Sve o vrstama amnezije, simptomima, uzrocima, dijagnozi i mogućnostima liječenja – kako prepoznati stanje i kada potražiti pomoć.
Amnezija je stanje u kojem dolazi do značajnog gubitka pamćenja. Može se pojaviti kao simptom drugih bolesti ili se razviti samostalno. Riječ „amnezija“ dolazi iz starogrčkog i znači „zaboravnost“, no amnezija je mnogo više od običnog zaboravljanja ključeva ili dogovora. Radi se o nemogućnosti prisjećanja važnih događaja, informacija ili detalja iz vlastitog života.
Vrste amnezije
Amnezija se dijeli u nekoliko oblika, ovisno o tome koji dio pamćenja je pogođen:
1. Retrogradna amnezija
Osoba se ne može prisjetiti sjećanja iz prošlosti. Primjerice, osoba se ne može sjetiti događaja koji su se dogodili prije nesreće ili bolesti.
2. Anterogradna amnezija
Osoba ne može stvarati nova sjećanja, ali još uvijek pamti događaje iz vremena prije pojave amnezije.
Ostale vrste amnezije uključuju:
- Post-traumatska amnezija – javlja se nakon ozljede i može uključivati više oblika gubitka pamćenja.
- Tranzijentna globalna amnezija – kratkotrajno stanje koje kombinira anterogradnu i retrogradnu amneziju. Obično traje manje od 24 sata i javlja se naglo.
- Infantilna amnezija – nemogućnost sjećanja na iskustva iz ranog djetinjstva. Gotovo svi je imaju. Sjećanja iz dojenačkog doba su rijetka.
- Disocijativna amnezija – gubitak pamćenja zbog psiholoških ili emocionalnih trauma. Često se javlja nakon traumatskih događaja, zlostavljanja ili intenzivnog psihičkog stresa. Smatra se da je to obrambeni mehanizam mozga kojim se osoba štiti od psihološke štete.
Simptomi amnezije
Simptomi ovise o vrsti amnezije i mogu se razvijati postepeno ili naglo. Uobičajeni simptomi uključuju:
- Teškoće u prisjećanju događaja ili informacija iz prošlosti.
- Nemogućnost prisjećanja imena i lica.
- Gubitak sjećanja na lokacije i način kako do njih doći.
- Zaboravljanje nadolazećih događaja koje ste planirali.
- Konfabulacija – mozak nesvjesno nadoknađuje praznine u pamćenju pogrešnim informacijama. Primjer je pogrešno prisjećanje dana ili detalja nedavnog ili prošlog događaja. Osobe koje konfabuliraju vjeruju da je njihovo sjećanje točno i nisu svjesne pogreške.
Uzroci amnezije
Amnezija može biti uzrokovana neurologijskim i psihološkim čimbenicima.
Neurološki uzroci
Svi uključuju oštećenje mozga ili poremećaj njegove funkcije:
- Alkoholna intoksikacija – privremeno blokira formiranje novih sjećanja (“blackout”)
- Alzheimerova bolest – vodeći uzrok amnezije
- Aneurizme i tumori mozga (zloćudni i dobroćudni)
- Cerebralna hipoksija (oštećenje zbog nedostatka kisika)
- Lijekovi i droge, uključujući sedative i anestetike
- Epilepsija i napadaji, osobito temporalnog režnja.
- Frontotemporalna demencija
- Potresi mozga i traumatske ozljede glave
- Infekcije, npr. encefalitis izazvan virusom herpes simplex
- Degenerativne bolesti, poput Parkinsonove bolesti ili multiple skleroze
- Moždani udar
- Toksini i otrovi (npr. ugljični monoksid, teški metali)
- Tranzijentna globalna amnezija
- Wernicke-Korsakoff sindrom (teški nedostatak vitamina B1 kod kronične zlouporabe alkohola)
Psihološki uzroci
- Disocijativni poremećaji, osobito disocijativna amnezija.
- Posttraumatski stresni poremećaj (PTSP), osobito kompleksni PTSP.
Ovi slučajevi obično nastaju nakon traumatskih događaja ili intenzivnog emocionalnog stresa. Stručnjaci smatraju da mozak na taj način pokušava zaštititi osobu od psihičke štete.
Kako se dijagnosticira?
Amneziju dijagnosticira liječnik na temelju razgovora, ispitanih simptoma i životne povijesti. Dijagnozi mogu pomoći i dodatni testovi:
- Fizikalni i neurološki pregled.
- Neuropsihološka procjena.
- CT i MRI skeniranje mozga.
- EEG (provjera napadaja).
- Krvni testovi (provjera infekcija, razina vitamina i minerala, šećera u krvi).
- Lumbalna punkcija (provjera cerebrospinalne tekućine).
Liječenje i upravljanje
Ne postoji lijek koji izravno liječi amneziju. Ako je uzrokovana izlječivim stanjem, liječenje tog stanja može vratiti pamćenje. Često se mozak i sam oporavlja.
Kognitivna rehabilitacija i radna terapija mogu pomoći u kompenzaciji gubitka pamćenja, učeći tehnike i strategije za svakodnevni život. Obitelj i prijatelji igraju važnu ulogu u podršci i prilagodbi rutine osobe s amnezijom.
Osobe s degenerativnim bolestima mozga ili s anterogradnom amnezijom često trebaju stalnu podršku ili medicinsku skrb.
Prognoza
- Anterogradna amnezija (nemogućnost stvaranja novih sjećanja) obično je trajna.
- Retrogradna amnezija (gubitak starih sjećanja) može se poboljšati, ovisno o uzroku.
Trajni gubitak pamćenja češći je kod stanja koja trajno oštećuju mozak, primjerice Alzheimerove bolesti.
Kako se prevenira?
Neki uzroci amnezije mogu se spriječiti, ali sama amnezija nije predvidiva.
Savjeti za smanjenje rizika:
- Nosite zaštitnu opremu.
- Jedite uravnoteženo i dovoljno spavajte.
- Održavajte zdravu tjelesnu težinu.
- Pravovremeno liječite infekcije očiju i ušiju.
- Kontrolirajte zdravstvena stanja koja mogu utjecati na mozak.
- Održavajte mentalnu aktivnost (knjige, zagonetke) i društvene kontakte.
- Prestanite ili nemojte započeti s korištenjem duhanskih proizvoda.
Život s amnezijom
Osobe s amnezijom mogu koristiti bilješke, popise, aplikacije ili tehnologiju kako bi nadoknadile gubitak pamćenja. Obitelj i prijatelji mogu pomoći podrškom i prilagodbom svakodnevnog života.
Nagla ili neočekivana amnezija, posebno nakon ozljede glave, zahtijeva hitnu medicinsku procjenu. Ako primijetite postupni gubitak pamćenja kod sebe ili voljene osobe, važno je zatražiti liječničku pomoć.
(Ordinacija.hr)
