Godinama se smatralo da je ‘loš’ kolesterol glavni neprijatelj zdravlja srca, no najnovija saznanja pokazuju da je upala jednako, ako ne i opasniji krivac. Jednostavan i jeftin krvni test, hs-CRP, postao je ključan alat u rukama kardiologa, a vodeća svjetska udruženja sada preporučuju njegovo univerzalno testiranje.
Desetljećima je javnost educirana da je ključ prevencije srčanih bolesti držanje razine LDL, takozvanog “lošeg” kolesterola, pod kontrolom. Ipak, kardiolozi se svakodnevno susreću s pacijentima koji dožive srčani ili moždani udar unatoč urednim nalazima masnoća u krvi. Taj medicinski misterij danas ima jasan odgovor, a on se krije u pojmu “preostalog upalnog rizika”. Suvremena znanost potvrdila je da ateroskleroza, proces nakupljanja plaka u arterijama, nije samo pasivno taloženje masnoća, već kronični upalni proces koji tinja u stijenkama krvnih žila. Upravo ta tiha, podmukla upala, koja često ne daje nikakve simptome, glavni je pokretač pucanja plaka i stvaranja ugrušaka koji dovode do katastrofalnih posljedica.
Kardiovaskularni rizik
Prozor u to skriveno stanje upale pruža nam jednostavan krvni test nazvan visokoosjetljivi C-reaktivni protein ili hs-CRP. Za razliku od standardnog CRP testa, koji mjeri visoke razine upale kod akutnih infekcija, hs-CRP detektira iznimno niske razine kronične upale povezane s rizikom od kardiovaskularnih bolesti. Kardiološke smjernice jasno definiraju razine rizika: vrijednosti ispod 1 mg/L smatraju se niskim rizikom, one između 1 i 3 mg/L umjerenim, dok sve iznad 3 mg/L označava visok rizik. Važno je napomenuti da se testiranje ne bi trebalo provoditi tijekom aktivne bolesti, poput prehlade, jer vrijednosti iznad 10 mg/L obično signaliziraju akutnu upalu, a ne kronični kardiovaskularni rizik. U takvim slučajevima, test je potrebno ponoviti nakon najmanje dva tjedna.
Uvođenje rutinskog testiranja na hs-CRP, uz standardni lipidni profil, predstavlja golemu priliku za ranu identifikaciju osoba pod visokim rizikom koje bi inače ostale “ispod radara” te za personalizirani pristup liječenju usmjeren na specifične biološke potrebe svakog pojedinca.
Dokazi koji hs-CRP stavljaju u središte prevencije postaju sve snažniji, potiskujući LDL kolesterol s trona jedinog važnog markera. Velike epidemiološke studije, poput “Physicians’ Health Study”, pokazale su da muškarci s najvišim razinama hs-CRP-a imaju gotovo trostruko veći rizik od srčanog udara i dvostruko veći rizik od moždanog udara, neovisno o tradicionalnim faktorima rizika. Još dramatičniji podaci stižu iz “Women’s Health Study”, koja je pratila gotovo 28.000 zdravih žena tijekom trideset godina. U toj studiji, hs-CRP se pokazao kao snažniji prediktor budućih kardiovaskularnih događaja od LDL kolesterola. Žene s povišenim razinama sva tri ključna biomarkera, hs-CRP-a, LDL-a i lipoproteina(a), imale su 2.6 puta veći rizik od srčanih bolesti, što su autori studije nazvali “pozivom na buđenje za žene”.
Prepoznajući golemu važnost ovih saznanja, Američki koledž kardiologa (ACC) u svojoj je znanstvenoj izjavi iz 2025. godine napravio presedan i preporučio univerzalni probir na hs-CRP za sve pacijente, kako u primarnoj prevenciji (kod osoba bez dijagnosticirane bolesti), tako i u sekundarnoj (kod onih koji su već preboljeli srčani udar). Logika je jednostavna: liječnici ne mogu liječiti ono što ne mjere. Uvođenje rutinskog testiranja na hs-CRP, uz standardni lipidni profil, predstavlja golemu priliku za ranu identifikaciju osoba pod visokim rizikom koje bi inače ostale “ispod radara” te za personalizirani pristup liječenju usmjeren na specifične biološke potrebe svakog pojedinca.
Kako smanjiti ‘tihu upalu’ i zaštititi srce?
Srećom, povišena razina hs-CRP-a nije doživotna presuda, već signal za akciju, jer se na nju može značajno utjecati. Prvi i najvažniji korak su promjene životnih navika. Prestanak pušenja, redovita tjelesna aktivnost od najmanje 150 minuta umjerenog intenziteta tjedno te održavanje zdrave tjelesne težine dokazano smanjuju sistemsku upalu. Studije su pokazale da se razina hs-CRP-a u prosjeku smanjuje za 0.13 mg/L sa svakim izgubljenim kilogramom. Ključnu ulogu ima i prehrana, pri čemu se mediteranska dijeta, bogata voćem, povrćem, cjelovitim žitaricama i maslinovim uljem, pokazala iznimno učinkovitom. S druge strane, veganska prehrana u nekim je istraživanjima smanjila hs-CRP za više od trideset posto.
Kada promjene životnog stila nisu dovoljne, liječnici na raspolaganju imaju i farmakološke opcije. Statini, lijekovi za snižavanje kolesterola, ostaju prva linija obrane jer, osim što djeluju na masnoće, imaju i snažan protuupalni učinak. U novije vrijeme, lijekovi iz skupine GLP-1 agonista, koji se koriste za liječenje dijabetesa i pretilosti, također su pokazali značajan potencijal u smanjenju upale i kardiovaskularnog rizika, otvarajući novo poglavlje u borbi protiv ovog tihog ubojice.
( Ordinacija.hr )
