Porast uporabe droga i drugih oblika ovisnosti pokazuje potrebu jačanja znanstveno utemeljene metode prevencije koje provjereno donose rezultate, poručeno je u ponedjeljak s HZJZ-ove konferencije, uz upozorenje da su se neke postojeće metode pokazale nedovoljno učinkovitima.
Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) organizirao je Savjetovanje za donositelje odluka o znanstveno utemeljenoj prevenciji ovisnosti – Europski prevencijski kurikulum (EUPC) s ciljem predstavljanja koncepta znanstveno utemeljene prevencije ovisnosti i učinkovitih preventivnih intervencija te unapređenja postojećeg sustava prevencije.
– Sastali smo se s ciljem edukacije donositelja odluka na nacionalnoj i lokalnoj razini o učinkovitim programima koji su nam sigurno potrebni – rekao je ravnatelj HZJZ-a Krunoslav Capak.
Aktualni trendovi pokazuju da je u posljednjih nekoliko godina došlo do povećane uporabe sredstava ovisnosti, posebice droga, a nove izazove donose i ponašajne ovisnosti poput kockanja, klađenja, igranja videoigara te prekomjernog korištenja interneta i društvenih mreža.
– Situacija je takva da je 42% osoba od 25 do 34 godine nekad u životu konzumiralo drogu, najčešće kanabis – rekao je Capak, zauzevši se za jačanje postojećih programa.
Dodao je da u Hrvatskoj raste uporaba psihostimulansa – kokaina, amfetamina i drugih. – Devedeset posto osoba nekad je u životu konzumiralo alkohol, a više od jedne trećine osoba redovito, svaki dan, pije. Što se tiče pušenja, ni tu se ne možemo pohvaliti – rekao je i upozorio da djeca i mladi počinju sve ranije pušiti.
– U istraživanju koje pokazuje da je 16% djece konzumiralo neku od ilegalnih droga, a 20% djece u dobi od 15 i 16 godina redovito puši, nalazimo se iznad europskog prosjeka – rekao je.
Zbog toga mjere sadržane u Nacionalnoj strategiji djelovanja na području ovisnosti do 2030. te pratećem Akcijskom planu do 2026. uključuju i jačanje kapaciteta za izradu i provedbu kvalitetnih preventivnih projekata.
– To zahtijeva primjenu znanstveno utemeljenih, dakle u praksi provjerenih preventivnih programa. Ti programi ne mogu stati na pružanju informacija; oni trebaju jačati otpornost djece i mladih na izazove okruženja te njihovu zdravstvenu pismenost kako bi prepoznali zdrave izbore“, poručio je Capak.
Predavanja ex cathedra i dovođenje bivših ovisnika u škole nemaju učinka
Voditeljica Laboratorija za prevencijska istraživanja Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta Martina Ferić upozorila je da se u Hrvatskoj, kao i u drugim zemljama, ljudski i financijski resursi ulažu u preventivne pristupe koji ne pokazuju učinkovitost. – Čak neka istraživanja pokazuju da mogu biti štetni – upozorila je.
Istaknula je da alkohol po njezinu mišljenju, unatoč različitim vrstama ovisnosti i dalje predstavlja najveći problem.
– Hrvatsko društvo je takvo da i tugujemo i veselimo se uz alkohol; njegovo je korištenje vrlo normalizirano. A danas se vrlo jasno zna što rano korištenje alkohola čini mozgu mladih ljudi – naglasila je Ferić.
Objasnila je da prevencija utemeljena na dokazima prevenira mnoga rizična ponašanja. – Tako preveniramo kockanje, korištenje alkohola i marihuane te nasilje, koje je danas u porastu. Ovo što imamo po školama, gdje netko dođe i učenicima u 30 minuta održi predavanje, ima nula učinka. Isto vrijedi i za roditelje. Predavanje ex cathedra nema nikakve rezultate – rekla je.
Dodala je da ni pozivanje bivših ovisnika nema učinka. – Neka su istraživanja pokazala da to može biti i štetno jer za mali dio populacije u povećanom riziku takvi sadržaji mogu biti zanimljivi. Predstave bivših ovisnika šalju zbunjujuće poruke – s jedne strane pokazuje se pakao droge, a s druge: “evo me na sceni, zarađujem novac” – pojasnila je.
Navela je da rezultate daju strukturirani programi koji, uz informacije o posljedicama, uvijek uključuju jačanje vještina. – Programi koji daju učinka nisu jednokratni, nego se provode više puta, a provode ih educirani predavači – rekla je.
Dodala je da su učinkoviti interaktivni programi, metode koje potiču kritičko razmišljanje i dobar odnos onoga koji provodi program s djecom ili roditeljima.
(Hina)
