Dolaskom ljetnih vrućina uvijek iznova valja podsjetiti na opasnost koja dolazi u kombinaciji visokih temperatura i boravka u automobilima: nikada, ali baš nikada ne ostavljajte djecu samu u automobilima, bilo da je motor uključen ili isključen ni je li vozilo klimatizirano. Koliko god to ponavljali, svako ljeto se, nažalost, dogodi tragedija.
Dr. Ivana Šućur, specijalistica javnozdravstvene medicine Službe za javno zdravstvo Nastavnog zavoda za javno zdravstvo “Dr. Andrija Štampar“, u svom je članku detaljno objasnila što se događa s djetetom u automobilu i zašto je automobil na vrućini zapravo jedna smrtnonosna zamka.
– Mnogi ljudi podcjenjuju brzinu kojom se unutrašnjost automobila zagrijava. Čak i naizgled ugodan dan s temperaturom od 20-ak stupnjeva Celzijevih može postati smrtonosan. Na suncu, temperatura unutar automobila može doseći 40 °C za samo 10 minuta, a za sat vremena čak i 50 °C ili više. Važno je znati da ostavljanje malo otvorenih prozora ili parkiranje u hladu nije učinkovito te se temperatura i dalje opasno brzo podiže – ukazuje dr. Šućur.
Dječji sustav termoregulacije nije sazreo pa je njihov organizam izuzetno osjetljiv na visoke temperature. Tjelesna temperatura djece raste tri do pet puta brže nego kod odraslih te imaju manju površinu kože za znojenje, što otežava hlađenje. Dijete može doživjeti toplinski udar za samo nekoliko minuta boravka u pregrijanom vozilu.
Kako navodi liječnica, prvi simptomi uključuju pojačano znojenje, crvenilo kože i ubrzano disanje. Kako temperatura raste, dijete postaje pospano, razdražljivo, a može se pojaviti i glavobolja te mučnina. Ako se situacija ne promijeni, stanje se pogoršava:
- dehidracija odnosno gubitak tekućine dovodi do zgušnjavanja krvi i otežava rad srca
- visoka tjelesna temperatura može uzrokovati oštećenje vitalnih organa poput mozga i bubrega
- pojavljuju se grčevi i dolazi do gubitka svijesti
- toplinski udar u automobilu, nažalost, može biti fatalan jer je tjelesna temperatura od 40 °C opasna, a iznad 41 °C vrlo brzo dolazi do ireverzibilnog oštećenja.
– Zabluda je da se ovakve tragedije događaju samo neodgovornim roditeljima. Sindrom zaboravljenog djeteta najčešće je rezultat kombinacije stresa, umora i promjene rutine. Ljudski mozak ponekad prebacuje na autopilot način rada kako bi se nosio s opterećenjem – ističe dr. Šućur i nabraja primjere u kojima se mozak jednostavno isključi i ne registrira prisutnost djeteta:
- Promjena svakodnevne rutine: Roditelj koji inače ne vozi dijete u vrtić ili školu, ali taj dan ima tu obvezu, može se vratiti na uobičajenu rutinu vožnje do posla i zaboraviti da je dijete u autu.
- Nedostatak sna i iscrpljenost: Kronični umor značajno smanjuje kognitivne sposobnosti, uključujući pamćenje i koncentraciju.
- Stres i rastresenost: Emocionalni stres, financijske brige, poslovni problemi ili intenzivne misli mogu odvući pažnju od djeteta u vozilu.
- Djeca koja spavaju u auto sjedalici: Izostanak audio-vizualnog podsjetnika vozaču.
Iako je rizik stvaran, postoji mnogo jednostavnih načina kako spriječiti ovakve tragedije:
- Pravilo „Pogledaj prije nego što zaključaš“ (engl. Look Before You Lock) da prije izlaska iz vozila, uvijek, ali uvijek pogledajte na stražnje sjedalo. Razvijte ovu naviku.
- Stavite nešto važno na stražnje sjedalo poput torbe, mobitela, novčanika, ključeva što će vas prisiliti da se okrenete i vidite dijete.
- Dogovorite provjeru s partnerom ili članom obitelji da vas nazove i provjeri je li dijete stiglo na odredište.
- Zaključajte vozilo uvijek kada izlazite iz automobila, čak i ako se samo na trenutak udaljavate. Djeca su znatiželjna i mogu sama ući u vozilo.
- Educirajte stariju djecu da nikada ne ulaze u automobil bez nadzora odrasle osobe.
- Budite spremni pomoći ako vidite dijete samo u automobilu te odmah nazovite hitne službe (112 ili 192).
Vožnja u koloni i gužvi je stresna i za vozača i za ostale putnike. Olakšajte si put tako da:
- Planirajte putovanja, ako je moguće, tako da izbjegavate putovati u najtoplijem dijelu dana (između 10 i 17 sati) te planirajte rute s manje gužvi.
- Ponesite tekućine za cijelu obitelj. Nudite djeci vodu često, čak i ako ne traže. Važno je naglasiti da pijete vodu, a ne zašećerena pića.
- Planirajte zaustavljanja svakih 1,5 do 2 sata. Izađite iz auta, popijte tekućinu i prošetajte.
- Ponesite djeci igračke, slikovnice kako bi im zaokupile pažnju.
- Koristite sjenila na prozorima automobila i redovito nanosite kremu za sunčanje.
