Disanje na usta mnogi smatraju bezazlenom navikom, osobito tijekom prehlade. Međutim, kada postane kronično, otvara vrata nizu ozbiljnih zdravstvenih problema koji pogađaju sve, od oralnog zdravlja do razvoja djece i funkcije vitalnih organa.
Iako je disanje automatski proces, način na koji dišemo presudno utječe na zdravlje. Ljudsko tijelo dizajnirano je za disanje kroz nos, koji zrak filtrira, zagrijava i vlaži. Disanje na usta trebalo bi biti samo rezervni mehanizam u hitnim situacijama, poput jake prehlade. Kada ova praksa postane navika, zaobilaze se ključne obrambene funkcije nosa,. Prelaskom na disanje na usta, tijelo gubi te važne prednosti i izlaže se nizu rizika.
Upale desni i parodontalne bolesti
Najočitije posljedice kroničnog disanja na usta vidljive su u usnoj šupljini. Stalni protok zraka isušuje sluznicu i drastično smanjuje proizvodnju sline, ključne za obranu od štetnih bakterija. Bez dovoljno sline koja neutralizira kiseline, stvara se idealno okruženje za razvoj mikroorganizama, što izravno vodi povećanom riziku od karijesa, upale desni (gingivitisa) i parodontalnih bolesti. Osim toga, suha usta čest su uzrok kronično lošeg zadaha (halitoze), ispucalih usana i dugoročne erozije zubne cakline.
Dok su kod odraslih posljedice uglavnom vezane za oralno zdravlje, kod djece disanje na usta može trajno narušiti razvoj. U fazi rasta, pravilan položaj jezika na nepcu ključan je za oblikovanje gornje čeljusti. Kod djece koja dišu na usta, jezik je spušten, što rezultira nepravilnim razvojem lica. To može dovesti do formiranja dugog i uskog lica, nerazvijenih jagodica, visokog nepca te malene, uvučene brade. Zbog uske čeljusti nema dovoljno prostora za sve zube, što uzrokuje njihovu zbijenost i nepravilan zagriz te često zahtijeva kompleksno ortodontsko liječenje.
Posljedice su kronični umor, jutarnje glavobolje, izraženi podočnjaci, razdražljivost i značajan pad koncentracije, poznat kao “moždana magla”
Jedna od najpodmuklijih opasnosti disanja na usta jest negativan utjecaj na san. Ova navika snažno je povezana s hrkanjem i opstruktivnom apnejom u snu, poremećajem koji uzrokuje prekide disanja. Takav isprekidan san sprječava tijelo da uđe u duboke, regenerativne faze, što se odražava na svakodnevno funkcioniranje. Posljedice su kronični umor, jutarnje glavobolje, izraženi podočnjaci, razdražljivost i značajan pad koncentracije, poznat kao “moždana magla”. Kod djece, nedostatak kvalitetnog sna može usporiti rast.
Šire posljedice koje sežu dalje od usta i sna
Negativni učinci ne zaustavljaju se na zubima i snu, već se protežu na cijeli organizam. Zaobilaženjem nosa kao filtera, alergeni i mikrobi ulaze izravno u dišni sustav, što povećava učestalost respiratornih infekcija i upala grla. Manje učinkovit unos kisika može dovesti do smanjene razine energije i lošijih sportskih performansi.
Koji su uzroci i kako prepoznati problem?
U korijenu problema najčešće leži začepljenje nosnih puteva uzrokovano alergijama, devijacijom septuma, uvećanim krajnicima ili nosnim polipima. Ponekad disanje na usta jednostavno postane stečena navika nakon prehlade. Problem možete prepoznati po simptomima kao što su stalno suha usta ujutro, hrkanje, loš zadah i vidljivo disanje s otvorenim ustima. Stomatolozi često prvi uoče znakove, poput specifične upale desni. Ako sumnjate na ovaj problem, ključno je potražiti stručnu pomoć kako bi se utvrdio uzrok i započelo s liječenjem, koje može uključivati posjet otorinolaringologu, alergologu ili ortodontu.
( Ordinacija.hr )
