Drvene vs. plastične daske za rezanje: skrivene razlike koje utječu na zdravlje - Ordinacija.hr
Zdravlje

Zdravlje

Drvene vs. plastične daske za rezanje: skrivene razlike koje utječu na zdravlje

Vrste drva koje se najčešće koriste za izradu dasaka za rezanje tvrđe su od plastike, što znači da se na njima teže stvaraju duboki rezovi, ogrebotine i pukotine. Upravo takva oštećenja mogu postati idealna skrovišta za bakterije. Foto: Shutterstock

Istraživanja pokazuju kako materijal daske utječe na bakterije, mikroplastiku i sigurnost hrane – saznajte što stručnjaci preporučuju za higijenu u kuhinji.

Pitanje treba li u kuhinji koristiti drvene ili plastične daske za rezanje već se desetljećima ponavlja. Iako se često smatra da su plastične daske više higijenski izbor, znanstvena istraživanja pokazuju da odgovor nije tako jednostavan.

Jedan od pionira u ovom području bio je Dean Cliver, stručnjak za mikrobiologiju hrane sa Sveučilišta Kalifornija u Davisu. Početkom 1990-ih, piše Discover magazin, Cliver i njegovi suradnici krenuli su istraživati kako se drvene daske mogu pravilno čistiti kako bi bile jednako sigurne za korištenje kao i plastične. No rezultati su ih iznenadili.

Istraživanja su pokazala da, pod jednakim uvjetima, drvene daske mogu zadržavati manje bakterija nego plastične. Drugim riječima, plastika nije nužno sigurnija opcija, iako se to često pretpostavlja.

Zašto su daske za rezanje idealno mjesto za bakterije?

Plastične daske doista je lakše dezinficirati, no drvo ima neka prirodna svojstva koja mu daju prednost. Vrste drva koje se najčešće koriste za izradu dasaka za rezanje tvrđe su od plastike, što znači da se na njima teže stvaraju duboki rezovi, ogrebotine i pukotine. Upravo takva oštećenja mogu postati idealna skrovišta za bakterije.

Shutterstock

Posebno zanimljivo otkriće odnosi se na poroznost drva, osobinu koja se često smatra nedostatkom. U studiji objavljenoj 1994. godine Cliverov tim otkrio je da se bakterije s drvenih dasaka teško ponovno izoliraju jer se više ne nalaze na površini. Umjesto toga, one bivaju povučene u unutrašnjost drva.

Novija studija iz 2023. godine dodatno je pojasnila taj mehanizam: tijekom pranja drvena daska upija vodu zajedno s preostalim bakterijama, čime površina ostaje čista. Bakterije zarobljene unutar drva s vremenom odumiru.

Iako su sve ispitivane vrste drva pokazale određeni antibakterijski učinak, razlike ipak postoje. Primjerice, crveni i bijeli hrast pokazali su se učinkovitijima u uklanjanju Listerije, dok je europska bukva bila uspješnija u smanjenju prisutnosti Salmonelle.

Utječe li obrada drva na higijenu?

Istraživanje iz 2023. godine također je pokazalo da završna obrada drvenih dasaka ima važnu ulogu. Daske tretirane lanenim ili mineralnim uljem slabije su upijale bakterije tijekom prvih 24 sata u odnosu na netretirane daske, zbog čega je više bakterija ostajalo na površini.

Zbog toga autori istraživanja preporučuju oprez pri korištenju proizvoda za zaštitu drva koji se često prodaju uz drvene daske i blokove za rezanje.

Mikroplastika – skriveni problem plastičnih dasaka

Kod plastičnih dasaka javlja se drugačija zabrinutost: mikroplastika. Tijekom sjeckanja mesa ili rezanja povrća sitni komadi plastike mogu se odvajati s površine daske i završiti u hrani.

Iako je istraživanja na tu temu još relativno malo, nekoliko studija već je upozorilo da plastične daske mogu biti značajan izvor mikroplastike u prehrani. Za sada nema dovoljno podataka o dugoročnim zdravstvenim posljedicama, no znanstvenici naglašavaju potrebu za daljnjim istraživanjima.

Shutterstock

Drvo ili plastika – što je bolji izbor?

Prema većini stručnjaka, dok se ne razjasne učinci mikroplastike, i drvene i plastične daske mogu biti siguran izbor ako se pravilno koriste i održavaju. Ključ nije toliko u materijalu, koliko u higijenskim navikama.

Kako ističe Janet Buffer, stručnjakinja za sigurnost hrane sa Škole javnog zdravstva Milken Instituta Sveučilišta George Washington, dasku za rezanje treba temeljito oprati nakon svake upotrebeu vrućoj vodi s deterdžentom. Plastične daske mogu se prati u perilici posuđa, dok visoke temperature mogu iskriviti i oštetiti drvene.

Nakon pranja preporučuje se i dezinfekcija. Buffer savjetuje blagu otopinu sastavljenu od jedne čajne žličice izbjeljivača na dvije šalice vode.

Također je preporučljivo koristiti odvojene daske za meso i povrće. Važno je naglasiti da ni vegetarijanci nisu izuzeti od rizika – svježe namirnice biljnog podrijetla, osobito lisnato povrće, često su povezane s izbijanjem bolesti koje se prenose hranom.

– Čak i nakon rukovanja povrćem, dasku za rezanje treba oprati, isprati i dezinficirati – naglašava Buffer.

(Ordinacija.hr)

card-icon

Zdravstveni adresar

S lakoćom pronađite ordinaciju, ljekarnu, polikliniku i drugo.

card-icon

Baza bolesti

Nešto vas boli ili smeta? Prije odlaska liječniku možete se informirati ovdje.

Možda će vas zanimati i ovo