Predsjednica gastroenterološkog društva upozorava na značajan porast karcinoma jetre te ističe nealkoholnu masnu bolest jetre (NAFLD) kao jedan od ključnih javnozdravstvenih problema današnjice.
Gastroenterološke bolesti jedan su od najvećih izazova suvremene medicine, kako zbog svoje učestalosti, tako i zbog sve izraženije povezanosti s modernim načinom života. Od bolesti jetre, preko funkcionalnih poremećaja probavnog sustava, pa sve do malignih bolesti, njihova prevalencija i klinički značaj u stalnom su porastu, uz istodobni napredak u dijagnostici, liječenju i prevenciji. O tome koje su najčešće gastroenterološke bolesti današnjice, kako ih možemo spriječiti te o novostima u dijagnostici i liječenju, razgovarali smo s izv. prof. dr. sc. Ivanom Mikolašević, predstojnicom Klinike za tumore KBC-a Rijeka i predsjednicom Hrvatskog gastroenterološkog društva.
Koja su najčešća gastroenterološka oboljenja u Hrvatskoj?
Najčešće i najbrže rastuće gastroenterološko oboljenje danas je nealkoholna bolest masne jetre (NAFLD), koja je ujedno i najčešći uzrok povišenih jetrenih enzima. U posljednje tri godine zabilježen je porast karcinoma jetre od 36 posto, a jedan od vodećih uzroka upravo je NAFLD – tiha epidemija 21. stoljeća, povezana sa suvremenim načinom života i metaboličkim sindromom.
Procjenjuje se da NAFLD ima oko 25 posto populacije, odnosno svaka četvrta osoba, dok se masna jetra javlja i u oko 10 posto dječje populacije. Osim što povećava rizik za razvoj ciroze i karcinoma jetre, danas je jasno da je riječ o multisistemskoj bolesti povezanoj s kardiovaskularnim bolestima, kroničnom bubrežnom bolešću, dijabetesom tipa 2 te nekim zloćudnim bolestima, poput raka debelog crijeva i raka dojke.
Među čestim gastroenterološkim bolestima ističe se i gastroezofagealna refluksna bolest (GERB), koja je velikim dijelom povezana s pretilošću i nosi povećan rizik za razvoj raka jednjaka. Česti su i funkcionalni poremećaji probavne cijevi, osobito funkcionalna dispepsija i sindrom iritabilnog crijeva, koji su također povezani sa suvremenim načinom života.
Koje preventivne mjere preporučujete građanima za očuvanje zdravlja probavnog sustava?
Mediteranska prehrana ima važnu ulogu u prevenciji metaboličkog sindroma, a time i nealkoholne bolesti masne jetre te gastroezofagealne refluksne bolesti (GERB), uz smanjenje rizika za razvoj raka debelog crijeva. U suvremenom, užurbanom načinu života često nemamo dovoljno vremena za sebe, no važno je voditi brigu o vlastitom zdravlju uz redovitu tjelesnu aktivnost, ponajprije aerobnu, barem pet puta tjedno po 30 minuta. To je ulaganje u našu budućnost.
Koja su trenutačno najzanimljivija istraživanja u gastroenterologiji?
Trenutačno se najintenzivnija i najzanimljivija istraživanja u gastroenterologiji provode u području pronalaska učinkovitog lijeka za nealkoholnu bolest masne jetre, s obzirom na njezin velik javnozdravstveni značaj i činjenicu da zahvaća oko 25 posto populacije. Paralelno se kontinuirano istražuju i upalne bolesti crijeva, pri čemu su ishodi liječenja kod dijela bolesnika zadovoljavajući, no i dalje postoji skupina pacijenata koja ne odgovara adekvatno na dostupnu terapiju.
Možete li dati primjer kako nova istraživanja mijenjaju kliničku praksu u gastroenterologiji?
Svako novo istraživanje koje pokaže pozitivne rezultate u kliničkim studijama može dovesti do odobrenja lijeka od Europske agencije za lijekove, a potom i HZZO-a, čime se omogućuje njegova primjena u svakodnevnoj kliničkoj praksi.
Koliko su hrvatske institucije uključene u međunarodne gastroenterološke studije i projekte?
S obzirom na broj pacijenata, vrlo smo aktivno uključeni u kliničke studije i projekte. To omogućuje našim bolesnicima raniji pristup određenim lijekovima, a sudjelovanje u europskim projektima dodatno jača ugled naše struke i zdravstvenog sustava u Hrvatskoj.
Koje su najveće prepreke provođenju kliničkih istraživanja u Hrvatskoj?
Kao najveći izazov vidim nedostatak kadra koji bi se mogao posvetiti kliničkim istraživanjima. Uz redovan klinički rad često je teško kvalitetno provoditi kliničke studije, koje zahtijevaju veliki osobni angažman i vrijeme.
Vidite li potencijal u primjeni umjetne inteligencije ili novih tehnologija u dijagnostici i liječenju bolesti probavnog sustava?
Apsolutno da, umjetna inteligencija već pokazuje određene pozitivne rezultate u detekciji prekanceroznih lezija debelog crijeva, a u tijeku su istraživanja u benefitima primjene umjetne inteligencije za detekciju ranog raka želuca.
Kako se razvija liječenje upalnih bolesti crijeva i kolorektalnog karcinoma u Hrvatskoj?
Što se tiče liječenja upalnih bolesti crijeva, možemo reći da imamo kvalitetne stručnjake te da su pacijentima dostupne sve terapijske opcije u skladu s europskim smjernicama. Kod kolorektalnog karcinoma najvažniji je stadij u kojem se bolest otkrije, odnosno je li riječ o ranom stadiju koji je moguće liječiti operacijom uz eventualnu adjuvantnu terapiju ili o metastatskoj bolesti, pri čemu su ishodi znatno lošiji. Zbog toga je ključno pravodobno provođenje kolonoskopije, osobito kod osoba starijih od 50 godina te u mlađoj dobi kod onih s pozitivnom obiteljskom anamnezom.
Primjerice, ako je bliski srodnik obolio u 50. godini, preventivnu kolonoskopiju potrebno je učiniti 10 godina ranije, odnosno s 40 godina. Nažalost, maligne bolesti ne poznaju dobnu granicu, pa se kolorektalni karcinom sve češće javlja i u mlađoj populaciji. Stoga svaka promjena u navikama pražnjenja crijeva, anemija zbog nedostatka željeza ili pozitivan nalaz na okultno krvarenje trebaju biti razlog za pravodoban gastroenterološki pregled i, prema potrebi, raniju kolonoskopiju.
Koji su najnoviji pristupi u prevenciji i liječenju bolesti jetre, uključujući virusni hepatitis?
Ono što smo mi u Hrvatskoj počeli provoditi je probir na nealkoholnu masnu bolest jetre metodom tranzijentne elastografije (FibroScan) kod svih ljudi koji imaju alterirani hepatogram, odnosno povišene jetrene enzime i koji imaju rizične čimbenike za razvoj masne jetre, odnosno koji imaju metabolički sindrom. Što se tiče hepatitisa C mi danas na raspolaganju imamo sjajne lijekove, direktne antivirusne lijekove (DAA) s kojim se postiže izlječenje u više od 95 posto slučajeva. Što se tiče hepatitisa B, kroničnog hepatitisa B, on je danas još uvijek neizlječiva bolest, ali uz pomoć dostupnih lijekova možemo ga držati “pod kontrolom”.
Koliko je probir za rak debelog crijeva uspješan u Hrvatskoj i što se može poboljšati?
Odaziv na nacionalni probir za kolorektalni karcinom u Hrvatskoj varira po županijama i kreće se oko 20 do 50 posto, što je nezadovoljavajuće, osobito u usporedbi s probirima poput onoga za rak dojke, gdje je odaziv znatno veći. Smatram da su razlozi djelomično u strahu i sramu vezanom uz kolonoskopiju, što su predrasude koje je važno razbiti. Kolonoskopija jest neugodna pretraga, ali u pravilu nije onoliko teška koliko se često percipira. Ono što je ključno jest da se radi o pretrazi koja spašava živote, jer omogućuje rano otkrivanje i uklanjanje polipa prije nego što prerastu u zloćudni tumor, kao i dijagnostiku raka u fazi kada je visoko izlječiv. Zbog toga je važno naglasiti da kolonoskopija uistinu može spriječiti razvoj raka i znatno utjecati na ishod liječenja, pa se s pravom može reći da spašava živote.
Koja je glavna misija Hrvatskog gastroenterološkog društva i kako se ona ostvaruje u praksi?
U svom programu i sadašnjem mandatu, zajedno s mojom Upravom HGD-a, poseban naglasak stavljamo na mlade gastroenterologe i njihovu edukaciju, polazeći od stava da se zdravstveni sustav najviše unapređuje ulaganjem u znanje i razvoj mladih kolega. Također, važan fokus stavljen je na jačanje suradnje između kliničkih centara i općih bolnica, uz načelo zajedništva i svijest da nitko ne može djelovati sam, ali zajedno možemo postići značajne rezultate u hrvatskim i europskim okvirima. Program društva u ovom mandatu vodimo kroz tri ključne riječi koje su ujedno i smjernice našeg rada: učenje, povezivanje i rast.
Koje su ključne aktivnosti društva u području edukacije, istraživanja i javnozdravstvenih projekata, uključujući podršku mladim gastroenterolozima i istraživačima te suradnju s međunarodnim udruženjima?
Hrvatsko gastroenterološko društvo sustavno ulaže u edukaciju mladih gastroenterologa kroz natječaje za kliničke edukacije u europskim centrima izvrsnosti iz različitih područja gastroenterologije i hepatologije, poput hepatologije, endoskopije, upalnih bolesti crijeva i ultrazvuka. Mladim liječnicima omogućujemo jednomjesečne stručne boravke, a podupiremo i njihov znanstveno-istraživački rad financijskom potporom za objavu znanstvenih radova te natječajima za financiranje doktorskih studija. Na godišnjoj razini organiziramo i simpozij mladih gastroenterologa, koji je redovito vrlo dobro posjećen i pruža sudionicima priliku za stjecanje praktičnih vještina kroz endoskopske i ultrazvučne radionice. Hrvatsko gastroenterološko društvo aktivno je uključeno u rad europskih stručnih udruženja, čime ostvarujemo brojne projekte za naše zdravstvene ustanove te jačamo vidljivost hrvatske gastroenterologije u europskom okruženju.
Kroz Sekciju mladih gastroenterologa kontinuirano radimo na povezivanju i osnaživanju mladih stručnjaka te promicanju gastroenterologije kao struke. Kao rezultat tih aktivnosti, pokrenut je jedinstveni međunarodni projekt edukacije mladih gastroenterologa – European Conference of Young Gastroenterologists (ECYG), koji je dobio pokroviteljstvo i priznanje krovnih europskih stručnih društava. ECYG platforma važna je ne samo za razvoj hrvatske gastroenterologije i hepatologije nego i za promidžbu Hrvatske kao zemlje znanja i stručnih mladih ljudi. Njezin uspjeh temelji se na timskom radu mladih liječnika i medicinskih sestara iz različitih hrvatskih bolnica, uz zajednički cilj profesionalnog razvoja, suradnje i unapređenja struke.
Koji bi bio vaš savjet mladim liječnicima koji se žele specijalizirati u gastroenterologiji ili uključiti u istraživanja u tom području?
Gastroenterologija, a osobito hepatologija, bila je i ostala moja “prva ljubav”. Iako sam danas na poziciji predstojnice Klinike za tumore, i dalje se aktivno bavim gastroenterologijom i hepatologijom. To je grana medicine koja, uz ambulantni i odjelski rad, uključuje i endoskopiju kao važan dio za liječnike s izraženim manualnim vještinama. U Hrvatskoj imamo izvrsne gastroenterologe i suradnja s kolegama diljem zemlje je zaista vrijedna i poticajna. Stoga bih mladim kolegama poručila bez straha – dođite u gastroenterologiju.
(Ida Balog)
