U Hrvatskoj više od pola milijuna ljudi ne čuje kako treba. Ovisno o vrsti oštećenja, postoji niz terapija i postupaka koji se primjenjuju
Svake se godine u Hrvatskoj rodi između 33 i 50 gluhe djece, a više od 600.000 osoba ima neki oblik oštećenja sluha koje uzrokuje invaliditet ili uvelike narušava normalno svakodnevno funkcioniranje. No Hrvatska nije izuzetak, oštećenje sluha velik je javnozdravstveni problem diljem svijeta.
Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje kako više od pet posto svjetske populacije ima oštećenje veće od 40 dB, što za posljedicu ima otežanu ili onemogućenu komunikaciju govorom i slušanjem. Samo 20 posto osoba svjesno je da im je za gubitak sluha potrebno slušno pomagalo.
Obratite pažnju na znakove da možda gubite sluh
Ovisno o vrsti i uzroku nastanka gubitka sluha, postoji niz terapijskih postupaka i opcija. Kod bolesnika s provodnim ili mješovitim oštećenjem sluha koje je nastalo kao posljedica prijašnjih bolesti i operacija srednjega uha ili su pak rođeni s različitim deformitetima zvukovoda ili bez slušnih koščica vrlo je često nošenje slušnih pomagala nedostatno za slušnu rehabilitaciju, stoga su oni kandidati za ugradnju slušnih ugradbenih pomagala za srednje uho.
Napredak u liječenju
Značajan tehnološki napredak, nova saznanja, primjena novih materijala doveli su do usavršavanja kirurških metoda i do značajnog napretka u liječenju različitih oblika nagluhosti. Ugradnja aktivnih implantata srednjeg i unutarnjeg uha, popularno nazvanih umjetne pužnice, najveći je otokirurški izazov za koji je potrebna velika spretnost, a koja slijedi nakon mukotrpne edukacije, objašnjavaju u Kliničkom bolničkom centru Osijek, gdje je nedavno prvi put izveden zahvat ugradnje aktivnog slušnog pomagala. Operirana je 38-godišnja pacijentica koja nosi slušna pomagala na oba uha.
Ugradili smo aktivni ugradbeni slušni aparat za koštanu vodljivost za srednje uho u bolesnice koja je rođena s nedostatkom slušnih koščica, što je otežavalo prijenos zvuka, a time i slušanje, čujnost te razumijevanje govora. Ona je do sada bila rehabilitirana s pomoću slušnih pomagala, ali ta pomagala za takvu vrstu nagluhosti često nisu dostatna, glomazna su i razumijevanje govora je vrlo loše, rekla je docentica dr. Darija Birtić, spec. otorinolaringologije na Klinici za ORL i kirurgiju glave i vrata KBC-a Osijek, uz koju su u operacijskom timu bili i dr. med. Mirjana Grebenar Čerkez, spec. otorinolaringolog, prof. dr. sc. Robert Trotić iz Zagreba, anesteziologinja dr. med. Tajana Volinek te medicinska sestra Ivana Dinčec i klinički inženjer Bernd Katzbauer.
Docentica Birtić objasnila je i da postoje dvije vrste oštećenja sluha: jedna je kada je problem u zvukovodu ili u slušnim koščicama, a druga je vrsta nagluhosti kada se radi o oštećenju receptorskih stanica u pužnici, odnosno u unutarnjem uhu.
Uređaj koji smo sada ugradili pacijentici nadomješta bolesno srednje uho. Ugradbeni se slušni aparat ugrađuje u kost i sastoji se od mase koja vibrira, a ta se vibracija prenosi na kost, odnosno na pužnicu, dodala je.
Na teret HZZO-a
Aktivna ugradbena slušna pomagala na svjetskom tržištu postoje desetak godina, mogu biti djelomično ili potpuno ugrađena u temporalnu kost bolesnika. Što se tiče Hrvatske, postoji pet bolničkih centara u kojima se ugrađuju takvi uređaji. KBC Osijek “najmlađi” je među njima.
Cijena takvog uređaja je 10.000 eura. Radi se o visokosofisticiranom elektroničkom uređaju koji se ugrađuje u kost iza uha, ispod kože. Uređaj ima i vanjsku jedinicu koja se stavlja na kožu mjesec dana nakon ugradnje. Velika je stvar to što je taj uređaj sada na listi HZZO-a pa na temelju mišljenja povjerenstva bolesnici koji ispunjavaju određene kriterije ostvaruju pravo na to pomagalo besplatno, rekla je docentica Birtić.
