Stručnjakinja za školsku medicinu objašnjava kako se donose odluke o odgodi upisa u prvi razred, koji su najčešći razlozi roditelja i zašto stručna procjena osigurava najbolje uvjete za razvoj i školsku spremnost djeteta.
Odgoda upisa djece u prvi razred osnovne škole tema je koja redovito privlači pažnju roditelja, stručnjaka i šire javnosti. Iako se broj odgoda iz godine u godinu ne mijenja značajno, podaci pokazuju razlike među županijama te ukazuju na niz čimbenika koji utječu na donošenje takvih odluka.
Pravilnici, stručne procjene i individualni razvoj svakog djeteta čine temelj postupka, dok roditelji i stručnjaci zajedno traže najbolje rješenje za dobrobit djeteta. A koji su najčešći razlozi odgode upisa djece u prvi razred, kako izgleda postupak odgode, koji su kriteriji te tko donosi konačnu odluku o odgodi, upitali smo doc. prim. dr.sc. Ivanu Pavić Šimetin, dr.med., spec. školske medicine, voditeljicu Službe za školsku i adolescentnu medicinu Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.
1. Koliko je zahtjeva za odgodu upisa u prvi razred osnovne škole pristiglo i koliko ih je odobreno za školsku godinu 2025./2026., te kakva je situacija u odnosu na 2024./2025.?
Prema podacima e-upisa Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih (MZOM), u 2024. godini od upisa u školu odgođeno je 2.859 djece, što čini 9,07% djece koja su pregledana za školu. Ovi podaci ne uključuju Grad Zagreb, budući da se u Zagrebu prošle školske godine online upisi nisu provodili. Ipak, prema informacijama s terena, i u Zagrebu je otprilike isti udio djece imao odgođeni upis.
Za tekuću školsku godinu konačni podaci bit će dostupni krajem rujna i uključivat će i Grad Zagreb, što će omogućiti po prvi put ujednačene podatke za cijelu Hrvatsku prikupljene po istoj metodologiji i u realnom vremenu.
Podaci e-Upisa Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih za 2025. godinu još nisu konačni jer je do sada obrađeno 94,5 % prijava, pa se može očekivati manja korekcija rezultata. Prema preliminarnim podacima, upis u prvi razred osnovne škole odgođen je za otprilike 4.000 djece, odnosno 9,7%, što je na razini lanjskih rezultata. Stoga, u posljednjih nekoliko godina i nema većih promjena, već one značajnije uočavaju se tek ako se vratimo 15 i više godina unazad, kada se od škole odgađalo 5–6% djece.
2. Jesu li se u međuvremenu mijenjali kriteriji ili preporuke za odgodu upisa?
Pitanje odgode upisa u osnovnu školu regulirano je Pravilnikom o postupku utvrđivanja psihofizičkog stanja djeteta i sastavu stručnih povjerenstava, koji je usvojen 2014. Prema članku 9. Pravilnika, odgoda upisa u prvi razred može se odobriti ako stručno povjerenstvo, na temelju neposrednog pregleda djeteta i dostavljene dokumentacije o njegovom psihofizičkom stanju, procijeni da bi odgoda pozitivno utjecala na djetetov razvoj.
Upis se također može odgoditi ako se dijete nalazi, ili će se početkom nastavne godine nalaziti, na liječenju ili rehabilitaciji u zdravstvenoj ustanovi dulje od mjesec dana, ali samo u slučaju da u toj ustanovi nije organizirana nastava ili ako su rehabilitacijski postupci takvi da prema procjeni stručnjaka značajno utječu na psihofizički razvoj djeteta.
Pravilnik naglašava da stručnjaci svako dijete treba individualno razmotriti i holistički sagledati sve okolnosti prije donošenja odluke. Važno je istaknuti da odluke nisu povezane s dijagnozama ili teškim bolestima, već s načinom na koji dijete funkcionira, što dodatno naglašava potrebu za individualnim pristupom. Hrvatski zavod za javno zdravstvo u travnju je organizirao sastanak voditelja službi za školsku medicinu iz svih županijskih zavoda i Zavoda za javno zdravstvo Grada Zagreba.
Na sastanku su školski liječnici analizirali međužupanijske razlike u odgodi upisa, načine postupanja i izazove s ciljem ujednačavanja prakse. Prema podacima iz 2024. godine, najviše odgoda zabilježeno je u Međimurskoj županiji (13,32%) i Splitsko-dalmatinskoj županiji (12,58%), dok su najmanje odgode zabilježene u Varaždinskoj (2,78%) i Istarskoj županiji (4,79%).
3. Koji su najčešći razlozi zbog kojih roditelji traže odgodu upisa djece u školu?
Manji broj djece ima određene teškoće za koje se s velikom vjerojatnošću može očekivati da će jedna godina kontinuiranih logopedskih, psiholoških ili drugih tretmana, uz pohađanje vrtića i prirodno sazrijevanje, omogućiti da budu spremnija za školu i ravnopravna svojim vršnjacima. Poneki roditelji doživljavaju upis u osnovnu školu kao „završetak djetinjstva“ i smatraju da će njihovom djetetu biti lakše te da će biti uspješnije ako krene godinu dana kasnije, iako se radi o djetetu urednog i očekivanog razvoja. Naravno, zbog prirodnog procesa sazrijevanja svako dijete za godinu dana postaje spremnije za školu.
Ipak, nepotrebna odgoda ima svoje negativne posljedice koje se često ne vide odmah, ali se vrlo brzo manifestiraju. Djetetu može biti dosadno u školi jer već puno toga zna, što može dovesti do gubitka radnih navika, nemira, nepažnje, ometanja nastave i ispoljavanja drugih nepoželjnih ponašanja. Poznato je, primjerice, da se strani jezik bolje i prirodnije usvaja ako se uči od ranog doba, često već od 2. ili 3. godine, a isto vrijedi i za usvajanje standardnog hrvatskog jezika u odnosu na zavičajni te za razvijanje matematičkih predvještina.
Prave poteškoće mogu nastupiti u pubertetu, kada je prirodno prkositi i suprotstavljati se autoritetima, a radne navike slabe. Djeca koja su na vrijeme krenula u školu i godinu dana ranije školovana često razvijaju bolje radne navike, stječu više predznanja i lakše prevladavaju pubertetske izazove, što doprinosi boljem školskom uspjehu. Zbog toga odgoda upisa nije odluka roditelja, već stručnjaka. Roditelji su aktivni sudionici procesa, pružaju informacije o svom djetetu i prikupljaju medicinsku dokumentaciju, jer svaka takva informacija može biti ključna za donošenje odluke u najboljem interesu djeteta.
4. Kako izgleda postupak odgode? Kome se roditelji koji žele zatražiti odgodu moraju obratiti i koje dokumente priložiti?
Sva djeca koja do 31. ožujka tekuće godine navrše šest godina školski su obveznici i trebaju pristupiti utvrđivanju psihofizičkog stanja, koje provodi stručno povjerenstvo škole u suradnji sa školskim liječnikom. Stručno povjerenstvo donosi odluku o upisu djeteta u školu ili predlaže odgodu upisa u prvi razred. Pri tome se povjerenstvo oslanja na neposredni pregled djeteta, razgovor s roditeljima, mišljenja članova povjerenstva, dokumentaciju iz predškolske ustanove ako ju je dijete pohađalo, programe predškole, dokumentaciju drugih ustanova u kojima je dijete bilo uključeno u procjene, zdravstvene i rehabilitacijske postupke u predškolskoj dobi, te nalaze i mišljenja jedinstvenog tijela vještačenja.
5. Tko donosi konačnu odluku o odgodi upisa?
Konačnu odluku o odgodi upisa donosi Stručno povjerenstvo ureda državne uprave nadležnog za obrazovanje u odgovarajućoj županiji. U Gradu Zagrebu ovu odluku donosi Gradski ured nadležan za obrazovanje, koji utvrđuje psihofizičko stanje djeteta ili učenika.
6. Kakvu ulogu u odluci o odgodi imaju stručne službe (npr. psiholozi, logopedi, pedijatri)?
Psiholozi i logopedi mogu biti članovi stručnih povjerenstva. Također povjerenstvo uzima u obzir njihove nalaze i mišljenja od prethodnih pregleda i tretmana u koje je dijete uključeno. Školski liječnik pregledava dijete za upis u prvi razred te je član povjerenstava. Nalazi i mišljenja pedijatra i liječnika drugih specijalnosti važan su dio medicinske dokumentacije koju školski liječnik razmatra kod pregleda za upis u prvi razred.
7. Koliko često nakon odgode dijete upisuje školu bez daljnjih poteškoća u prilagodbi i učenju?
U idealnom slučaju, kada se radi o odstupanju u razvoju, jedna godina odgode, uz odgovarajuće tretmane, liječenje i redovito pohađanje vrtića, može djetetu omogućiti psihofizičku spremnost za školu. Takvo dijete započinje školu i nastavlja školovanje bez većih poteškoća. Međutim, kod većeg broja djece koja su odgođena zbog razvoja radi se o težim teškoćama. U takvim slučajevima godina dana odgode olakšava uklapanje u školu i prilagodbu školskom okruženju, no i dalje je potrebna prilagodba obrazovnog procesa, provođenje posebnih stručnih postupaka, podrška stručnih službi, a ponekad i angažiranje pomoćnika u nastavi.
8. Postoje li planovi za dodatnu podršku djeci koja dobivaju odgodu, bilo u vrtiću ili kroz posebne programe?
U Hrvatskoj je podrška djeci i mladima s teškoćama u razvoju detaljno regulirana i kontinuirano se provodi kroz odgojno-obrazovni proces. Glavni cilj je inkluzija, odnosno integracija djece i mladih s teškoćama, kako bi im se omogućilo iskorištavanje svih njihovih potencijala i pozitivnih sposobnosti. Ovo je regulirano Pravilnikom o osnovnoškolskom i srednjoškolskom odgoju i obrazovanju učenika s teškoćama u razvoju.
Primjereni programi odgoja i obrazovanja uključuju: redoviti program uz individualizirane postupke, redoviti program uz prilagodbu sadržaja i individualizirane postupke, posebni program uz individualizirane postupke, te posebne programe za stjecanje kompetencija u svakodnevnim aktivnostima i radu, također uz individualizirane postupke.
Proces integracije djece s teškoćama započinje već u dječjem vrtiću, primjerice uključivanjem trećeg odgajatelja i drugih prilagodbi, a nastavlja se kroz osnovnu i srednju školu, uključujući prilagodbu ispita državne mature. Sve više i fakulteti razvijaju sustave podrške kako bi omogućili uključivanje studenata s invaliditetom.
(Ida Balog)
