Unatoč dostupnim metodama probira i cijepljenja protiv HPV-a, odaziv na preventivne ginekološke preglede u Hrvatskoj i dalje je nizak, osobito među mlađim ženama.
Svake godine približno 300 žena u Hrvatskoj oboli od raka vrata maternice, a bitku za život izgubi oko 120 oboljelih. Takva je slika posljednjih desetak godina u našoj zemlji. Za razliku od većine drugih sijela raka, ova se bolest pojavljuje u nešto mlađoj dobi. Rak vrata maternice tako je treće sijelo raka u žena u dobi od 30 do 39 godina, iza karcinoma dojke i štitnjače, prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. Siječanj je već tradicionalno posvećen prevenciji raka vrata maternice, kako na nacionalnoj tako i na europskoj razini. Cilj je podizanje svijesti o važnosti očuvanja reproduktivnog zdravlja, ali i edukacija o metodama sprečavanja nastanka ove bolesti, rizičnim čimbenicima te važnosti redovitih ginekoloških pregleda.
Zašto rak vrata maternice pogađa (i) mlađe žene?
– Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, prosječna dob stupanja u spolne odnose u Hrvatskoj je 16 do 17 godina. Ako znamo da je od infekcije humanim papiloma virusom, HPV-om, kao jednim od glavnih čimbenika rizika, pa do razvoja raka vrata maternice potrebno obično oko 15 do 20 godina, dolazimo do odgovora na ovo pitanje. U istoj dobi većina mladih počinje i s pušenjem, kao još jednim od faktora rizika za razvoj ove bolesti – pojašnjava dr. Dimitrije Milojković, specijalist ginekologije i subspecijalist ginekološke onkologije.
Nužno je, stoga, osvijestiti važnost preventivnih pregleda i u mlađoj dobi, kada većina nas smatra kako se bolesti događaju nekome drugome. Redovite ginekološke kontrole i savjetovanje trebalo bi, ističe naš sugovornik, započeti prije ili neposredno nakon stupanja u spolne odnose jer je važno obratiti pozornost i na edukaciju o planiranju obitelji, odgovornom spolnom ponašanju te mogućnostima cijepljenja protiv HPV-a.
– Prema još uvijek važećim smjernicama stručnih društava Republike Hrvatske iz 2012. za dijagnostiku i liječenje premalignih promjena vrata maternice i pokrenutog, te privremeno u fazi reorganizacije, 3. nacionalnog programa ranog otkrivanja raka vrata maternice, metoda izbora u dijagnostici i dalje je citološko testiranje, odnosno Papa-test. U novije je vrijeme taj test unaprijeđen tehnikom tekućinske citologije. Provodi se od 20. godine života i u intervalu od tri godine ako su prethodni nalazi bili uredni. Prema preporukama Europske komisije, kao metoda organiziranog probira raka vrata maternice od 30. godine prvi je izbor HPV testiranje, a od 25. godine HPV testiranje + Papa. U slučaju negativnog HPV testa ponovno testiranje je moguće i u intervalu do pet godina. U slučaju nalaza abnormalnih stanica, odnosno pozitivnog HPV testa, preporuka je učiniti kolposkopiju i pod povećanjem otkriti mjesto vrata maternice odakle potječu takve stanice. Ako se radi o težim promjenama, uzima se uzorak tkiva i šalje na histološku analizu te se određuje terapija, u skladu s godinama, planiranim trudnoćama i kolposkopskom nalazu – navodi dr. Milojković, inače voditelj ginekološkog odjela u Internacionalnom Medicinskom Centru Priora u Čepinu kod Osijeka.
Koliko su, pak, mlade žene svjesne rizika od raka vrata maternice i, samim time, važnosti preventivnih pregleda? Prema Europskoj zdravstvenoj anketi iz 2019., najveći udio žena u Hrvatskoj koje nikada nisu obavile Papa-test je u dobi od 25 do 29 godina, njih 15,8 posto. Najmanje takvih žena je u skupini od 40 do 44 godine, konkretno 1,5 posto.
– Podaci o učestalosti invazivnog karcinoma u RH, prema kojima u našoj zemlji od te bolesti obolijeva više od 300 žena godišnje, govore o još uvijek nedovoljnoj svjesnosti o riziku od ove bolesti, a to rezultira nedovoljnim odazivom žena na preventivne preglede. Znamo da je u najrazvijenijim zemljama svijeta invazivni rak vrata maternice gotovo iskorijenjen upravo zahvaljujući preventivnim pregledima, cijepljenju protiv HPV-a i liječenju preinvazivnih lezija, dok je u zemljama u razvoju i dalje među najučestalijim malignomima uopće. Sve nam to govori da je pojavnost ove bolesti mjerilo ne samo kvalitete zdravstvene zaštite nego i stupnja razvijenosti nekog društva u cjelini – naglašava ovaj osječki ginekolog.
Jedan od glavnih uzroka razvoja raka vrata maternice jest perzistentna infekcija humanim papiloma virusom (HPV), s obzirom na to da se oko 90% HPV infekcija spontano povlači djelovanjem imunosnog sustava unutar dvije godine. Cjepivo protiv HPV-a dostupno je već dva desetljeća, počelo se koristiti u Hrvatskoj i svijetu 2006. Od školske godine 2015./2016. ovo je cjepivo dio Nacionalnog programa cijepljenja za svu djecu od 5. do 8. razreda osnovne škole. No mogu se cijepiti svi građani u dobi od 9 do 25 godina.
– Riječ je o devetovalentnom cjepivu koje obuhvaća sedam visoko rizičnih tipova i dva nisko rizična tipa HPV-a. Nakon cijepljenja, neutralizirajuća protutijela se stvaraju u 10 do 100 puta višim titrima nego nakon prirodne infekcije. Cijepljenjem u ranijoj dobi postiže se bolja zaštita i do 90 posto prevencije od određenog tipa raka vrata maternice. Nakon 25. godine života moguće je cijepljenje prema preporuci liječnika, obično nakon ili tijekom liječenja premalignih promjena vrata maternice jer osobe s bolešću povezanom s HPV-om ostaju u povišenom riziku recidiva i nakon liječenja – govori dr. Milojković.
Profilaktičko cijepljenje ne utječe na aktivnu perzistentnu infekciju, ali odmah po tretmanu može biti korisno u sprečavanju infekcije drugim tipom HPV-a ili reinfekcije.
– Iako u Hrvatskoj još nisu dosegnuti ciljevi globalne zdravstvene strategije Svjetske zdravstvene organizacije iz 2020., prema kojima bi 90 posto djevojaka trebalo biti cijepljeno do 15. godine, vidljiv je pozitivan trend povećanja postotka cijepljene djece i mladih od početka primjene cjepiva u sklopu Nacionalnog programa cijepljenja. Unatoč činjenici da sprječava više od 80 posto dugotrajnih infekcija HPV-om, cijepljenje ne uklanja rizik od zaraze i nastanka raka u potpunosti, pa su potrebni redoviti ginekološki pregledi koji uključuju i obrisak vrata maternice, odnosno Papa-test i HPV test – ističe.
Kada je riječ o rizicima za razvoj raka vrata maternice, naš će sugovornik spomenuti i druge, također prvenstveno spolno prenosive uzročnike, kao što su virus herpes simplex i klamidija.
– Neodgovorno spolno ponašanje, odnosno rana dob prvog spolnog odnosa te višestruki spolni partneri također se djelomično mogu povezati sa spomenutim spolno prenosivim uzročnicima. Pušenje dva puta povećava rizik od razvoja ove bolesti jer oštećuje DNK i slabi imunosni sustav. Dugotrajno korištenje oralne hormonske kontracepcije, više od pet godina, blago povisuje rizik od raka vrata maternice. Opisana je i obiteljska povezanost ako su oboljele majka, sestra ili kćer, iako nije jasno je li riječ o genetici ili zajedničkim okolišnim faktorima. U osoba s oslabljenim imunosnim sustavom također je uočena veća pojavnost – kaže.
– U posljednjih desetak godina od raka vrata maternice u Hrvatskoj oboli oko 300 žena godišnje, a umre ih oko 120. Iako imamo jasan pad incidencije bolesti, on još nije zadovoljavajući, a posebno zabrinjava to što smrtnost ne pada. Rezultati međunarodnog istraživanja CONCORD-3 pokazuju da petogodišnje preživljenje od raka vrata maternice za žene dijagnosticirane u razdoblju od 2010. do 2014. iznosi 63 posto, što Hrvatsku svrstava u donju trećinu zemalja Europske unije uključenih u istraživanje – nadovezuje se dr. Milojković.
S druge strane, rak vrata maternice gotovo je u potpunosti izlječiv ako se dijagnosticira na vrijeme, stoga ponovno treba naglasiti važnost redovitih preventivnih pregleda. Liječenje raka vrata maternice može biti kirurško, radioterapijom, kemoterapijom ili kombinacijom ovih metoda. Pristup se određuje individualno, na temelju stadija bolesti, dobi pacijentice, prisutnih kroničnih bolesti i općeg zdravstvenog stanja. Kirurško liječenje primjenjuje se u ranijim stadijima bolesti, prvom i drugom, kada je karcinom operabilan. Nakon operacije donosi se odluka o eventualnom dodatnom zračenju.
Primarno liječenje zračenjem primjenjuje se u uznapredovalim stadijima bolesti ili kada operacija nije moguća, primjerice zbog kontraindikacija kao što su starija dob ili loše opće zdravstveno stanje.
– Osnova kirurškog liječenja je histerektomija s dodatnim odstranjenjem okolnih struktura i limfnih čvorova, ovisno o podstadiju bolesti. Pristup može biti klasični otvoreni – laparotomija, i za sada, u određenim stanjima minimalno invazivni abdomino-vaginalni, odnosno laparoskopski asistirana vaginalna radikalna histerektomija – navodi dr. Dimitrije Milojković. Iza njega je dugogodišnje iskustvo rada u Kliničkom bolničkom centru Osijek, gdje je vodio multidisciplinarne timove u liječenju zloćudnih i dobroćudnih bolesti ženskog reproduktivnog sustava. Od prošle godine zaposlen je u IMC-u Priora, gdje će uskoro početi izvoditi prve ginekološke operacije uz pomoć Da Vincija, pod mentorstvom dr. Balázsa Lintnera, ginekološkog onkologa sa sveučilišta Semmelweis u Budimpešti. Bit će to prve ginekološke operacije uz pomoć Da Vinci tehnologije u našoj zemlji.
(Lana Kovačević)
