikacije za zdravlje. Hrana s više kalorija, a manje nutrijenata može doprinijeti porastu pretilosti, metaboličkih poremećaja i kronične neuhranjenosti, čak i u zemljama gdje nema nedostatka hrane. Najranjivije su sredine koje se oslanjaju na jednu ili dvije osnovne kulture – jer pad mikronutrijenata znači veći rizik od anemije, slabijeg imuniteta i poremećaja u razvoju.

Znanstvenici naglašavaju da sigurnost hrane više ne znači samo „imati dovoljno hrane“. U eri klimatskih promjena, jednako je važno osigurati kvalitetu hrane, odnosno očuvati nutritivnu gustoću. Ako se trend nastavi, svijet bi mogao ući u paradoksalno stanje: obilje kalorija, ali manjak stvarne prehrambene vrijednosti.
Kako ublažiti pad nutritivne vrijednosti usjeva?
Rješenja uključuju razvoj otpornijih kultivara, praćenje nutritivnog sastava usjeva te promicanje raznovrsnije prehrane bogate mikronutrijentima. No ključni element ostaje isti – smanjivanje globalnih emisija CO2. Dokle god koncentracije CO2 rastu, poljoprivreda i prehrambeni sustavi borit će se s gubitkom kvalitete hrane.

Ako se ne liječi, anemija može postati ozbiljna prijetnja za zdravlje
Klimatske promjene stoga više nisu samo pitanje okoliša – one izravno određuju što jedemo, koliko nutrijenata unosimo i kakve će posljedice to imati na naše dugoročno zdravlje.
A. H.




