Izbor hrane koju jedete može utjecati na rizik od srčanog, moždanog udara i kardiovaskularnih bolesti. No sve više istraživanja otkriva da bi moglo biti važno i vrijeme u koje jedete.
Istraživanja su pokazala kako su ljudi koji su prvi i posljednji obrok jeli ranije tijekom dana imali manji rizik od kardiovaskularnih bolesti od onih koji su jeli kasnije. Osim toga, dulje razdoblje gladovanja preko noći povezano je s nižim rizikom od moždanog udara i drugih cerebrovaskularnih stanja.
Nova studija, objavljena 14. prosinca u Nature Communications Trusted Source, otkrila je da je kasniji termin za prvi i zadnji obrok u danu povezan s većim rizikom od kardiovaskularnih bolesti. Taj je učinak bio jači kod žena nego kod muškaraca, prenosi Healthline.
Oprezno, prirodne metode izbjeljivanja zubi mogu imati i suprotan učinak!
Sve je više literature koja pokazuje da su raniji doručak i ranija večera korisni za metabolizam, rekla je dr. psihologije Pamela Martyn-Nemeth, profesorica Odjela za biobihevioralne sestrinske znanosti na Sveučilištu Illinois Chicago.
Kako vrijeme obroka utječe na zdravlje?
U studiji su istraživači promatrali vezu između toga kada su ljudi jeli tijekom dana i njihovog rizika od kardiovaskularnih bolesti. Istraživanje je uključilo 103.389 odraslih osoba u studiji NutriNet-Santé, internetskoj studiji u Francuskoj koja proučava vezu između prehrane i zdravlja.
Prosječna dob sudionika bila je oko 42 godine, a gotovo 8 od 10 bile su žene.
Istraživači su koristili podatke o prehrani koje su sudionici dostavili online kako bi procijenili kada i koliko često su ljudi jeli tijekom dana. Pratili su sudionike u prosjeku sedam godina.
Otkrili su da je ujutro svaki sat odgađanja prvog obroka u danu bio povezan s većim rizikom od kardiovaskularne bolesti. Također su otkrili kako je svaki dodatni sat odgađanja zadnjeg obroka bio povezan s 8% povećanim rizikom od cerebrovaskularne bolesti.
Ne možete zaspati? Ovaj sok je sve što vam večeras treba
Prema istraživanju, ljudi koji zadnji obrok jedu nakon 21 sat imaju 28% veći rizik od cerebrovaskularne bolesti u usporedbi s onima koji posljednji obrok jedu prije 20 sati.
Ovi su učinci za oboje bili jači kod žena nego kod muškaraca.
Osim toga, dulje noćno gladovanje povezano je s manjim rizikom od ishemijskog moždanog udara i drugih vrsta cerebrovaskularnih bolesti. Međutim, vrijeme gladovanja tijekom noći nije imalo utjecaja na ukupni rizik od kardiovaskularnih bolesti ili koronarne bolesti srca. Nije imalo utjecaj niti to koliko su puta ljudi jeli tijekom dana.
Bolje dulje gladovati nego preskočiti doručak
Naši rezultati upućuju na potencijalnu korist od usvajanja ranijih obrazaca uzimanja hrane i spajanja duljeg razdoblja gladovanja tijekom noći s ranim zadnjim obrokom, umjesto preskakanja doručka, u prevenciji kardiovaskularnih bolesti, napisali su istraživači u radu.
Međutim, postojale su razlike između onih koji su ranije i kasnije jeli što je moglo utjecati na rezultate. Na primjer, mlađi ljudi, oni bez povijesti kardiovaskularnih bolesti, redoviti pušači i ljudi s višom razinom tjelesne aktivnosti skloni su kasnijem prvom i zadnjem obroku.
Osim toga, sudionici koji su jeli kasnije – u usporedbi s onima s ranijim obrocima – bili su skloni konzumiranju više alkohola, češćem opijanju, kasnijem odlasku na spavanje i jeli su obroke u različito vrijeme tijekom tjedna.
Pomaže li sirutka doista kod problema s jetrom? Evo što kaže naš ugledna nutricionistica
Vrijeme jela može utjecati na cirkadijalni ritam
Jedno od mogućih objašnjenja nižeg kardiovaskularnog rizika s ranijim uzimanjem obroka je učinak rasporeda obroka na cirkadijalni ritam u organima.
Cirkadijalni ritmovi su ciklusi od otprilike 24 sata koji formiraju unutarnji sat tijela. Jedan od najpoznatijih od njih je ciklus spavanja i budnosti, koji je povezan s ciklusom dana i noći (odnosno svjetla i tame).
Istraživanja pokazuju da dnevni ciklus prehrane i posta pomaže u sinkronizaciji cirkadijalnih ritmova u organima kao što su jetra, srce, bubrezi i gušterača.
Jedna je studija otkrila da su muškarci s predijabetesom koji su ograničili svoju ishranu na 6-satni prozor (intermittent fasting) imali poboljšanja u osjetljivosti na inzulin, krvnom tlaku i kontroli apetita.
N. M.
