Prometne nesreće su veliki javnozdravstveni problem jer dovode do velikog broja ozljeda, smrtnih ishoda, a u dijela osoba ostavljaju trajne posljedice po zdravlje. Na svjetskoj razini vodeći su uzrok smrti, osobito kod mladih u dobi od 15 do 29 godina.
Usporedimo li broj stradalih u prometnim nesrećama u Hrvatskoj lani s onim iz 2023. godine, mogli bismo biti zadovoljni jer poginulo je 35 osoba manje. No, pogledamo li ovogodišnje brojke, zadovoljstvo će splasnuti, budući da od travnja broj stradalih na našim cestama osjetno raste. Poginulo je 16 posto više ljudi nego lani. Nema vikenda bez barem jedne teške prometne nesreće, bez barem jedne poginule osobe. A svaka smrt tragedija je za sebe. Iza svake poginule osobe ostaje obitelj, pred svakom ozlijeđenom osobom dug je oporavak. No, problem prometnih nesreća te u njima ozlijeđenih i poginulih osoba nadilazi obiteljski krug, troškove i suze obitelji i prijatelja.
Trajna tjelesna oštećenja
-Prometne nesreće su veliki javnozdravstveni problem jer dovode do velikog broja ozljeda, smrtnih ishoda, a u dijela osoba ostavljaju trajne posljedice po zdravlje. Mnogi preživjeli imaju trajna tjelesna oštećenja ili posljedice po mentalno zdravlje. Prometne su nesreće na svjetskoj razini među vodećim uzrocima smrti, osobito kod mladih (15 – 29 godina). Također treba istaknuti znatno opterećenje zdravstvenog sustava s visokim troškovima liječenja i rehabilitacije. Mnoge ozlijeđene osobe preživljavaju s trajnim invaliditetom, što zahtijeva dugotrajnu medicinsku skrb i rehabilitaciju. Određeni pritisak stoga snose i hitne medicinske službe, bolnice i ustanove za rehabilitaciju, a to je osobito naglašeno u zemljama s ograničenim resursima za sektor zdravstva. Nadalje, većina poginulih u dobi je od 18 do 59 godina, što znači da stradavaju radno sposobne osobe. Na razini pojedinih obitelji ili zajednica, gubitak ili trajna nesposobnost osobe koja skrbi o drugima može voditi u siromaštvo, psihološki stres i socijalnu isključenost. Smrtni ishod i invaliditet u prometnim nesrećama dovodi do negativnih ekonomskih posljedica na cijelo društvo. Često je smanjena i radna sposobnost preživjelih i članova obitelji koji moraju njegovati druge članove – pojasnila nam je prim. Ivana Brkić Biloš, dr.med., specijalist epidemiologije, voditeljica Službe za epidemiologiju i prevenciju kroničnih nezaraznih bolesti pri Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo.
Pojasnila je također kako nas suvremena epidemiologija i javnozdravstvena medicina uči da ovaj fenomen promatramo kao “ozljede u prometu” jer pojam “nesreća” za sobom vuče prizvuk kao da netko nije imao sreće pa je nastradao ili kao da se dogodilo nešto što se nije moglo spriječiti.
-Zapravo, većina ozljeda u prometu su pojave koje su se mogle izbjeći, uspješno spriječiti korištenjem znanja o prevenciji ozljeda. To je također jedan način sagledavanja problema kroz javnozdravstvenu perspektivu – rekla je prim. Ivana Brkić Biloš.
Prema podacima Globalnog izvješća o stanju sigurnosti u cestovnom prometu (2023.) u svijetu je zbog cestovnih prometnih nesreća u 2021. smrtno stradalo 1,19 milijuna ljudi, što odgovara stopi od 15 smrti zbog prometnih nesreća na 100.000 ljudi. Više od polovice umrlih bili su posebno ranjivi sudionici u prometu, poput pješaka, biciklista i motociklista.
Ozljede zbog prometnih nesreća su vodeći uzrok smrti u djece i mladih dobi 5–29 godina. Najviše je osoba (92%) stradalo u slabo i srednje gospodarski razvijenim državama svijeta, a čak i u razvijenim zemljama osobe nižeg socioekonomskog statusa imaju veće šanse sudjelovati u prometnim nesrećama. Naveo je te podatke i Gordan Sarajlić, dr. med., iz Službe za epidemiologiju i prevenciju kroničnih nezaraznih bolesti.
-Analiziraju li se regije prema podjeli Svjetske zdravstvene organizacije, najviše stope smrtnosti od cestovnih prometnih nesreća imaju države Afričke regije (prosjek: 19/100.000), dok su najniže stope zabilježene u Europskoj regiji (7/100.000). U Europskoj regiji bilježe se velike razlike u stopama smrtnosti od cestovnih prometnih nesreća – gospodarski slabo razvijene države imaju veće stope smrtnosti u odnosu na razvijene države. U 2023. godini 20.380 osoba smrtno je stradalo zbog cestovnih prometnih nesreća u Europskoj uniji, te je zabilježeno smanjenje od 16 posto smrti u odnosu na 2013. godinu – navodi dalje prim. I. Brkić Biloš.
Smanjiti pogiblje za 50 posto
Budući da su cestovne prometne nesreće jedan od vodećih uzroka prijevremene smrtnosti u svijetu, Generalna skupština Ujedinjenih naroda u rujnu 2020. usvojila je rezoluciju kojom se razdoblje 2021. – 2030. proglašava Drugim desetljećem akcije za sigurnost cestovnog prometa 2021. – 2030., a glavni cilj je smanjiti broj smrtno stradalih i ozlijeđenih u prometnim nesrećama za 50% do 2030. godine.
Ova rezolucija nastavlja se na prethodnu, kojom su postavljeni temelji za ubrzanje provedbe preventivnih aktivnosti u narednom razdoblju. Europska komisija je 2021. godine predstavila okvir politike EU-a o sigurnosti na cestama za razdoblje 2021.-2030. koji čini „Viziju nula“ – nula smrtnih slučajeva i teških ozljeda na europskim cestama do 2050. godine. Rizični čimbenici za nastanak prometnih nesreća mogu se podijeliti u tri osnovne grupe: tehnički neispravno vozilo, neadekvatne prometnice te ljudski čimbenik koji je i najčešći, a tu se posebno ističe neprilagođena brzina kretanja vozila, nedovoljno iskustvo uz nepoštivanje prometnih pravila i vozači pod utjecajem alkohola i droga.
-Posljednja dva-tri desetljeća ozljedama općenito, a posebno onima nastalima u prometu pridaje se potrebno značenje shvaćanjem da ozljede nisu neizbježni već su preventabilni događaji, pa se intenzivno radi na epidemiološkim analizama, istraživanju rizičnih čimbenika, te izradi i primjeni preventivnih mjera i promicanju prometne kulture i sigurnosti u prometu – dodala je naša sugovornica.
Ozljede nastale u prometu, dakle, višestruki su problem, a valja osvijestiti i da ozlijeđeni u prometnim nesrećama također zauzimaju bolničke kapacitete, troše radne sate liječnika. Konkretno, kako doznajemo od prim. Brkić Biloš, vodeći vanjski uzrok stacionarnog bolničkog liječenja zbog ozljeda u Hrvatskoj su padovi s 21.766 hospitalizacija ukupno i s udjelom od 48 posto, a prometne se nesreće nalaze na drugom mjestu s 13.935 hospitalizacija.
Vodeći vanjski uzroci hospitalizacija kod djece (0-19) su prometne nesreće s ukupno 2975 hospitalizacija.
-Od ukupnog broja hospitalizacija zbog prometnih nesreća, 8418 hospitalizacija (60%) zabilježeno je kod osoba muškog spola. Djeca i mladi u dobi 0-19 godina najčešće hospitaliziraju zbog bolesti dišnog sustava (11.055), slijede stanja nastala u perinatalnom razdoblju (8102), a ozljede su na trećem mjestu s ukupno 5947 hospitalizacija. Vodeći vanjski uzroci hospitalizacija kod djece (0-19) su prometne nesreće s ukupno 2975 hospitalizacija (50,0%). Dobno specifične stope hospitalizacija kod djece zbog prometnih nesreća veće su od stopa zbog padova u svim dobnim skupinama. Stope hospitalizacija zbog prometnih nesreća kod djece rastu s dobi – pojašnjava naša sugovornica.
U Hrvatskoj je posljednjih godina izražen trend smanjenja prometnih nesreća kao i smanjenja broja umrlih i ozlijeđenih usprkos povećanju broja vozača, motornih vozila i prometnica. Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova u Hrvatskoj su od cestovnih prometnih nesreća smrtno stradale 274 osobe (stopa smrtnosti: 7,1/100.000), dok je deset godina ranije, 2014. godine smrtno stradalo 308 osoba (7,2/100.000). U zadnjem desetogodišnjem razdoblju ukupno je u prometnim nesrećama u Hrvatskoj smrtno stradalo 2986 osoba, teško je ozlijeđeno 27.160 osoba, a 107.650 osoba je lakše ozlijeđeno. U istom razdoblju zabilježeno je ukupno 320.627 prometnih nesreća.
-Sa stopom poginulih osoba u 2023. godini od 7,1 na sto tisuća stanovnika Hrvatska je iznad prosjeka zemalja Europske unije s 4,6 poginulih osoba na 100.000. Postoje značajne razlike između zemalja EU-a. Švedska, Danska, Malta i Finska zabilježile su najniže brojke, s 2,2, 2,7, 3,0 i 3,3 smrtna slučaja na 100.000 stanovnika. Nasuprot tome, Bugarska i Rumunjska imale su najvišu stopu smrtno stradalih. Osobe muškog spola češće smrtno stradavaju u prometnim nesrećama. Od ukupno smrtno stradalih u 2023. godini, u Hrvatskoj (274), 82 posto je muškaraca i 18 posto žena. Analiza po dobi pokazuje da je najveći udio smrtno stradalih radno sposobnog stanovništva (18-64 ): 71 posto. Udio djece 0-17 godina je 8 posto, dok je udio starijih od 65 godina 21posto. Svaka peta osoba smrtno stradala u prometu je osoba starije životne dobi. Međutim, kada se napravi omjer umrlih na ukupan broj osoba te dobi, onda vidimo da su najviše stope smrtnosti u dobi 15-24 godina, a odmah nakon toga u dobnoj skupini starijih od 65 godina. Među ukupno poginulima u svijetu je oko 69 posto osoba u dobi od 18 do 59 godina – navela je prim. Ivana Brkić Biloš, te nastavila:
-Stradavanje u prometu uvijek se ističe kod djece i mladih, ali ne smijemo zanemariti da je ovo veliki teret i kod osoba starije životne dobi. Premda je uočljiv trend smanjenja smrtnosti od prometnih nesreća kako u ukupnoj populaciji tako i kod osoba starije životne dobi, potrebno je i dalje sustavno provoditi niz mjera s ciljem povećanja sigurnosti cestovnog prometa, a među najvažnije se ubraja edukacija svih sudionika u prometu o čimbenicima rizika za stradavanje u prometnim nesrećama i o mjerama prevencije, kontroli zdravstvenog stanja, posebno s naglaskom na osobe starije životne dobi koje zbog svojih kroničnih bolesti, oslabljenog vida, sluha, usporene motorike i korištenja određenih lijekova imaju povećan rizik stradavanja u prometnim nesrećama, posebno u svojstvu pješaka, vozača osobnih vozila i vozača bicikla. – naglasila je Brkić Biloš.
Zanimalo nas je zbog čega je stopa smrtnosti od prometnih nesreća kod muškaraca toliko veća od stope smrtnosti kod žena, u svim dobnim skupinama. Prim. Brkić Biloš kaže kako su se tim pitanjem bavila razna istraživanja.
-Osobe muškog spola su sklonije rizičnim ponašanjima u prometu, poput prekoračenja brzine, nekorištenja sigurnosnog pojasa i nekorištenja kacige, češće voze pod utjecajem alkohola i droga. Osim toga muškarci su zastupljenija skupina sudionika u prometu, a ovdje treba istaknuti da su češće profesionalni vozači, primjerice taksisti, vozači kamiona ili dostavljači. Također češće pripadaju skupini vulnerabilnih skupina u prometu kao što su vozači bicikla i motora. Muškarci koji zadobiju ozljede u prometu, češće teže stradavaju nego žene pa i imaju više smrtnih ishoda – pojašnjava.
Djeca posebno ranjivi
Ozljede su vodeći uzrok smrti u dobi 1-19 godina u Hrvatskoj. Među svim ozljedama, prometne nesreće su vodeći uzrok smrti u ovoj dobnoj skupini. Djeca su posebno ranjiva skupina sudionika u prometu. Više je važnih rizika za stradavanje djece u prometu. Djeca zbog nižeg rasta nemaju dobru preglednost prometne situacije i teže su uočljivi ostalim sudionicima u prometu, osobito vozačima.
Mala djeca često nisu u mogućnosti pravilno procijeniti udaljenost i brzinu nadolazećeg vozila. Također, djeca često nisu svjesna opasnosti u prometu, zaigrana su pa nerijetko reagiraju nenadano. Najbolji je primjer toga lopta koja odleti na kolnik – često će za njom na cestu dotrčati i dijete. No, poražavajuća je činjenica da djeca najčešće stradavaju tamo gdje bi trebala biti najsigurnija, u automobilima svojih roditelja. Razlog tome je što vozači često ne poštuju prometne propise vezane za siguran prijevoz djece u vozilima, brzinu i alkohol. Stoga je za povećanje sigurnosti djece u prometu ključno da odrasli povedu računa o svom ponašanju.
-Vlastitim promjerom pokažite djetetu kako se treba ispravno ponašati u prometu: ne prelazite kolnik kad je na semaforu upaljeno crveno svjetlo za pješake, ne pretrčavajte kolnik izvan pješačkog prijelaza, vežite sigurnosni pojas u automobilu, poštujte prometne propise. Razgovarajte s djecom o prometu i ukažite im na potencijalne opasnosti; ukažite im na negativne, ali i pozitivne primjere ponašanja u prometu. Nikada, bez obzira koliko se žurili, a u pratnji ste djeteta, ne činite prometne prekršaje. Djecu u vozilima trebate prevoziti isključivo na propisan način vezana u odgovarajućim sjedalicama i na odgovarajućim postoljima. Vježbajte s djecom sigurno prelaženje kolnika. Objasnite im svrhu pješačkog prijelaza i semaforskih uređaja, kao i razloge zbog kojih ih treba koristiti, te ulogu prometnog policajca. Ako je Vaše dijete prvoškolac, posebnu pozornost posvetite putu u i iz škole. Odaberite najsigurniji put do škole (ne nužno i najkraći) i uvježbavajte s djetetom sigurno kretanje po njemu, ukažite djetetu na sva opasna mjesta na tom putu. U situacijama kada dočekujete dijete pred školom ili kućom, ne činite to na suprotnoj strani ulice. Ispravite dijete u situaciji kada pogriješi, ali i nagradite ako usvoji i primjeni određena prometna pravila. Ako se Vaše dijete kreće u prometu noću ili u uvjetima smanjene vidljivosti, pobrinite se da bude vidljivo, da na sebi ima odjeću i obuću što svjetlijih boja, te odjeću, obuću i školsku torbu s ugrađenim reflektirajućim tvarima. Naučite dijete koristiti kacigu za vrijeme vožnje biciklom – savjetuje prim. Ivana Brkić Biloš, dr.med.
Premda je, generalno gledajući, uočljiv trend smanjenja smrtnosti od prometnih nesreća, naša sugovornica smatra da je potrebno i dalje sustavno provoditi mjere s ciljem povećanja sigurnosti cestovnog prometa, a među najvažnije se ubraja edukacija svih sudionika u prometu od najranije dobi o čimbenicima rizika za stradavanje u prometnim nesrećama i o mjerama prevencije. Među mjere koje se ističu s ciljem smanjenja zdravstvenih posljedica prometnih nesreća ubrajaju se, kazuje prim. Ivana Brkić Biloš, osiguranje pravodobne dojave o prometnoj nesreći putem najmodernijih sustava komuniciranja, osiguranje brzog dolaska i prijevoza vozilima hitne medicinske službe, osiguranje hitnog zbrinjavanja, liječenja i rehabilitacije ozlijeđenih, provedbe specijalizirane edukacije liječnika i ostalih zdravstvenih radnika te provedba edukacije laika iz pružanja prve pomoći.
U cilju unaprjeđenja sigurnosti u cestovnom prometu 1994. godine donesen je Nacionalni program sigurnosti cestovnog prometa Republike Hrvatske. Od tada se ovaj program donosi periodično. Cilj najnovijeg Nacionalnog plana je smanjiti smrtnost i broj teško ozlijeđenih za 50 posto. Do 2030. godine trebali bismo se približiti broju od 148 poginulih osoba u prometu. ( Sandra Mikulčić )
