Poznata opstetričarka i ginekologinja s londonskom adresom objavila je novu knjigu na hrvatskom “Planiranje začeća”.
Nakon što je izvorno izdanje njezine knjige “The Conception Plan” postalo bestseler u nekoliko kategorija i uvršteno je na popis najdarivanijih knjiga na Amazonu, autorica Larisa Čorda objavila je nedavno i hrvatski prijevod “Planiranje začeća” kod zagrebačkog nakladnika Planetopija. Dr. Čorda je opstetričarka i ginekologinja u Londonu. Završila je studij na londonskom Imperial Collegeu i već devet godina kao stručnjakinja za plodnost gostuje u dugovječnoj ITV-ovoj emisiji “This Morning”. S majkom je kao osmogodišnjakinja 1991. otišla iz Sarajeva u Englesku gdje su planirale ostati godinu dana jer je njezin otac dobio posao profesora na Elektrotehničkom fakultetu na Sveučilištu Leeds, no ubrzo je izbio rat i nikad se nije vratila. Razgovarale smo nakon što je svoju uspješnicu predstavila u Zagrebu.
- Kako ste se i zašto odlučili na knjigu “Planiranje začeća”, praktičan priručnik koji, kako pišete, premošćuje jaz između znanosti i duhovnosti?
Ljudi uvijek kažu da bi knjige trebalo pisati o temi koja još nije obrađena, a meni se činilo važnim dati trajan doprinos temi neplodnosti koji pogađa sve više ljudi diljem svijeta. O zdravlju prije začeća vrlo se malo govori, posebno u znanosti. Činilo mi se važnim spojiti ova dva svijeta, s obzirom na moje obrazovanje i iskustvo u oba, kako bih pokazala da u konačnici pripadaju jedno drugome. Kada je riječ o začeću, to je posebno važno jer je začeće novog života jedinstveni spoj između materijalnog i duhovnog budući da dva aspekta zajednički stvaraju novi život.
- Kakve su prve reakcije na hrvatsko izdanje?
Bila mi je čast u svibnju doći u Hrvatsku, zemlju koju smatram svojim drugim domom, i predstaviti svoju knjigu. Prevođenje moje prve knjige na materinski jezik i posjet tolikim mjestima s kojima sam osobno povezana bilo je nevjerojatno i duhovno, jedno od najljepših iskustava u mom životu. Oduševile su me reakcije ljudi koji su nazočili promocijama, koji su bili spremni razgovarati i podijeliti svoje priče, a mnogi od njih rekli su mi da im je holistički model zdravstvene zaštite otkriće te da bi voljeli da im je dostupan. Čini mi se da su plodnost i žensko zdravlje i dalje donekle tabu u Hrvatskoj. Zato mi se činilo još važnijim podijeliti svoje znanje i poruke i destigmatizirati nešto tako prirodno i lijepo kao što je začeće. U tome nema srama, samo priznanje da ljudima treba pomoć.
O zdravlju prije začeća vrlo se malo govori, posebno u znanosti. Činilo mi se važnim spojiti ova dva svijeta, s obzirom na moje obrazovanje i iskustvo u oba, kako bih pokazala da u konačnici pripadaju jedno drugome.
- Vaš pristup plodnosti nije usmjeren isključivo na reproduktivno zdravlje, već na opće fizičko i mentalno zdravlje žene i muškarca. Zašto ste se odlučili na holistički pristup?
Postalo mi je očito, čak i kao mladoj liječnici, da liječenje isključivo kroz medicinsku prizmu – koja je u osnovi fragmentirana i promatra osobu kao skup odvojenih sustava – nije dovoljna. Kako sam stjecala daljnje iskustvo kao liječnica, a zatim i u raznim alternativnim terapijama, počela sam uviđati da je kombinacija medicinskog i alternativnog pristupa najuspješnija, jer komplementarne tehnike promatraju osobu kao cjelinu u kojoj su različiti biološki i energetski sustavi isprepleteni, a um igra ključnu ulogu u načinu na koji se fizičko zdravlje manifestira. Kada osoba stekne znanje o tim međusobnim odnosima i o tome kako može utjecati na vlastito zdravlje, tada može doći do trajne promjene i transformacija. I uz liječničku podršku ljudi trebaju preuzeti odgovornost za svoje zdravlje.
- Ističete kako je sama činjenica da postoji IVF donijela mehanički pogled na tijelo, što ne pogoduje začeću. Možete li to pojasniti?
Reproduktivne metode omogućile su mnogima da zasnuju obitelji i promijenile im život, ali postoji nekoliko problema s načinom na koji se koriste. Prije svega, po mom mišljenju, koriste se prečesto i prerano u procesu, što može ostaviti posljedice ne samo na njima i njihovu zdravlju nego i na njihovoj djeci. Drugo, cijeli postupak medicinski potpomognute oplodnje najčešće je vrlo mehanički, što ne ostavlja prostor za integraciju emocionalnih i energetskih aspekata osobe, koji su zaista ključni kada je riječ o začeću. IVF i druge reproduktivne metode trebale bi se koristiti tako da uzmu u obzir višedimenzionalnu prirodu začeća i širi epigenetički kontekst, i po mom mišljenju to bi se trebalo promijeniti. IVF se ne bi trebao raditi da bi se iscjeljenje zaobišlo ili pak koristiti umjesto iscjeljenja.
- Kad pišete o začeću, ne pišete samo o zdravlju para koji želi dijete nego i o zdravlju njihovih predaka. Kako je zdravlje naših predaka povezano s plodnošću?
Početak našeg života zapravo se oblikuje u maternici naše bake. Dok je ona bila trudna s našom majkom, naša majka, dok se razvijala u maternici, počela je formirati jajašca koja su nas poslije stvorila. Stoga danas znanstveno možemo razumjeti da je na nas utjecalo okruženje u maternicama naših baka, kao i njihov način života. Isto je tako i s generacijama koje će doći poslije nas. Kada govorimo o utjecaju traume i emocionalnog uvjetovanja, postoje dokazi da se one prenose i dalje od samo tri generacije unatrag.
- U svom radu otkrili ste da emocije i posebno traume itekako utječu na reproduktivno zdravlje i mogućnost začeća. Na koji način? Obično mislimo da su traume nešto što se događa samo rijetkima, ali je li tako?
Da, ovo je najčešća zabluda, da mislimo da se trauma ne odnosi nužno na nas, koliko god smo danas svjesni snage traume. No, kada zastanete i razmislite o tome, kako kaže Gabor Maté, vodeći autoritet na području traume, trauma nije ono što vam se dogodilo, već to kako ste doživjeli traumatski događaj. Zapravo smo svi mi, bez iznimke, bili pogođeni nekim oblikom traume u životu što je utjecalo na naš živčani sustav i dovelo do određene razine disregulacije. Ovo je složena tema i detaljno je obrađujem u svojoj knjizi, ali u biti, ako se ostavi neintegrirana i neobrađena, trauma može usmjeriti naš živčani sustav prema bolesti, a ne prema zdravlju. A kako je svaka naša stanica povezana sa širim živčanim sustavom ili neuroepigenomom, učinci mogu biti fizički, a ne samo mentalni.
- Je li važno i uživati u seksu u trenutku kad se par odluči na dijete i zašto?
Smatram da je užitak u seksu važan dio stvaranja najboljeg i najoptimalnijeg epigenetskog okruženja za začeće, pa čak i više od toga. Ono što ljudi moraju shvatiti, a o tome se nikada ne raspravlja u mainstreamu, jest da je seks energetski i biološki, kao i emocionalni proces u kojem se oblikuje to početno okruženje koje će podržati stvaranje ljudskog bića. Prema tome se treba odnositi na svet način.
- Veliko poglavlje u svojoj knjizi posvetili ste prehrani. Što je osobito važno u prehrani da bi se osigurala plodnost? Trebaju li na prehranu i zdrave navike paziti i muškarci?
Prehrana je jedan od glavnih epigenetskih čimbenika koji utječu na začeće i zdravlje djece i to je jedan od pet stupova mog plana začeća koji detaljno opisujem u knjizi. To se odnosi i na muškarce i na žene, jer prehrana ne uvjetuje samo tijela muškarca i žene prije začeća, već utječe i na spermije i na jajne stanice. Dobra prehrana također će postaviti optimalne uvjete u trudnoći, smanjujući rizik od raznih komplikacija i optimizirajući postnatalno razdoblje.
Ono što ljudi moraju shvatiti, a o tome se nikada ne raspravlja u mainstreamu, jest da je seks energetski i biološki, kao i emocionalni proces u kojem se oblikuje to početno okruženje koje će podržati stvaranje ljudskog bića.
- Zašto ste se odlučili pisati i o spontanom pobačaju?
Spontani pobačaj nažalost pogađa mnoge ljude, a o njemu se često ne raspravlja dovoljno. Činilo mi se vrlo važnim u knjigu uključiti poglavlje o gubitku bebe. Pokušala sam ljudima koji su prošli kroz to iskustvo pružiti kontekst kako bi bolje razumjeli što im se dogodilo i dati im osjećaj nade. Bitno je razumjeti da je i gubitak važan dio njihova iskustva, koji oblikuje njih i njihovu budućnost.
- Trebaju li i parovi koji su se već odlučili za IVF ipak poraditi na svojoj plodnosti ili je u tom slučaju najbolje sve prepustiti liječnicima?
Ako netko već koristi IVF, apsolutno bih preporučila da se služi knjigom i primjenjuje opisane metode i principe ne samo kako bi se optimizirao ishod medicinski potpomognute oplodnje, već i da bi, idealno, pripremio svoje tijelo prije postupka. Katkad, primjena savjeta iz knjige može ukloniti potrebu za IVF-om jer oni prije svega služe povećavanju nečije prirodne plodnosti. Dakle, da, knjigu mogu koristiti svi koji koriste reproduktivne tehnologije i zapravo bih rekla da čak i ako se ne mučite sa začećem ili niste ni počeli pokušavati, trebali biste se upoznati s ovim principima i metodama kako biste ih razumjeli i primjenjivali, jer su oni ulaganje ne samo u vaše osobno zdravlje, već i u zdravlje vaše buduće djece, dajući im najbolji temelj za dobrobit u životu.
- Koliko je uspješan vaš pristup u radu s parovima? Što je najvažnije što parovi trebaju znati kad se odlučuju za ovaj pristup?
Radim ovaj posao jer vjerujem u njega, ali i zato što je s vremenom pomogao mnogim parovima i pojedincima. Ne može i ne bi trebalo biti nikakvih jamstava jer je svaka osoba jedinstvena i ima svoje iskustvo s razlogom. Katkad oni koji su odlučili postati roditelji promijene mišljenje i shvate da je njihov put drukčiji. Najvažnije je u mom radu pomaganje u vođenju i podršci parovima ili pojedincu u njegovoj samoevoluciji i samotransformaciji, kroz vlastiti proces iscjeljenja, a to ljude odvodi na različita odredišta, koja su sva jednako važna i nijedno nije ljepše od drugog.
- Kad je riječ o neplodnosti, obično su u fokusu žene, ali to podjednako pogađa i muškarce. Zašto je važno govoriti i o muškoj neplodnosti?
Muška neplodnost je u porastu. Gotovo 50 posto teškoća s neplodnošću heteroseksualnih parova povezano je s muškarcima. Pa ipak, kao što kažete, čini se da je većina, ako ne i sav naglasak na ženama, a za muškarce nema ni približno dovoljno edukacije. Principi u mojoj knjizi odnose se na muškarce i trebali bi ih se pridržavati. Cijelo poglavlje posvetila sam muškim stanjima i teškoćama, što je važno. Štoviše, abnormalnosti u parametrima sperme mogu biti pokazatelji zdravstvenih stanja poput srčanih bolesti i dijabetesa kasnije u životu. Reproduktivno zdravlje muškaraca ima ozbiljne posljedice na njihovo kronično dugoročno zdravlje i treba mu posvetiti pozornost.
- Danas većina ljudi živi ubrzanim i stresnim načinom života. Koliku ulogu igra stres kod neplodnosti?
Odmah mogu kratko reći: veliku! Većina ljudi nije ni svjesna koliko je pod stresom jer je stres postao normalan dio života u današnjem svijetu. Pa ipak, stres, odnosno način na koji se nosimo s njim i kako ga obrađujemo, znatno utječe na zdravlje općenito. Ova tema je povezana s traumom i načinom na koji se nosimo s njom, a u knjizi je detaljno znanstveno objašnjavam kako bih pomogla čitateljima da razumiju zašto stres ima toliki utjecaj i kako se nositi s njim. To je jedna od najvažnijih tema u vezi sa začećem, no opća medicinska struka uglavnom je još ne prepoznaje niti smatra važnom.
- Koliko je neplodnih žena i muškaraca u Velikoj Britaniji, a koliko u našim krajevima? Ima li razlika i kakvih?
Stope plodnosti, globalno gledano, opadaju i to stalno vidimo u vijestima. Procjenjuje se da se jedan od šest parova bori sa začećem, a broj je vjerojatno i veći, jer je to samo broj onih koji se jave liječniku i uključeni su u statističku analizu. Također smo nedavno čuli da će svaka učionica imati barem jedno dijete rođeno uz pomoć IVF-a. Moramo početi ozbiljno shvaćati zdravlje prije začeća i shvatiti da smanjenje stope plodnosti nije samo posljedica toga što su parovi stariji u trenutku kad se odlučuju na potomstvo. Većina toga je posljedica okolišnih čimbenika na koje možemo utjecati, a koje sam detaljno opisala u pet stupova plana začeća.
- Što biste preporučili mladima koji još ne planiraju djecu, ali će se jednog dana vjerojatno odlučiti na to?
Preporučila bih ulaganje u svoje zdravlje prije začeća, i to što ranije. To je rad koji će koristiti ne samo vama i vašem zdravlju, i kasnije u životu, već i vašoj djeci i njihovoj budućoj djeci. Ne mogu dovoljno naglasiti koliko je važno da se ljudi uključe u ovaj proces te da vlade i zdravstveni sustavi također ulažu u zdravlje budućih generacija, jer to može utjecati na cijelu našu geopolitičku, društvenu, ekonomsku i zdravstvenu klimu kolektivno, kao i na živote pojedinaca. Principe u mojoj knjizi može naučiti svatko, bez obzira na dob, a koristit će čak i onima koji su upotpunili svoju obitelj ili su u poodmakloj dobi pa ne žele imati djecu. Imam starije klijente koji rade sa mnom jednostavno zato što žele stvoriti novu, zdraviju verziju sebe. I to je nešto što bi sve trebalo zanimati.
(Nataša Vlašić-Smrekar)
