Crijevni mikrobiom, na koji utječe naša prehrana, igra važnu ulogu u smanjenju rasta potencijalno štetnih mikroba, pokazuje studija
Konzumiranje više vlakana, kojih ima u cjelovitim žitaricama, povrću i voću, moglo bi pomoći u zaštiti od opasnih bakterija u crijevima.
Nakon analize uzoraka iz crijevnih mikrobioma više od 12.000 ljudi iz 45 zemalja, istraživači su utvrdili da ljudi s visokim razinama određene vrste korisnih bakterija poznatih kao Faecalibacterium imaju veću vjerojatnost za niske razine potencijalno smrtonosnih bakterija kao što je E. coli , objavljeno je ovog mjeseca u časopisu Nature Microbiology, prenosi NBC News.
Mikrobiom crijeva skup je mikroba uključujući bakterije, gljivice i viruse koji žive u gastrointestinalnom traktu. Mikrobiomi crijeva razlikuju se od osobe do osobe. Nova otkrića sugeriraju da konzumacija hrane bogate vlaknima poput povrća, graha i žitarica može pomoći u zaštiti od štetnih bakterija.
Istraživači su također otkrili da uzorci s visokim razinama Faecalibacterium imaju visoke razine korisnih spojeva koji se nazivaju kratkolančane masne kiseline, a koje su nusprodukt razgradnje vlakana. Istraživanja su pokazala da je smanjena razina ove vrste bakterija povezana s upalom crijeva ili gastrointestinalnim stanjima.
Magnezij vs. vlakna: Što je bolje za veliku nuždu? Evo što kažu gastroenterolozi
Glavni zaključak studije je da naš crijevni mikrobiom igra važnu ulogu u smanjenju rasta potencijalno štetnih bakterija u crijevima, a čini se da se taj učinak može modulirati prehranom, rekao je glavni istraživač studije, Alexandre Almeida, istraživač stipendist na Sveučilištu Cambridge.
Almeida je upozorio da nova studija ne dokazuje da vlakna štite od štetnih bakterija. Pojašnjava kako je ovo bila promatračka studija provedena na crijevnom mikrobiomu ljudi u jednom trenutku, tako da se većina rezultata temelji na asocijacijama.
To znači da je potreban budući rad kako bi se eksperimentalno testiralo sprječavaju li određene stvari poput vlakana i drugih hranjivih tvari pojavu infekcija u dužem vremenskom razdoblju, rekao je.
No, svakako postoji mnogo drugih razloga za konzumiranje preporučenih količina vlakana.
Ovo je zaista impresivna analiza. Postoje stvarno čvrsti dokazi da vlakna pomažu kod dijabetesa, kontrole težine i kardiovaskularnih bolesti, rekao je dr. Walter Willett, profesor epidemiologije i prehrane te profesor medicine na Harvardu.
N. M.
