PSA test je jednostavan krvni test koji mjeri razinu prostata specifičnog antigena, proteina čija povišena vrijednost može ukazivati na rak prostate. Međutim, važno je znati da povišeni PSA ne znači nužno dijagnozu raka, a odluka o testiranju nosi sa sobom i prednosti i potencijalne rizike.
Prostata specifični antigen (PSA) je protein koji proizvode stanice u prostati, žlijezdi smještenoj ispod mjehura kod muškaraca. Iako se većinom nalazi u sjemenu, mala količina PSA normalno cirkulira u krvi. PSA test je krvna pretraga koja mjeri tu razinu i primarno se koristi kao alat za rano otkrivanje raka prostate. Osim za probir, test se koristi i za praćenje učinkovitosti liječenja kod muškaraca kojima je rak već dijagnosticiran. Odluka o podvrgavanju ovom testu trebala bi biti individualna i donesena u dogovoru s liječnikom.
Kako izgleda postupak?
Sam postupak je vrlo jednostavan: medicinski tehničar će vam iglom uzeti uzorak krvi iz vene. Priprema je ključna za točnost rezultata, stoga se 48 sati prije vađenja krvi preporučuje izbjegavati seksualnu aktivnost, uključujući masturbaciju, jer ejakulacija može privremeno povisiti razinu PSA. Također, potrebno je izbjegavati naporno vježbanje, osobito vožnju bicikla. Važno je obavijestiti liječnika ako ste nedavno imali infekciju mokraćnog sustava, upalu prostate, biopsiju prostate ili ako uzimate lijekove za benigno povećanje prostate (BPH), jer sve to može utjecati na rezultate.
Rezultati PSA testa izražavaju se u nanogramima po mililitru (ng/mL), no ne postoji jedinstvena granica koja razdvaja normalan od abnormalnog nalaza. Kao opća smjernica, vrijednost do 4.0 ng/mL često se smatrala normalnom, no danas se sve više koriste dobno prilagođene referentne vrijednosti jer razina PSA prirodno raste s godinama. Primjerice, za muškarce u 50-ima, razina PSA trebala bi biti ispod 2.5 do 3.5 ng/mL. Vrijednost između 4 i 10 ng/mL ukazuje na otprilike 25% šanse za postojanje raka, dok rizik raste na preko 50% ako je PSA viši od 10 ng/mL.
Ključno je razumjeti da povišena razina PSA nije automatska potvrda raka. Brojna druga, nekancerogena stanja mogu uzrokovati porast ovog proteina. Najčešći uzroci su benigna prostatična hiperplazija (BPH), odnosno dobroćudno povećanje prostate, te prostatitis, što je upala ili infekcija prostate. Također, nedavni medicinski postupci poput cistoskopije ili postavljanja katetera mogu privremeno povisiti PSA. Zbog tih lažno pozitivnih rezultata, koji mogu izazvati značajnu anksioznost, tumačenje nalaza zahtijeva oprez i cjelovitu kliničku sliku.
Dileme oko testa i koraci nakon nalaza
Glavna prednost PSA testa je rano otkrivanje raka, što povećava šanse za izlječenje. No, testiranje nosi i rizike poput “predijagnosticiranja” – otkrivanja sporo rastućih karcinoma koji ne bi ugrozili život, a čije liječenje može uzrokovati ozbiljne nuspojave poput inkontinencije ili erektilne disfunkcije. Upravo zbog te ravnoteže, stručnjaci naglašavaju važnost informiranog odlučivanja. Ako je nalaz povišen, liječnik će vjerojatno preporučiti ponavljanje testa, obaviti digitorektalni pregled te eventualno zatražiti dodatne pretrage poput omjera slobodnog i ukupnog PSA (fPSA), gdje niži postotak slobodnog PSA povećava sumnju na karcinom.
Ako sumnja i dalje postoji, liječnik može preporučiti magnetsku rezonanciju (MRI) prostate ili biopsiju, koja je jedina metoda za definitivnu potvrdu raka. Tijekom biopsije uzimaju se mali uzorci tkiva za patološku analizu. Odluka o ovom invazivnom postupku, kako ističe i Nacionalni institut za rak (NCI), donosi se tek nakon pažljivog razmatranja svih faktora, a ne samo na temelju jednog povišenog nalaza. Cijeli proces zahtijeva strpljenje i otvorenu komunikaciju s liječnikom kako bi se izbjegla nepotrebna tjeskoba i donijele najbolje odluke. ( Ordinacija.hr )
