Istraživanje koje je proveo Nastavni zavod za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“ upozorava na nedovoljnu zdravstvenu zaštitu i porast tuberkuloze među migrantskom populacijom.
Samo 40% stranih radnika u Zagrebu ima odabranog obiteljskog liječnika, pokazalo je istraživanje predstavljeno u četvrtak u Nastavnom zavodu za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“, uz upozorenje da se zbog migracija mijenja i epidemiološka slika vezano uz tuberkulozu.
Istraživanje je provedeno u sklopu jednogodišnjeg programa na uzorku od 491 stranog radnika, a obuhvatilo je njihove uvjete života i rada, dostupnost zdravstvene zaštite, kvalitetu života i mentalno zdravlje.
Ravnatelj „Štampara“ Branko Kolarić istaknuo je da je Grad Zagreb poduzeo određene korake kako bi strani radnici imali obiteljskog liječnika, no rezultati istraživanja pokazuju kako je to i dalje nedostatno.
– Treba omogućiti da se strane radnike pregleda prilikom ulaska u zemlju i da se cijepe protiv svega kao i naše stanovništvo – rekao je Kolarić.
Upozorio je i da se promijenila epidemiološka slika u Hrvatskoj, osobito kada je riječ o tuberkulozi.
– Imamo porast tuberkuloze i to je problem na koji se moramo fokusirati – rekao je Kolarić, dodavši da je pojedinačni slučaj lepre epidemiološki beznačajan i ne predstavlja javnozdravstveni rizik, ali može dovesti do nepotrebne stigmatizacije stranih radnika.
Ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Krunoslav Capak rekao je da se Hrvatska, kao i ostatak Europe, suočava s velikim migrantskim valom potaknutim potrebama tržišta rada. Upozorio je da su uvjeti u kojima strani radnici dolaze i rade često izazov za zdravstveni sustav te je za njihovu integraciju nužno voditi računa o zdravstvenim i socijalnim potrebama.
Capak je naveo da su u tijeku zakonske izmjene – završen je javni savjetodavni postupak o novom pravilniku za dobivanje boravišnih dozvola, preciznije će se urediti uvjeti dolaska i boravka stranih radnika te obveze poslodavaca, uključujući edukaciju o jeziku i pravima radnika.
Novim pravilnikom predviđeni su i obvezni zdravstveni pregledi pri dolasku u Hrvatsku te pri produženju boravišnih dozvola.
Upozorili na raširene predrasude i diskriminaciju prema migrantima
Voditelj programa Dinko Štajduhar upozorio je na raširene predrasude, diskriminaciju i stigmu prema migrantima te istaknuo da su programi učenja hrvatskog jezika često teško provedivi zbog njihovih radnih i životnih uvjeta.
Dodao je da se s programom ide i prema školama jer su strani radnici, osobito dostavljači, često izloženi nasilju djece i tinejdžera, što se u Zagrebu događa u prosjeku jednom do dva puta tjedno.
Prema podacima koje je iznijela epidemiologinja Ivana Kolčić, anketirane su 102 žene i 372 muškarca, najčešće iz Nepala, Filipina i Indije, prosječne dobi 30 godina, a više od polovice ispitanika bilo je visoko obrazovano. Samo 3% ispitanih izvrsno govori hrvatski jezik, dok 57% ima minimalno znanje, a 20% ne zna ni engleski jezik.
Oko 40% ispitanih ima plaću nižu od 850 eura mjesečno, dok samo 9% zarađuje više od 1200 eura, a petina dijeli smještaj s više od 11 drugih osoba.
Gotovo 80% ispitanih navelo je da bi željeli ostati živjeti u Hrvatskoj, no istraživanje je pokazalo i ozbiljne izazove – oko 30% ispitanih osjeća se usamljeno, a 16% ima izražene simptome depresije.
Program se provodio uz financijsku potporu Grada Zagreba putem Gradskog ureda za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom.
(Hina)
