Saznajte što znači povećana slezena, koji su najčešći uzroci, simptomi te kada je stanje bezopasno, a kada zahtijeva hitnu medicinsku intervenciju.
Slezena je često zanemaren organ, iako ima važnu ulogu u održavanju zdravlja. Smještena je u gornjem lijevom dijelu trbuha, ispod lijevog rebrenog luka, a veličinom je usporediva sa šakom. Dio je limfnog i imunološkog sustava te ima višestruke funkcije: filtrira krv, uklanja stare ili oštećene krvne stanice, pohranjuje krvne stanice i proizvodi bijele krvne stanice koje pomažu u borbi protiv infekcija.
Kada se slezena poveća, govorimo o splenomegaliji. To nije bolest sama po sebi, već znak da je slezena izložena povećanom opterećenju ili da je zahvaćena određenim patološkim procesom – bilo lokalno, bilo zbog sistemske bolesti.
Što se događa kod povećanja slezene?
Normalna, zdrava slezena duga je do 12 centimetara i teška oko 70 grama. Kod splenomegalije može narasti i do 20 centimetara te težiti više od 1.000 grama. Do povećanja dolazi iz više razloga:
- zbog upale i pojačane imunološke aktivnosti
- zbog zadržavanja krvi u slezeni
- zbog nakupljanja masnoća ili metaboličkih tvari
- zbog prekomjerne proizvodnje krvnih ili imunoloških stanica
- zbog dobroćudnih ili zloćudnih izraslina
Neka od ovih stanja su prolazna i reverzibilna, dok druga upućuju na kronične, progresivne ili potencijalno ozbiljne bolesti.
Je li povećana slezena opasna?
Sama činjenica da je slezena povećana ne mora nužno značiti ozbiljnu bolest, ali uvijek zahtijeva obradu. Splenomegalija je simptom mnogih različitih stanja, od blažih infekcija do teških bolesti krvi, jetre ili malignih bolesti.
Ako se povećana slezena ne prepozna i ne prati, s vremenom može doći do poremećaja njezine funkcije. U rijetkim slučajevima, osobito kod izrazito povećane slezene, može doći do puknuća slezene, što uzrokuje unutarnje krvarenje i predstavlja hitno, životno ugrožavajuće stanje.
Zašto je povećana slezena često „tiha“?
Mnogi ljudi ne znaju da imaju povećanu slezenu jer ona često ne uzrokuje jasne simptome. Kada se simptomi ipak pojave, najčešće uključuju:
- bol, pritisak ili nelagodu u gornjem lijevom dijelu trbuha
- širenje boli prema lijevom ramenu ili leđima
- osjećaj rane sitosti jer povećana slezena pritišće želudac
- smanjen apetit
Ako slezena počne slabije funkcionirati ili postane pretjerano aktivna, mogu se razviti i:
- anemija, koja se očituje umorom, slabošću i bljedilom
- učestale infekcije zbog smanjenog broja bijelih krvnih stanica
- sklonost krvarenju i modricama zbog smanjenog broja trombocita
Najčešći uzroci povećane slezene
Infekcije
Infekcije su jedan od najčešćih uzroka splenomegalije. Virusne infekcije poput mononukleoze i HIV-a, bakterijske infekcije poput tuberkuloze i endokarditisa te parazitske infekcije poput malarije i toksoplazmoze snažno aktiviraju imunološki sustav slezene. Kao odgovor, slezena proizvodi više protutijela i imunoloških stanica, što dovodi do njezina povećanja.
Bolesti jetre i poremećaji krvotoka
Kronične bolesti jetre, poput hepatitisa i ciroze, mogu uzrokovati portalnu hipertenziju, odnosno povišen tlak u krvnim žilama koje povezuju jetru i slezenu. Posljedica je zadržavanje krvi u slezeni i njezino postupno povećanje.
Ostali uzroci
Povećana slezena može se javiti i kod:
- krvnih i zloćudnih bolesti (leukemije, limfomi, mijeloproliferativne neoplazme)
- žarišnih promjena poput cista, apscesa ili metastaza
- autoimunih bolesti (lupus, reumatoidni artritis, sarkoidoza)
- bolesti krvi kod kojih dolazi do pojačanog razaranja krvnih stanica
- nasljednih metaboličkih poremećaja (Gaucherova bolest, Niemann-Pickova bolest, srpasta anemija)
- tromboze, odnosno ugrušaka koji ometaju protok krvi kroz jetru ili slezenu
Moguće komplikacije povećane slezene
Ako je slezena izrazito povećana ili dugo opterećena, mogu se razviti ozbiljne komplikacije:
- odumiranje dijela tkiva slezene zbog nedostatne opskrbe krvlju
- hipersplenizam, stanje u kojem slezena uklanja previše krvnih stanica iz cirkulacije
- puknuće slezene, spontano ili nakon udarca, što zahtijeva hitnu medicinsku intervenciju
Kako se postavlja dijagnoza?
Povećana slezena često se otkrije slučajno, tijekom rutinskog pregleda ili obrade drugih tegoba. Liječnik je ponekad može napipati već tijekom fizikalnog pregleda, a dijagnoza se potvrđuje dodatnim pretragama:
- ultrazvuk ili CT abdomena
- magnetska rezonancija za procjenu protoka krvi kroz slezenu
- krvne pretrage za procjenu funkcije jetre i krvnih stanica
- aspiracija ili biopsija koštane srži kada postoji sumnja na poremećaje krvi
Uvijek se liječi uzrok
Ne postoji jedinstveno liječenje za povećanu slezenu. Terapija ovisi o osnovnoj bolesti. Kod infekcija se slezena često spontano vraća na normalnu veličinu. Kod kroničnih ili neizlječivih bolesti cilj je ublažiti simptome i spriječiti komplikacije.
U posebnim slučajevima koristi se niskodozna radioterapija kako bi se smanjila veličina slezene, dok se kirurško uklanjanje slezene razmatra samo kada su iscrpljene druge mogućnosti ili postoji visok rizik od puknuća.
Život bez slezene
Osobe bez slezene mogu živjeti normalno, ali imaju povećan rizik od teških infekcija. Zbog toga su važna redovita cijepljenja, nošenje medicinske identifikacije i brza reakcija kod prvih znakova infekcije.
Kako živjeti s povećanom slezenom?
Ako imate dijagnosticiranu splenomegaliju, važno je izbjegavati udarce u trbuh i kontaktne sportove jer je povećana slezena osjetljivija na ozljede. Također je važno redovito pratiti krvne nalaze i obratiti pažnju na simptome anemije, infekcija ili krvarenja.
Prehrana i opće zdravlje
Iako prehrana ne djeluje izravno na veličinu slezene, ima važnu ulogu u jačanju imuniteta i kontroli bolesti koje mogu uzrokovati njezino povećanje. Preporučuje se protuupalna prehrana temeljena na svježim, cjelovitim namirnicama, uz izbjegavanje industrijski prerađene hrane i zasićenih masnoća.
Kada potražiti hitnu pomoć?
Iznenadna ili pojačana bol u gornjem lijevom dijelu trbuha ili u lijevom ramenu, osobito ako se pogoršava pri disanju, može biti znak puknuća slezene. U tom slučaju potrebno je odmah potražiti hitnu medicinsku pomoć, jer pravovremeno liječenje može spriječiti teške posljedice i potrebu za operacijom.
(Ordinacija.hr)
