Bol, ukočenost i ograničenja zglobova sve češće pogađaju mlade i aktivne osobe. Rana dijagnoza i prevencija ključni su za očuvanje pokretljivosti i kvalitete života.
Istraživanja pokazuju da se osteoartritis, bolest koja se najčešće povezuje sa starenjem, sve češće dijagnosticira kod mladih i aktivnih ljudi, znatno ranije nego što mnogi očekuju. Njegove posljedice, kako za ScienceAlert piše Atiqah Aziz, viša istraživačka službenica TEG-a na Sveučilištu Malaya, često se vide i u osobnim iskustvima – među prijateljima ili poznatim osobama.
Jedan od primjera je maratonka koja je razvila osteoartritis 2. stupnja sredinom tridesetih godina. Nekoliko javnih osoba, uključujući Robbieja Williamsa, Tigera Woodsa i Andyja Murraya, također je otvoreno govorilo o tome da su bolest iskusili relativno mladi.
Osteoartritis se često smatra neizbježnim dijelom starenja, no on može ozbiljno narušiti kvalitetu života u svakoj dobi. Svakodnevne aktivnosti, poput hodanja, penjanja stepenicama ili vježbanja, mogu postati bolni izazovi. Više od 600 milijuna ljudi u svijetu živi s osteoartritisom, a rizični čimbenici su različiti:
- pretilost,
- starenje,
- metabolički poremećaji,
- kronične upale,
- prethodne ozljede zglobova,
- ponavljani mehanički stres.
Za mlađe osobe osteoartritis može biti posebno težak. Bol i ukočenost ograničavaju tjelesnu aktivnost u razdobljima kada su posao, briga o drugima i obiteljski život često najzahtjevniji. Osim toga, bolest može utjecati na mentalno zdravlje, karijerne mogućnosti i opću aktivnost, što dodatno povećava rizik od drugih zdravstvenih problema. Za mlađe pacijente to znači i desetljeća praćenja simptoma i ponovljenih tretmana.
Što se događa u zglobovima?
Osteoartritis nastaje kada se glatki sloj hrskavice koji ublažava zglobove postupno troši. Hrskavica djeluje kao amortizer, omogućujući kostima da se glatko pomiču jedna preko druge. Kako se hrskavica oštećuje, kosti se počinju trljati jedna o drugu, što uzrokuje bol, ukočenost i škripanje – zvukove koje mnogi u šali primjećuju sve dok nelagoda ne postane neizdrživa.
Bolest se razvija polako, godinama, često desetljećima. Rani simptomi mogu biti blagi i lako se zanemare: bol u koljenu nakon aktivnosti, ukočenost koja se smanjuje pokretom ili povremena nelagoda. Zbog toga mnogi pacijenti odgađaju traženje liječničke pomoći dok bol ne postane stalna i zglob već oštećen.
Liječenje danas
Trenutno se liječenje fokusira na kontrolu simptoma, a ne na povratak oštećene hrskavice. Terapije uključuju:
- vježbe i fizikalnu terapiju,
- ublažavanje boli,
- terapijske injekcije (npr. plazma bogata trombocitima, vezikule trombocita ili hijaluronska kiselina).
Ove terapije uglavnom smanjuju bol i poboljšavaju pokretljivost zglobova, ali ne obnavljaju oštećenu hrskavicu. Za neke pacijente pružaju privremeno olakšanje, dok u težim slučajevima jedina opcija može biti potpuna zamjena zgloba.
Šansa za ranu dijagnozu
Zamislite da se osteoartritis, ističe Aziz, može otkriti prije nego što se pojave bol i nepovratna oštećenja. Rana prevencija i rana intervencija mogu smanjiti bol, očuvati pokretljivost i značajno sniziti troškove zdravstvene skrbi. Ključ je prepoznati bolest dovoljno rano da bi se moglo djelovati.
Jedna od najperspektivnijih metoda uključuje analiziranje kemijskog sastava krvi – tzv. “spektar otisaka prstiju”. Svaki kemijski spoj u tijelu ima jedinstvenu molekularnu strukturu koja, kada se analizira, daje specifičan uzorak. Kod osoba s osteoartritisom uočene su suptilne promjene u upali, metabolizmu i obnavljanju tkiva koje mogu mijenjati ovaj kemijski profil.
Te promjene mogu se pratiti tehnikom ATR-FTIR spektroskopije, gdje se mali uzorak krvi izlaže infracrvenom svjetlu, a apsorpcija svjetla daje podatke o prisutnim molekulama. Na taj se način mogu uočiti promjene koje ukazuju na rani razvoj osteoartritisa.
Iako se ove metode trenutno uglavnom koriste u istraživanjima i još nisu dio rutinske kliničke prakse, one otvaraju mogućnost ranijeg prepoznavanja rizika, kada promjene u načinu života i ciljane terapije mogu najviše zaštititi zglobove.
Kombinacija ovakvih dijagnostičkih metoda s računalnom analizom, poručuje Aziz, omogućava istraživačima otkrivanje složenih kemijskih obrazaca povezanih s bolešću. U praksi, to znači uspoređivanje uzoraka krvi osoba s osteoartritisom i bez njega kako bi se uočile razlike nevidljive golim okom. Slične tehnike mogu se primijeniti i uz druge laboratorijske metode i alate molekularne biologije za prepoznavanje biomarkera ranog oštećenja zglobova.
Zašto je ovo važno?
Rano otkrivanje osteoartritisa može u potpunosti promijeniti način upravljanja bolešću. Prepoznavanje rizika prije nego simptomi postanu ozbiljni omogućava ranije djelovanje: ciljane vježbe, kontrolu težine, prevenciju ozljeda i individualizirane terapije.
Osteoartritis ne mora značiti desetljeća boli i ograničenja. Premještanjem fokusa s liječenja u kasnoj fazi na rano otkrivanje i prevenciju, moguće je promijeniti tijek bolesti i poboljšati kvalitetu života milijunima ljudi širom svijeta.
(Ordinacija.hr)
