Ljudi imaju izuzetno dug životni vijek u usporedbi s većinom drugih sisavaca, no to ima svoju cijenu. Jedna od njih je smanjenje funkcije organa, što s godinama povećava rizik od kroničnih bolesti.
Protok vremena može biti linearan, ali tijek ljudskog starenja nije. Umjesto postupnog prijelaza, kako piše ScienceAlert, život prolazi kroz nagle promjene – od brzog rasta u djetinjstvu, preko zatišja u ranoj odrasloj dobi, pa sve do ubrzanog starenja kako desetljeća odmiču.
Sada je novo istraživanje identificiralo prijelomnu točku u kojoj to ubrzanje obično nastupa: oko 50. godine života. Nakon te dobi, tijek starenja tkiva i organa postaje znatno strmiji nego u prethodnim desetljećima, kako pokazuje istraživanje proteina u ljudskim tijelima različite dobi, a vene su među tkivima koja najbrže propadaju.
Proučavali promjene proteina u organima
– Na temelju promjena proteina povezanih sa starenjem razvili smo tkivno-specifične proteinske satove starosti i karakterizirali obrasce starenja na razini organa. Vremenska analiza otkrila je prijelom u starenju oko 50. godine, pri čemu su krvne žile tkivo koje rano stari i izrazito je podložno starenju – piše tim znanstvenika s Kineske akademije znanosti.
Dodaju i kako njihovi nalazi postavljaju temelje za sustavno razumijevanje ljudskog starenja kroz prizmu proteina. Ljudi imaju izuzetno dug životni vijek u usporedbi s većinom drugih sisavaca, no to ima svoju cijenu. Jedna od njih je smanjenje funkcije organa, što s godinama povećava rizik od kroničnih bolesti.
Još uvijek nemamo potpuno razumijevanje obrazaca starenja pojedinih organa, stoga su istraživači proučavali kako se proteini u različitim tkivima mijenjaju kroz vrijeme. Prikupili su uzorke tkiva od ukupno 76 donora organa u dobi od 14 do 68 godina, koji su preminuli od posljedica traumatske ozljede mozga.
Ti su uzorci obuhvaćali sedam tjelesnih sustava: kardiovaskularni (srce i aorta), probavni (jetra, gušterača i crijeva), imunološki (slezena i limfni čvor), endokrini (nadbubrežna žlijezda i bijelo masno tkivo), dišni (pluća), kožni (koža) i mišićno-koštani (mišići). Također su uzeti i uzorci krvi.
Na temelju promjena proteina povezanih sa starenjem razvili smo tkivno-specifične proteinske satove starosti i karakterizirali obrasce starenja na razini organa. Vremenska analiza otkrila je prijelom u starenju oko 50. godine, pri čemu su krvne žile tkivo koje rano stari i izrazito je podložno starenju
Tim je izradio katalog proteina pronađenih u tim sustavima, pažljivo prateći kako se njihova razina mijenja s godinama donora. Usporedili su podatke s bazom bolesti i pripadajućih gena te otkrili da se izraženost 48 proteina povezanih s bolestima povećava s dobi. To uključuje bolesti kardiovaskularnog sustava, fibrozu tkiva, masnu jetru i tumore povezane s jetrom.
Najizraženije promjene zabilježene su u dobi između 45 i 55 godina. U tom razdoblju brojna tkiva prolaze kroz znatno preoblikovanje proteinskog sastava, s najizraženijim promjenama u aorti, što ukazuje na njezinu veliku podložnost starenju. Promjene su također bile ustrajne u gušterači i slezeni.
Kako bi potvrdili svoja otkrića, istraživači su izolirali protein povezan sa starenjem iz aorte miševa i ubrizgali ga mladim miševima kako bi promatrali učinke. Miševi tretirani tim proteinom imali su smanjenu fizičku sposobnost, slabiji stisak, manju izdržljivost te lošiju ravnotežu i koordinaciju u usporedbi s kontrolnom skupinom. Također su imali izražene pokazatelje vaskularnog starenja.
Cilj je izraditi sveobuhvatan atlas proteina
Prethodna istraživanja drugih znanstvenika pokazala su još dva vrhunca starenja – oko 44. i opet oko 60. godine. Novi rezultati sugeriraju da je ljudsko starenje složen, “korak po korak” proces koji uključuje različite sustave. Razumijevanje načina na koji starenje utječe na specifične dijelove tijela u određenim razdobljima moglo bi pomoći u razvoju medicinskih intervencija koje bi taj proces učinile lakšim.
– Naše istraživanje ima za cilj izgraditi sveobuhvatan, višeslojni atlas proteina kroz 50 godina ljudskog starenja, razotkrivajući mehanizme narušene ravnoteže proteina u starenju organa i otkrivajući opće i tkivno-specifične obrasce starenja. Ova saznanja mogla bi omogućiti razvoj ciljanih intervencija za starenje i bolesti povezane sa starenjem, otvarajući put ka poboljšanju zdravlja starijih osoba – pišu znanstvenici u istraživanju koje je objavljeno u akademskom časopisu Cell.
(Ordinacija.hr)
