Hemoragijski moždani udar, poznat kao izljev krvi u mozak, životno je ugrožavajuće stanje koje nastaje kada krvna žila u mozgu pukne. Iako čini manji postotak svih moždanih udara, često je smrtonosniji i zahtijeva hitnu medicinsku intervenciju jer svaka sekunda može značiti razliku između života i trajnog invaliditeta.
Hemoragijski moždani udar predstavlja hitno medicinsko stanje koje se događa kada oslabljena krvna žila u mozgu pukne, uzrokujući krvarenje unutar ili oko moždanog tkiva. To krvarenje, poznato kao hemoragija, remeti normalnu cirkulaciju, sprječavajući dotok kisika i hranjivih tvari u vitalne dijelove mozga, što unutar nekoliko minuta dovodi do odumiranja moždanih stanica. Istovremeno, nakupljena krv stvara opasan pritisak unutar lubanje koji dodatno oštećuje osjetljivo moždano tkivo. Iako su rjeđi od ishemijskih moždanih udara uzrokovanih začepljenjem krvne žile, hemoragijski udari odgovorni su za oko 40 posto svih smrtnih slučajeva povezanih s moždanim udarom, a preživjeli se često suočavaju s teškim i dugotrajnim posljedicama. Brzo prepoznavanje simptoma i poziv hitnoj pomoći ključni su za povećanje šansi za preživljavanje i smanjenje razine oštećenja.
Dvije vrste udara
Postoje dvije glavne vrste ovog moždanog udara, klasificirane prema lokaciji krvarenja. Intracerebralno krvarenje je najčešći tip, a nastaje kada arterija pukne izravno unutar mozga, preplavljujući okolno tkivo krvlju. Drugi tip je subarahnoidalno krvarenje, koje se događa u prostoru između mozga i tanke membrane koja ga obavija, najčešće kao posljedica rupture aneurizme. Simptomi se obično javljaju naglo i mogu biti dramatični. Klasičan znak je iznenadna, nesnosna glavobolja, koju pacijenti često opisuju kao “najgoru glavobolju u životu”. Ostali upozoravajući znakovi uključuju mučninu i povraćanje, ukočenost vrata, osjetljivost na svjetlo, vrtoglavicu te gubitak ravnoteže. Neurološki simptomi ovise o zahvaćenom dijelu mozga, a mogu se prepoznati pomoću metode BRZO (eng. FAST): Balans (iznenadni gubitak ravnoteže), Ruke (slabost jedne ruke koja pada kada se podigne), Zbunjenost i govor (poteškoće s izgovaranjem ili razumijevanjem jednostavnih rečenica) te Oči i lice (spuštenost jedne strane lica, problemi s vidom). Ako primijetite bilo koji od ovih znakova, vrijeme je presudno – odmah nazovite hitnu pomoć.
Sve počinje s visokim krvnim tlakom
Apsolutno najčešći uzrok hemoragijskog moždanog udara je dugotrajno neliječen ili loše kontroliran visoki krvni tlak (hipertenzija). Stalni povišeni tlak slabi i oštećuje stijenke arterija, čineći ih podložnijima pucanju. Osim hipertenzije, značajni uzroci su i urođene ili stečene anomalije krvnih žila. To uključuje moždane aneurizme, koje predstavljaju slaba, balonasta proširenja na stijenci arterije, te arteriovenske malformacije (AVM), koje su abnormalni spletovi krvnih žila gdje su arterije izravno povezane s venama bez kapilarne mreže, što stvara visokotlačni protok sklon rupturi. Ostali uzroci mogu biti trauma glave, poremećaji zgrušavanja krvi, upotreba lijekova za razrjeđivanje krvi (antikoagulansi), moždani tumori te rjeđa stanja poput Moyamoya bolesti ili cerebralne amiloidne angiopatije, koja dovodi do nakupljanja proteina u stijenkama moždanih arterija.
Stalni povišeni tlak slabi i oštećuje stijenke arterija, čineći ih podložnijima pucanju. Osim hipertenzije, značajni uzroci su i urođene ili stečene anomalije krvnih žila.
Iako hemoragijski moždani udar može pogoditi bilo koga, određeni faktori značajno povećavaju rizik. Neki od njih su nepromjenjivi, poput starosti, gdje rizik raste nakon 65. godine, obiteljske povijesti moždanog udara ili genetskih predispozicija. Međutim, većina faktora rizika povezana je sa životnim stilom i može se kontrolirati. Pušenje, prekomjerna konzumacija alkohola, korištenje droga, fizička neaktivnost i pretilost drastično povećavaju vjerojatnost nastanka udara. Loša prehrana, osobito ona bogata soli, šećerom i zasićenim mastima, također doprinosi razvoju hipertenzije i visokog kolesterola, ključnih okidača za oštećenje krvnih žila. Kronična stanja poput dijabetesa i srčanih bolesti također su važni faktori rizika koje je nužno držati pod kontrolom redovitim liječničkim pregledima i terapijom.
Posljedice i oporavak
Posljedice hemoragijskog moždanog udara ovise o lokaciji i opsegu oštećenja mozga te brzini pružene medicinske pomoći. One mogu varirati od blagih i privremenih do teških i trajnih, ostavljajući dubok trag na kvalitetu života pacijenta i njegove obitelji. Fizičke posljedice su najvidljivije i često uključuju paralizu ili slabost jedne strane tijela (hemiplegija ili hemipareza), probleme s hodom, ravnotežom i koordinacijom, kao i poteškoće s gutanjem (disfagija). Mogu se javiti i poremećaji govora (afazija), koji obuhvaćaju probleme s izražavanjem, razumijevanjem, čitanjem i pisanjem. Kognitivni deficiti također su česti i mogu uključivati gubitak pamćenja, smanjenu sposobnost koncentracije i rješavanja problema te zanemarivanje jedne strane prostora ili tijela. Uz sve to, preživjeli se često bore s teškim emocionalnim i psihološkim posljedicama poput depresije, anksioznosti i naglih promjena raspoloženja.
Fizičke posljedice su najvidljivije i često uključuju paralizu ili slabost jedne strane tijela (hemiplegija ili hemipareza), probleme s hodom, ravnotežom i koordinacijom, kao i poteškoće s gutanjem (disfagija).
Liječenje u akutnoj fazi usmjereno je na zaustavljanje krvarenja, smanjenje intrakranijalnog tlaka i stabilizaciju vitalnih funkcija, što se postiže lijekovima ili, u nekim slučajevima, hitnim kirurškim zahvatom. Nakon stabilizacije, započinje dug i zahtjevan proces rehabilitacije, koji je ključan za oporavak. Rehabilitacijski tim, koji uključuje fizioterapeute, radne terapeute, logopede i psihologe, pomaže pacijentu da ponovno usvoji izgubljene vještine i prilagodi se novonastalim ograničenjima. Iako je oporavak individualan, najznačajniji napredak obično se postiže u prvih šest mjeseci. Prevencija je, međutim, najbolji lijek, a čak 80% svih moždanih udara može se spriječiti. To podrazumijeva redovitu kontrolu krvnog tlaka, zdravu prehranu, tjelesnu aktivnost, prestanak pušenja i umjerenu konzumaciju alkohola. Upravljanje kroničnim bolestima i redoviti posjeti liječniku temelj su očuvanja zdravlja krvnih žila i smanjenja rizika od ovog razornog događaja. ( Ordinacija.hr )
