Kada crijeva ne dobivaju dovoljno krvi i kisika, može doći do oštećenja tkiva. Saznajte koji su simptomi, tko je u većem riziku i kada treba odmah potražiti liječničku pomoć.
Ishemija crijeva je ozbiljno stanje koje nastaje kada je protok krvi prema crijevima smanjen ili potpuno prekinut. Zbog nedovoljne opskrbe krvlju stanice crijeva ne dobivaju dovoljno kisika, što može dovesti do oštećenja tkiva i poremećaja normalnog rada probavnog sustava.
Može zahvatiti tanko crijevo, debelo crijevo ili oba dijela. U težim slučajevima, ako se ne prepozna i ne liječi na vrijeme, može uzrokovati trajna oštećenja crijeva, pa čak i životno ugrožavajuće komplikacije.
Ishemija crijeva može se pojaviti naglo – tada govorimo o akutnoj ishemija crijeva – ili se razvijati postupno tijekom duljeg razdoblja, što se naziva kronična ishemija crijeva.
Koji su simptomi ishemija crijeva?
Simptomi ovise o tome razvija li se bolest naglo ili postupno.
Kod akutne ishemija crijeva najčešći znak je iznenadna i jaka bol u trbuhu koja može biti znatno izraženija nego što bi se očekivalo na temelju pregleda. Mogu se pojaviti i hitna potreba za pražnjenjem crijeva, učestale stolice, krv u stolici, nadutost, osjetljivost trbuha, mučnina i povraćanje. Kod starijih osoba može se javiti i zbunjenost.
Kronična ishemija crijeva obično se razvija sporije. Karakteristična je bol ili osjećaj punoće u trbuhu koji se javlja nakon obroka, najčešće unutar pola sata nakon jela, jer probava zahtijeva povećan dotok krvi u crijeva. Zbog straha od boli nakon jela neki ljudi počinju izbjegavati hranu, što može dovesti do nenamjernog gubitka tjelesne težine.
Ostali mogući simptomi uključuju nadutost, proljev, mučninu i povraćanje. Ako se pojavi iznenadna, jaka bol u trbuhu zbog koje osoba ne može pronaći položaj u kojem joj je lakše, potrebno je odmah potražiti liječničku pomoć.
Zašto nastaje ishemija crijeva?
Najčešći uzrok je smanjen protok krvi kroz krvne žile koje opskrbljuju crijeva. To se može dogoditi zbog krvnog ugruška koji začepi arteriju, suženja krvnih žila zbog ateroskleroze (nakupljanja masnih naslaga na stijenkama arterija) ili zbog izrazito niskog krvnog tlaka koji smanjuje dotok krvi.
Postoji nekoliko oblika bolesti:
Ishemijski kolitis najčešći je oblik i zahvaća debelo crijevo. Može nastati zbog naglog pada krvnog tlaka, krvnog ugruška, bolesti krvnih žila, određenih lijekova ili stanja koja uzrokuju upalu krvnih žila.
Akutna mezenterična ishemija nastaje kada se iznenada prekine dotok krvi u tanko crijevo. Uzrok može biti krvni ugrušak koji je nastao u srcu i krvotokom dospio do crijevne arterije, ali i ozbiljno suženje ili začepljenje arterije zbog ateroskleroze.
Kronična mezenterična ishemija razvija se postupno zbog nakupljanja masnih naslaga u arterijama. Često se opisuje kao “crijevna angina” jer se bol javlja nakon obroka, kada crijevima treba više krvi za probavu.
Postoji i oblik bolesti koji nastaje zbog začepljenja vena koje odvode krv iz crijeva. Tada se krv zadržava u crijevima, što može uzrokovati oticanje i krvarenje.
Tko ima veći rizik?
Rizik od ishemija crijeva veći je kod osoba koje imaju aterosklerozu ili druge bolesti krvnih žila, poput koronarne bolesti srca, periferne arterijske bolesti ili bolesti karotidnih arterija.
Veći rizik imaju i osobe starije od 50 godina, pušači te osobe sa zatajenjem srca, poremećajima srčanog ritma poput fibrilacije atrija ili bolestima koje povećavaju sklonost stvaranju krvnih ugrušaka.
Na pojavu bolesti mogu utjecati i neka zdravstvena stanja, poput visokog krvnog tlaka, dijabetesa i povišenog kolesterola. Rizik mogu povećati i određeni lijekovi, uključujući neke hormonske lijekove i lijekove koji utječu na krvne žile. Korištenje ilegalnih droga poput kokaina i metamfetamina također je povezano s većim rizikom od razvoja ishemija crijeva.
Kako se dijagnosticira?
Dijagnoza ishemija crijeva temelji se na razgovoru s liječnikom, kliničkom pregledu i dodatnim pretragama. Krvne pretrage mogu pokazati znakove upale ili oštećenja, poput povišenog broja bijelih krvnih stanica, ali same po sebi nisu dovoljne za postavljanje dijagnoze.
Od slikovnih metoda najčešće se koriste CT, ultrazvuk i magnetska rezonancija, a liječnici mogu napraviti i angiografiju – pregled krvnih žila pomoću kontrastnog sredstva kako bi se pronašla suženja ili začepljenja.
U nekim slučajevima radi se endoskopski pregled crijeva, poput kolonoskopije ili sigmoidoskopije, a ponekad je potrebna i operacija kako bi se istodobno utvrdilo stanje crijeva i uklonilo oštećeno tkivo.
Kako se liječi?
Cilj liječenja je ponovno uspostaviti dovoljan protok krvi prema crijevima i spriječiti trajna oštećenja.
Kod ishemijskog kolitisa liječenje često uključuje nadoknadu tekućine, liječenje uzroka problema i, prema potrebi, antibiotike. U težim slučajevima može biti potrebna operacija uklanjanja oštećenog dijela crijeva.
Kod akutne mezenterične ishemije liječenje je hitno jer dugotrajan prekid opskrbe krvlju može brzo dovesti do odumiranja crijevnog tkiva. Ovisno o uzroku, liječnici mogu ukloniti ugrušak, proširiti krvnu žilu, postaviti stent ili operacijom ukloniti oštećeni dio crijeva.
Kod kronične mezenterične ishemije cilj je poboljšati protok krvi, što se može postići angioplastikom, postavljanjem stenta ili kirurškim premoštenjem začepljene krvne žile.
Ako je uzrok bolesti ugrušak u venama crijeva, liječenje često uključuje lijekove protiv zgrušavanja krvi, a u slučaju oštećenja crijeva može biti potrebna operacija.
Zašto je važno reagirati na vrijeme?
Ishemija crijeva može imati ozbiljne posljedice. Neliječeni prekid dotoka krvi može dovesti do odumiranja crijevnog tkiva (gangrene), puknuća crijeva i teške infekcije trbušne šupljine.
Zato je važno ne ignorirati naglu i jaku bol u trbuhu, osobito ako je praćena krvavom stolicom, povraćanjem ili naglim pogoršanjem općeg stanja. Pravodobno liječenje značajno povećava mogućnost oporavka.
(Ordinacija.hr)
