Detaljan vodič za roditelje i odrasle – kako prepoznati rane simptome hripavca, razumjeti tri faze bolesti, izbjeći komplikacije i učinkovito se zaštititi cijepljenjem i preventivnim mjerama.
Hripavac, poznat i pod nazivom pertusis, vrlo je zarazna infekcija gornjih dišnih puteva koja može zahvatiti sve – od novorođenčadi do odraslih osoba. U početku često izgleda kao obična prehlada, no nakon tjedan ili dva razvija se karakterističan, uporni kašalj koji može trajati mjesecima.
Ova bolest nekada je bila izuzetno česta kod djece, no zahvaljujući cijepljenju danas se javlja rjeđe – iako još uvijek nije nestala. Hripavac može biti posebno opasan za dojenčad i malu djecu koja još nisu u potpunosti cijepljena.
Kako prepoznati hripavac?
Prvi simptomi hripavca lako se zamijene s običnom prehladom, ali se tijekom vremena razvijaju u teški, iscrpljujući kašalj. Kod nekih dojenčadi kašalj se uopće ne mora pojaviti, već se javljaju epizode otežanog disanja.
Ako vaše dijete ima jak, neprestani kašalj, plavičastu boju oko usana ili teško diše – potražite hitnu medicinsku pomoć.
Tri faze bolesti
Hripavac se najčešće razvija u tri uzastopne faze:
1. Faza – simptomi slični prehladi
Ova faza traje oko jedan do dva tjedna. Osoba je tada najzaraznija, iako simptomi djeluju bezazleno. Uobičajeni znakovi uključuju:
- curenje i začepljen nos
- grlobolju
- suzne oči
- blagi, povremeni kašalj koji se postupno pojačava
- blagu temperaturu (do 38 °C)
- opću slabost i umor
Kod dojenčadi se mogu pojaviti epizode apneje – kratkotrajni prestanci disanja, uvlačenje trbuha prilikom disanja i plavičasta boja kože zbog nedostatka kisika.
2. Faza – napadaji kašlja
Najintenzivnija faza traje od jednog do šest tjedana, ponekad i dulje. U tom razdoblju u dišnim putovima nakuplja se gusta sluz koja izaziva paroksizme, odnosno napadaje kašlja.
Tijekom napadaja osoba kašlje neprekidno nekoliko minuta, a pri pokušaju udisanja može se čuti visok, piskutav „whoop“ zvuk. Nakon napadaja često dolazi do povraćanja ili iscrpljenosti.
Kašalj se javlja i danju i noću, često jače noću, a napadaji postaju sve češći prije nego što se počnu smirivati.
3. Faza – postupni oporavak
Ova faza može trajati do šest tjedana. Kašalj je blaži i povremen, bez jakih napadaja, ali se može vraćati kod nove prehlade ili druge infekcije dišnog sustava. Tijelo je i dalje osjetljivo pa treba izbjegavati kontakt s bolesnim osobama i dodatne infekcije.
Uzrok i način prijenosa
Hripavac uzrokuje bakterija Bordetella pertussis, koja oštećuje sluznicu dišnih puteva i potiče stvaranje guste sluzi. Bakterija se širi kapljično, kašljanjem ili kihanjem, a prvi simptomi obično se pojavljuju 5 do 10 dana nakon izlaganja (ponekad i do 21 dan kasnije).
Koliko je zarazan?
Hripavac je izuzetno zarazan. Najčešće se prenosi među članovima obitelji ili djecom u kolektivima. Zaražena osoba može širiti bakteriju od početka simptoma do tri tjedna nakon pojave napadaja kašlja. Ako se razvije prehlada prije kašlja, zarazno razdoblje može trajati i do četiri tjedna.
Moguće komplikacije
Kod male djece i dojenčadi komplikacije mogu biti vrlo ozbiljne i uključuju:
- upalu uha
- krvarenje iz nosa
- pothranjenost zbog nemogućnosti hranjenja
- upalu pluća
- oštećenje mozga (encefalopatiju)
- plućnu hipertenziju
- respiratorno zatajenje
Najveći rizik od težih posljedica imaju bebe mlađe od 12 mjeseci, osobito one koje nisu cijepljene ili imaju oslabljen imunitet.
Kod adolescenata i odraslih komplikacije su obično blaže, ali mogu uključivati prijelom rebra, nesvjesticu, upalu pluća, migrene ili nevoljno mokrenje.
Kako se postavlja dijagnoza?
Liječnik obično postavlja dijagnozu na temelju:
- razgovora o simptomima,
- fizikalnog pregleda,
- uzorka sluzi iz nosa ili grla (nazofaringealni bris), koji se šalje na laboratorijsku analizu.
Ako ste bili u kontaktu s osobom koja ima dugotrajan kašalj ili potvrđen hripavac, svakako to spomenite liječniku.
Liječenje i oporavak
Hripavac se liječi antibioticima – najčešće azitromicinom, klaritromicinom ili eritromicinom. Antibiotici ne uklanjaju odmah kašalj, ali sprječavaju daljnje širenje bakterije i mogu ublažiti simptome ako se terapija započne dovoljno rano.
U težim slučajevima, osobito kod dojenčadi, može biti potrebno bolničko liječenje. Tamo se prate disanje i unos tekućine te, prema potrebi, daje kisik.
Kada potražiti liječničku pomoć?
Obratite se pedijatru ako vaše dijete:
- nije u potpunosti cijepljeno,
- je bilo u kontaktu s oboljelom osobom,
- ima jak, dugotrajan kašalj,
- kašlje do povraćanja,
- ima temperaturu,
- ne može piti ni jesti.
Odmah zovite hitnu pomoć ako dijete teško diše ili mu koža postaje plavičasta.
Odrasli bi trebali posjetiti liječnika ako imaju jak kašalj, bol u prsima, izloženost hripavcu ili pitanja o cijepljenju.
Prognoza bolesti
Hripavac može potrajati tjednima, pa i mjesecima, ali se većina ljudi u potpunosti oporavi. Nakon preboljenja stječe se privremeni imunitet koji može trajati od 4 do 20 godina. Ipak, imunitet s vremenom slabi, pa se infekcija može ponovno pojaviti.
Kada se vratiti u kolektiv?
Ako vi ili vaše dijete uzimate antibiotike, u vrtić, školu ili na posao možete se vratiti nakon pet dana terapije. Bez antibiotika, osoba ostaje zarazna tri tjedna od početka napadaja kašlja.
Kako si pomoći kod kuće
Iako nema brzog lijeka za hripavac, određene mjere mogu ublažiti simptome:
- Med može smiriti kašalj (ali nikad ga ne dajte djeci mlađoj od godinu dana).
- Odmarajte se što više.
- Pijte dovoljno tekućine kako bi se razrijedila sluz.
- Koristite ovlaživač zraka s hladnom maglicom.
- Jedite manje, ali češće obroke.
- Izbjegavajte dim, prašinu i jake mirise.
Prevencija – zaštita cijepljenjem
Najbolja zaštita od hripavca je cijepljenje. Djeca se cijepe DTaP cjepivom, a tinejdžeri, trudnice i odrasli Tdap cjepivom. S vremenom učinkovitost cjepiva slabi, pa su preporučene docjepljujuće doze.
U nekim situacijama liječnici mogu propisati preventivne antibiotike nakon kontakta s oboljelom osobom, osobito ako ste u bliskom kontaktu s bebom ili osobom slabijeg imuniteta.
Osim cijepljenja, važna je i higijena ruku te izbjegavanje bliskog kontakta s osobama koje kašlju ili imaju respiratorne infekcije.
(Ordinacija.hr)
