Saznajte što uzrokuje divertikulozu, tko je najviše pogođen, kako prepoznati simptome i koje mjere mogu pomoći u prevenciji i kontroli stanja.
Divertikuloza je stanje u kojem se u unutarnjim stijenkama crijeva pojavljuju male vrećice ili džepovi, tzv. divertikuli. Nastaju kada unutarnja sluznica crijeva pritisne prema van kroz slabija mjesta u vanjskoj stijenci, postupno se formirajući tijekom vremena. Dok hrana i otpad prolaze kroz crijeva, pritiskom na ta slabija mjesta, vrećice se polako udubljuju i oblikuju.
Naziv “divertikuloza” potječe od riječi “divert”, što znači “odvojiti se” ili “skrenuti”. Više ovakvih džepova nazivamo divertikuli, dok se jedan džep naziva divertikum. Najčešće se pojavljuju u debelom crijevu, osobito u njegovom završnom dijelu – sigmoidnom kolonu, gdje se otpad hrani skuplja i pritišće slaba mjesta.
Divertikuloza vs. divertikulitis – u čemu je razlika?
Divertikuloza označava samo prisutnost divertikula, dok divertikulitis znači da je barem jedan od njih upaljen. Upala je obično uzrokovana bakterijskom infekcijom. Divertikuli sami po sebi ne moraju izazivati probleme, ali mogu biti mjesta u kojima se bakterije razmnožavaju. Ako se razvije divertikulitis, javljaju se bolovi i simptomi slični drugim bolestima probavnog sustava.
Je li divertikuloza ozbiljna?
Većina ljudi s divertikulozom nema nikakve simptome i ne zahtijeva liječenje. Ipak, u rijetkim slučajevima stanje može postati ozbiljno, primjerice ako se razvije infekcija koja dugo ostane neliječena, što može dovesti do sepse. Također, ako se pojavljuje česta krvarenja iz divertikula, postoji rizik od značajnog gubitka krvi.
Koliko je česta divertikuloza?
Divertikuloza je vrlo česta u zapadnom svijetu, a rizik se povećava s godinama. U SAD-u, divertikulozu ima:
- 30% osoba starijih od 50 godina
- 50% osoba starijih od 60 godina
- 75% osoba starijih od 80 godina
Gotovo svi imaju divertikulozu u završnom dijelu debelog crijeva (sigmoidni kolon). Prije 40. godine života stanje je rijetko, a također je rjeđe u dijelovima svijeta s manje prerađenom prehranom, poput Afrike i Azije.
Koji su simptomi?
Većina ljudi s divertikulozom nema nikakve simptome i nikada ne saznaju da je imaju. Ako se javljaju simptomi poput boli u donjem dijelu trbuha ili povišene temperature, radi se najčešće o divertikulitisu, tj. upali divertikula.
Ponekad se simptomi javljaju kao posljedica drugih bolesti crijeva, primjerice sindroma iritabilnog crijeva (IBS) ili upalne bolesti crijeva (IBD). Otpad koji prolazi kroz divertikule može uzrokovati nadutost ili bolnost. Kod osoba sklonih zatvoru, zbijeni stolac može se zaglaviti u divertikulima i pogoršati stanje.
Otprilike 10% osoba s divertikulozom može imati krvarenje iz divertikula, što se događa ako tvrdi stolac ošteti ili rastegne krvnu žilu dok ne pukne. Obično je krvarenje privremeno i bezbolno, ali može se primijetiti svježa krv u stolici. Ako krvarenje ili drugi simptomi postanu stalni, stanje se naziva divertikularna bolest.
Koji su uzroci?
Glavni uzrok divertikuloze smatra se zapadna prehrana siromašna vlaknima i bogata prerađenim škrobom. Takva prehrana dovodi do gušćeg i sporijeg prolaska stolice kroz crijeva, što povećava pritisak na slabe dijelove crijeva i doprinosi nastanku divertikula.
Genetika također može igrati ulogu u razvoju divertikuloze. U zapadnim zemljama, poput SAD-a, Europe i Australije, divertikuloza je češća nego u nekim drugim dijelovima svijeta. Zanimljivo je da u azijskim zemljama, kada se divertikuloza razvije, divertikuli se češće javljaju u početnom dijelu debelog crijeva, dok je u zapadnim populacijama češći završni dio crijeva.
Kako se dijagnosticira divertikuloza?
Najčešće se otkriva slučajno tijekom kolonoskopije ili rendgenskog pregleda probavnog sustava, jer sama po sebi obično ne izaziva simptome. Ako postoje simptomi, liječnik će najprije pregledati povijest bolesti, lijekove, prehranu i obrasce stolice, a zatim obaviti fizički pregled.
Mogući testovi uključuju:
- Fizički pregled: palpacija trbuha i slušanje crijevnih zvukova; ponekad i digitalni rektalni pregled
- Krvni test: otkrivanje infekcije ili unutarnjeg krvarenja
- Test stolice: provjera znakova infekcije ili gastrointestinalnog krvarenja
- Slikovni testovi: CT, barium enema, fleksibilna sigmoidoskopija ili kolonoskopija
Kako se liječi?
Većina ljudi ne zahtijeva posebno liječenje. Liječnici često preporučuju povećan unos vlakana kroz prehranu – cjelovite žitarice, voće i povrće – što pomaže stolici lakše prolaziti crijevima i smanjuje rizik od zatvora, nadutosti i drugih komplikacija.
Otprilike 3% pacijenata može zahtijevati liječenje zbog stalnog krvarenja iz divertikula. Tijekom kolonoskopije, gastroenterolog može zapečatiti oštećenu krvnu žilu, ili se može koristiti angiogram i injekcija lijekova u krvnu žilu za kontrolu krvarenja.
Prognoza i život s divertikulozom
Većina ljudi s divertikulozom nikada neće razviti simptome ili komplikacije. Osobe s kroničnim stanjima poput zatvora, IBS-a ili IBD-a mogu biti podložnije simptomima. Mali broj ljudi ima ponavljajuće epizode krvarenja koje zahtijevaju ponovljeno liječenje.
Je li divertikuloza reverzibilna?
Jednom kada se formiraju divertikuli, ne nestaju. Većini ljudi ne smetaju, ali ako uzrokuju probleme, potrebno je prilagoditi prehranu i životni stil.
Prevencija uključuje:
- prehranu bogatu vlaknima,
- dovoljno tekućine,
- redovitu tjelesnu aktivnost.
Ove mjere pomažu zdravim i redovitim stolicama, mogu spriječiti nastanak novih divertikula i većinu bolesti donjeg dijela crijeva.
Savjeti za svakodnevni život:
- Povećajte unos cjelovitih žitarica, voća i povrća.
- Koristite dodatke vlakana poput psylliuma, uz dovoljnu količinu vode.
- Pratite simptome i izbjegavajte hranu ili lijekove koji pogoršavaju stanje.
- Ako primijetite krvarenje iz rektuma, odmah obavijestite liječnika, čak i ako krvarenje prestane samo od sebe.
(Ordinacija.hr)
