Suhe šljive, često zanemarene zbog svog neuglednog izgleda, zapravo su superhrana krcata vitaminima, mineralima i vlaknima. Najnovija znanstvena istraživanja potvrđuju njihov nevjerojatan utjecaj na probavu, zdravlje kostiju i srca, čineći ih nezaobilaznim dijelom uravnotežene prehrane.
Iako su najpoznatije kao narodni lijek protiv zatvora, znanstvena zajednica potvrđuje da je njihova učinkovitost daleko od mita. Suhe šljive svoj moćan laksativni učinak duguju jedinstvenoj kombinaciji topivih i netopivih vlakana te prirodnog šećernog alkohola sorbitola. Vlakna povećavaju volumen stolice, dok sorbitol privlači vodu u crijeva, omekšavajući je i olakšavajući prolaz. Jedna klinička studija objavljena u časopisu Alimentary Pharmacology & Therapeutics čak je pokazala da su suhe šljive (50 grama dva puta dnevno) bile značajno učinkovitije u liječenju blage do umjerene konstipacije od psylliuma, popularnog dodatka prehrani na bazi vlakana. Njihova je djelotvornost toliko priznata da je Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) odobrila zdravstvenu tvrdnju da 100 grama suhih šljiva dnevno doprinosi normalnoj funkciji crijeva.
Za zdravlje kostiju
Manje poznata, ali iznimno važna dobrobit suhih šljiva jest njihov pozitivan utjecaj na zdravlje kostiju, što ih čini ključnim saveznikom u borbi protiv osteoporoze, osobito kod žena u postmenopauzi. Bogate su nutrijentima ključnim za koštani metabolizam, poput vitamina K, kalija i minerala bora. Istraživanje objavljeno u časopisu The American Journal of Clinical Nutrition otkrilo je da je dnevni unos od samo 50 grama (oko 5-6 suhih šljiva) tijekom 12 mjeseci bio dovoljan da se spriječi gubitak mineralne gustoće kosti kuka kod žena u postmenopauzi, što može značajno smanjiti rizik od prijeloma u starijoj dobi.
Unatoč svom slatkom okusu, suhe šljive imaju nizak glikemijski indeks (29), što znači da ne uzrokuju nagli porast šećera u krvi. Vlakna u njima usporavaju apsorpciju šećera, što pomaže u održavanju stabilne razine glukoze i inzulina. Njihov blagotvoran učinak proteže se i na kardiovaskularno zdravlje. Obilje kalija pomaže u regulaciji krvnog tlaka, dok topiva vlakna, poput pektina, vežu se na kolesterol u probavnom sustavu i pomažu u njegovom izlučivanju, čime se smanjuje razina “lošeg” LDL kolesterola. Time redovita konzumacija suhih šljiva može imati zaštitni učinak na srce i krvne žile.
Snaga suhih šljiva leži i u iznimno visokom udjelu antioksidansa, posebice polifenola poput neoklorogenske i klorogenske kiseline. Ovi spojevi štite stanice od oštećenja uzrokovanih slobodnim radikalima, smanjuju upalne procese u tijelu i usporavaju starenje. Njihov pozitivan učinak očituje se i na zdravlju crijevnog mikrobioma. Vlakna iz suhih šljiva djeluju kao prebiotik, hraneći korisne bakterije u crijevima. Istraživanja su pokazala da konzumacija suhih šljiva potiče rast blagotvornih bakterija iz obitelji Lachnospiraceae, koje su povezane sa smanjenjem upalnih markera i održavanjem cjelovitosti crijevne barijere.
Kako ih uključiti u prehranu i na što paziti
Iako su nutritivno guste, suhe šljive su i kalorične, pa je umjerenost ključna. Preporučena dnevna porcija je između 50 i 100 grama, odnosno 5 do 10 komada. Ako niste navikli na prehranu bogatu vlaknima, preporučuje se započeti s manjom količinom (2-3 šljive dnevno) uz dovoljan unos vode kako bi se izbjegla nadutost i probavne smetnje. Također, osobe alergične na pelud breze mogu iskusiti križnu reakciju koja se očituje kao svrbež ili oticanje usta. Ipak, za većinu ljudi, ova slatka i sočna poslastica predstavlja jednostavan i ukusan način za poboljšanje cjelokupnog zdravlja, potvrđujući staru izreku da se u malim stvarima krije velika snaga. ( Ordinacija.hr )
