Hripavac se mogao izbjeći cijepljenjem - Ordinacija.hr
Zdravlje

Zdravlje

Hripavac se mogao izbjeći cijepljenjem

Pulmolog dr. Saša Srića, Photo: Robert Anić/PIXSELL

Riječ je o bolesti koja je u eri adekvatnog cijepljenja trebala biti skoro zaboravljena

Kako se unazad tri godine svijet promijenio u globalnom, klimatološkom i geostrateškom pogledu, tako se doista i nedvosmisleno izmijenio nakon pandemije novog doba. Zasigurno je ova globalna opasnost potpunosti modificirala i naše poglede na medicinu prije svega s kliničkog, a onda i znanstvenog aspekta.

I unatoč tome što smo ponosni na brojne spašene živote, nažalost mnoge smo i izgubili, ali smo se predano i u novim okolnostima i s novim izazovima hrabro i puni adrenalina nosili stječući nova znanja i vještine, mijenjajući smjernice liječenja i prilagođavajući se znanstvenicima i upravo znanstvenim dokazima zajednički se upotpunjavali.

Reagirajte odmah ako mršavite, imate groznicu, suhi kašalj, jako noćno znojenje, otečene limfne žlijezde…

Smatram da smo time postali još bolji i ljudi, ali i liječnici, sve više zagovarajući individualni pristup koji nas je naučio da je svaki organizam zaseban i da medicina nije matematika, nego jedna i jedinstvena struka koja napreduje iz dana u dan.

Antibiotici ne liječe virusne upale

S odlaskom još jednog dugog i toplog ljeta došli su nam hladniji dani koji za sobom nose veću pojavnost respiratornih infekcija. A svaka nas nova sezona na neki način iznenadi. Ove je godine na vrata pokucala atipična upala pluća.

Uzrokuju je najčešće mikoplazma, odnosno klamidija. Atipična je jer se ne čuje “slušalicama”, ali se prepoznaje na rendgenu. Uz to se mora napraviti dodatan niz pretraga, iako nema velike razlike od tipične upale pluća u simptomima.

Shutterstock

Takve upale pluća najčešće imaju blaži tijek – počinju uglavnom suhim kašljem koji se razvija u produktivan kašalj, grloboljom, temperaturom. Kad se dokaže uzročnik, potrebno je liječenje antibiotikom, najčešće Azitromicinom.

Međutim, svaki infekt koji započne povišenom temperaturom, slabošću i kašljem ne znači odmah i upalu pluća. Treba dan-dva tri ostati doma. Dobro se zaštititi ako je netko infektivan – da ne bi širio infekciju i unutar obitelji i unutar radne zajednice jer se sve respiratorne infekcije šire kapljičnim putem i putem aerosola te bliskim kontaktom. Kako boravimo u zatvorenim prostorima, takvih će infekcija biti sve više. Preporuke su da je u takvim situacijama dobro nositi masku.

Ovi su biljni čajevi odličan izbor ako vas muči grlobolja, kašalj i prehlada

Tipični respiratorni simptomi poput kašlja koji može biti suh i nadražajan, ali i produktivan i sa sekretom, curenje iz nosa, kihanje, začepljen nos u kombinaciji s općim algičkim sindromom koji obuhvaća subfebrilitet i febrilitet, odnosno povišenu tjelesnu temperaturu uz zimicu i tresavicu, opću slabost, bolove u mišićima te malaksalost sigurni su znaci da su virus ili bakterija prisutni.

Ako ti simptomi potraju više od tri dana i opće stanje se pogoršava ili komplicira nedostatkom zraka, plitkim disanjem, bolovima u prsima ili povišenom tjelesnom temperaturom koja ne pada unatoč antipireticima, alarm je da se treba obratiti liječniku obiteljske medicine, a ne na hitnoj raditi nepotrebnu gužvu. Prije terapije antibioticima trebaju se napraviti laboratorijski nalazi, jer je ipak oko 75 posto upala virusno.

Shutterstock

Jedna od krucijalnih pogrešaka je uključivanje antibiotika napamet jer bezrazložno prepisivanje antibiotika neće izliječiti virozu, a uz to stvara dugoročno u populaciji rezistenciju na antibiotike. Konkretno, rezistencija na inače odličan antimikrobni lijek koji treba razumno davati, Azitromicin, je oko 10 posto, što stvara ozbiljan problem za budućnost. U nekim zemljama čak su se vratile tuberkuloze i postale rezistentne na antibiotike.

COVID ili gripa

S dolaskom hladnijeg vremena dolazi i tipični sezonski virus influence, odnosno gripe. Za razliku od COVID-a koji počinje polako i podmuklo razvijajući teže simptome od petog do devetog dana, virus gripe počinje turbulentno i brzo, s visokom temperaturom i bolovima u mišićima i u pravilu s manje akutnih komplikacija i u načelu rijetko s kroničnim problemima kao COVID-19 za koji je karakterističan produženi ili post-COVID sindrom.

Uz neizostavno cijepljenje koje s razlogom ističemo bitna je redovita higijena na koju nerijetko zaboravljamo, a koja uključuje redovito pranje i dezinfekciju ruku, nošenje maski u zdrastvenim ustanovama, ako duže boravimo. Isto tako izuzetno je važno podizanje imuniteta uz redovnu prehranu s puno voća, uzimanje vitaminsko-mineralnih pripravaka i suplemenata koji su jako bitni.

Shutterstock

I ove zime očekujemo porast COVID​-19 infekcije koji je već evidentan, ali za sada u blažim oblicima koji u pravilu zahtijevaju kućno liječenje i praćenje stanja, posebno za procijepljenu populaciju. Tek manji broj slučajeva, osobito starije životne dobi te kroničnih bolesnika razvijaju teži oblik, uključujući i COVID​ pneumoniju, odnosno upalu pluća koja zahtjeva oksigenoterapiju, odnosno specifičnu antivirusnu terapiju. Bitno je naglasiti da imamo na raspolaganju cjepiva za sve one koji se nisu cijepili ili koji se trebaju docijepiti, uključujući i ciljano cjepivo na još uvijek dominantan omikron-soj koji je aktualan.

Nije tako moralo biti

U ovoj paleti respiratornih infekcija dogodio se i onaj koji nije trebao, a to je hripavac, odnosno pertusis. Zašto nepotrebno? Zato što je antivakserski stav koji je neposredno prije COVID pandemije počeo tinjati dobio zamah upravo u tom periodu. Riječ je o bolesti koja je u eri adekvatnog cijepljenja trebala biti skoro zaboravljena, no zahvaljujući ovoj kampanji dobila je epidemijski potencijal, a onda utrčala u epidemiju u RH.

Shutterstock

Hripavac se prezentira u smislu akutne respiratorne infekcije koja počinje kao kašalj, uz tipične simptome povišene tjelesne temperature, nakon čega slijedi paroksizmalni stadij koji se manifestira tako da napada poput magarećeg kašlja. Simptomi mogu potrajati do četiri tjedna. Kod odraslih ljudi uglavnom prolazi bez komplikacija, a liječi se antibiotskom terapijom, no treba ga na vrijeme prepoznati. Najugroženija su dojenčad i djeca, zatim stariji od 65, imunokompromitirani pacijenti i pacijenti s kroničnim bolestima koji zbog upala pluća sve više završavaju na bolničkim odjelima.

Prije svega treba motivirati majke i očeve da cijepe djecu prema kalendaru cijepljenja jer je najteža klinička slika kod dojenčadi koja može zbog izrazitog suženja dišnog sustava prestati disati, što može završiti i fatalno. Naime, cijepljenje je spas od povratka bolesti koje su iskorijenjene, a mogu svijet vratiti u prošlost.

Ordinacija preporučuje

card-icon

Zdravstveni adresar

S lakoćom pronađite ordinaciju, ljekarnu, polikliniku i drugo.

card-icon

Baza bolesti

Nešto vas boli ili smeta? Prije odlaska liječniku možete se informirati ovdje.

Možda će vas zanimati i ovo