15. Hrvatski kongres o ginekološkoj endokrinologiji, humanoj reprodukciji i menopauzi te 8. Kongres Društva hrvatskih kliničkih embriologa, koji se ovih dana održavaju u Opatiji, okupili su vodeće stručnjake , a u sklopu kojih se raspravlja o uspješnosti IVF-a i očuvanju plodnosti
Neplodnost danas pogađa svaku šestu osobu, a teme poput IVF-a, endometrioze, pretilosti i HPV cijepljenja sve su važnije i za struku i za pacijente. Upravo o tim temama ovih dana, u sklopu 15. Hrvatskog kongresa o ginekološkoj endokrinologiji, humanoj reprodukciji i menopauzi te 8. Kongresa Društva hrvatskih kliničkih embriologa, koji se održavaju u Opatiji, raspravljaju vodeći domaći i strani stručnjaci. Poseban naglasak stavljen je na sigurnost i kvalitetu postupaka pomognute oplodnje, a domaćini će ugostiti i Louise Brown koja je 1978. rođena kao prva “IVF beba” na svijetu.
O tome gdje smo danas i kamo idemo u području reproduktivne medicine, kako danas mjerimo uspješnost IVF-a te o najvećim postignućima, ali i izazovima u procesu potpomognute oplodnje, razgovarali smo s prof. prim. dr. sc. Dinkom Pavičić Baldani, voditeljicom Odjela za medicinski pomognutu oplodnju KBC-a Zagreb i predsjednicom Hrvatskog društva za ginekološku endokrinologiju i humanu reprodukciju.
1. Ovih dana održava se 15. Hrvatski kongres o ginekološkoj endokrinologiji, humanoj reprodukciji i menopauzi te 8. Kongres Društva hrvatskih kliničkih embriologa. Možete li istaknuti koje će teme biti u fokusu i zašto je ovaj skup važan za stručnjake, ali i za pacijente?
Ovaj kongres okuplja vodeće domaće i međunarodne stručnjake, a u fokusu je nekoliko cjelina: liječenje neplodnosti s kliničkog i embriološkog aspekta, debljina, cijepljenje protiv HPV-a, endometrioza i menopauza. Poseban naglasak stavili smo na kvalitetu i sigurnost IVF-a, pravilnu interpretaciju podataka o uspješnosti, standardizaciju registri-podataka u Europi. To su teme važne ne samo za struku, nego i za pacijente, jer direktno utječu na ishode liječenja i sigurnost.
2. Koliko je značajno sudjelovanje Louis Brown na kongresu?
Louise Brown je povijesna figura – prva „IVF beba“ rođena 1978. godine. Danas je majka i simbol nade za milijune parova. Njezino sudjelovanje podsjetnik je da iza svakog statističkog podatka stoji ljudska priča i da je cilj medicine uvijek isti: sigurno rođenje zdravog djeteta.
3. Kako danas mjerimo uspješnost IVF postupaka i koliko su rezultati napredovali u odnosu na ranije godine?
Najpoštenije je uspješnost mjeriti prema živorođenju, idealno jednom zdravom djetetu rođenom u terminu, i to kumulativno – uključujući svježe i zamrznute embrije iz jednog postupka aspiracije jajnih stanica. U posljednjih desetak godina rezultati su znatno napredovali. Danas u Europi i Velikoj Britaniji bilježimo visoke stope poroda uz istodobno rekordno niske stope višeplodnih trudnoća, zahvaljujući boljim protokolima, vitrifikaciji i odgovornom transferu samo jednog embrija.
4. Što smatrate najvećim izazovima, a što najvećim postignućima u potpomognutoj oplodnji?
U pomognutoj oplodnji napravili smo goleme iskorake. Danas su jednoplodne trudnoće pravilo, a ne iznimka. Korištenje posebnih protokola stimulacije ovulacije i mogućnost zamrzavanja embrija gotovo u potpunosti su smanjili rizik opasne komplikacije, odnosno ovarijskog hiperstimulacijskog sindroma.
Zahvaljujući suvremenom načinu zamrzavanja, embriji i jajne stanice odlično preživljavaju, što nam omogućuje da iz jednog, za ženu vrlo zahtjevnog te lijekovima stimuliranog ovulacijskog ciklusa, dobijemo više embrija koje zamrzavamo i vraćamo jedan po jedan bez nove stimulacije.
Tako preciznije tempiramo prijenos i povećavamo kumulativnu šansu za rođenje djeteta, pa se iz jednog postupka često mogu roditi dvoje ili više djece. Usto, individualizirana stimulacija ovulacije znači manje lijekova i predvidljiviji odgovor, a moderni laboratoriji daju ujednačeniju kvalitetu embrija. Repertoar nam je širi no ikad: od naprednih metoda u liječenju muške neplodnosti do kriopohrane oocita za onkološke pacijentice i one s povišenim reproduktivnim rizikom.
Ipak, izazovi su ozbiljni. Nove tehnologije, uključujući i umjetnu inteligenciju, treba uvoditi odgovorno, točnije postupno, uz jasne i neovisne dokaze koristi. Važno je i kako izvještavamo o uspješnosti. Javnosti trebaju jasni, usporedivi i pošteni pokazatelji, a ne rang-liste koje mogu zavarati. Tu su i etičko-pravna pitanja kao što su donacija gameta, genetska testiranja i dugi rokovi pohrane koja traže jasne okvire i dobru komunikaciju s pacijentima.
Na kraju, postoje biološka ograničenja koja ne možemo potpuno nadvladati, a to su dob žene i kvaliteta oocita koji još uvijek najviše određuju ishode. Stoga su ulaganje u prevenciju i ranu dijagnostiku, primjerice endometrioze i muškog faktora, jednako važni kao i svaka nova tehnologija.
5. Sve više parova suočava se s neplodnošću – koji su glavni razlozi tog trenda?
Neplodnost je globalni javnozdravstveni izazov te pogađa svakog šestog čovjeka tijekom života. Najvažniji razlozi su odgađanje rađanja, porast kroničnih bolesti poput pretilosti i dijabetesa te utjecaji okoliša i zagađenja.
6. Koliki utjecaj na plodnost ima pretilost kod žena i muškaraca?
Pretilost može otežati začeće i prirodnim putem i uz pomognutu oplodnju, kako kod žena tako i kod muškaraca. Kod žena se češće javljaju nepravilne ili izostale ovulacije, veći je rizik ranog pobačaja te su ishodi IVF-a skromniji. Točnije, obično je potrebna veća količina lijekova, stimulacija dulje traje, a prijenos embrija često ima nižu stopu uspjeha.
Pretilost može utjecati i na kvalitetu jajne stanice te na “spremnost” sluznice maternice za prihvat embrija, a u trudnoći se povećava rizik gestacijskog dijabetesa i povišenog tlaka. Kod muškaraca se češće nalaze lošiji broj, pokretljivost i oblik spermija te hormonska neravnoteža, što dodatno smanjuje plodnost.
Dobra je vijest da i relativno mali gubitak tjelesne mase, otprilike 5–10% početne težine, može poboljšati ovulaciju i kvalitetu sperme te povećati uspješnost IVF-a, pa čak i prije postizanja “idealne” težine.
7. U kojoj mjeri stil života određuje reproduktivno zdravlje?
Životne navike imaju golem utjecaj. Nepušenje, umjerena konzumacija alkohola, zdrava prehrana, tjelesna aktivnost i dovoljno sna dokazano poboljšavaju ishode. Sve je više dokaza da i zagađenje zraka i endokrini disruptori negativno djeluju na plodnost, pa prevencija i smanjenje izloženosti postaju sastavni dio pripreme za trudnoću.
8. Koliko je važno cijepljenje protiv HPV-a u kontekstu očuvanja reproduktivnog zdravlja?
HPV cjepivo je najučinkovitija primarna prevencija raka vrata maternice. Sprječava teške promjene zbog kojih se često rade zahvati na vratu maternice, a koji kasnije mogu povećati rizik za smanjenu plodnost i komplikacije u trudnoći. Cijepljenje djevojčica i dječaka ne znači samo smanjenje rizika nastanka karcinoma vrata maternice i drugih karcinoma povezanih s HPV-om, već i očuvanje buduće plodnosti i zdravih trudnoća.
9. Smatrate li da u Hrvatskoj postoji dovoljno svijesti i edukacije o prevenciji kroz HPV cjepivo i redovite ginekološke preglede?
Vidimo napredak, ali prostor za poboljšanje je i dalje velik. Cijepljenje protiv HPV-a u Hrvatskoj je besplatno do 25 godine i lako dostupno te procijepljenost raste, no još nismo na razinama koje želimo. Uz školske programe, važno je naglasiti i “catch-up” cijepljenje za mlade odrasle.
Preporučuje se do 26. godine, a do 45. godine moguće je cijepljenje po individualnoj procjeni koristiti u dogovoru s liječnikom. Cjepivo ima smisla i za osobe koje su već seksualno aktivne, a posebno se razmatra i nakon liječenja premalignih lezija vrata maternice radi smanjenja rizika ponovne pojave.
Paralelno s cijepljenjem, ključni su redoviti ginekološki pregledi i probir, osobito za generacije koje nisu bile obuhvaćene programima cijepljenja.
10. Kako vidite razvoj reproduktivne medicine u idućih deset godina?
U sljedećih deset godina pomognuta oplodnja bit će sigurnija, kraća i jednostavnija. Manje injekcija, više prilagodbe svakoj ženi i više dogovora na daljinu značit će manje dolazaka i manji stres. Odabir embrija postajat će manje invazivan, odnosno više ćemo se oslanjati na snimke razvoja u inkubatoru i analizu medija u kojem embrij raste. Umjetna inteligencija tu će biti pomoćnik koji daje dosljednije procjene, ali neće sam donositi odluke već uz liječnika i jasne dokaze.
U laboratorijima će biti više automatizacije i standardizacije, što smanjuje razlike među centrima i dugoročno može sniziti troškove. Očuvanje plodnosti (zamrzavanje jajnih stanica ili tkiva jajnika) postat će dostupnije onkološkim pacijenticama i ženama s povišenim rizikom. Kada budemo računali uspjehe postupka sve više ćemo gledati ukupnu šansu za rođenje djeteta iz jednog započetog ciklusa (kumulativno), a ne samo pojedinačne postotke po prijenosu.
A što je dalje od sljedećih 10 godina? Stvari poput stvaranja jajnih stanica iz somatskih stanica ili široke primjene genske uredbe još su u ranoj fazi istraživanja i neće uskoro ući u rutinsku praksu. I na kraju, sve će veći naglasak biti na prevenciji: zdravom načinu života, borbi protiv debljine, smanjenju utjecaja okolišnih čimbenika i eliminaciji HPV-a. To je budućnost u kojoj uspjeh mjerimo ne samo rođenjem djeteta, nego i zdravljem majke i sigurnošću cijelog procesa.
(Ida Balog)
