Novo istraživanje pokazuje da čak i najmanje promjene u dnevnoj rutini – poput nekoliko minuta brze šetnje ili pola sata manje sjedenja – mogu značajno poboljšati očekivani životni vijek.
Već znamo da je redovita tjelesna aktivnost ključna za zdravlje i dugovječnost, no nova istraživanja pokazuju koliko čak i najmanje promjene u svakodnevnim navikama mogu donijeti značajne koristi.
Na temelju analize podataka s nosivih uređaja više od 130.000 ljudi iz nekoliko zemalja, piše ScienceAlert, istraživači su otkrili da samo 5 minuta dodatne tjelovježbe dnevno, ili pak smanjenje vremena provedenog sjedeći za pola sata, može imati primjetan učinak na očekivani životni vijek.
Male promjene – veliki učinci
Studiju je vodio tim s Norveške škole sportskih znanosti, a fokusirali su se na dvije skupine: skupinu visokog rizika, koja uključuje najmanje aktivnih 20% sudionika, i širu populacijsku skupinu, koja obuhvaća sve osim najaktivnijih 20%.
– Mala i realna povećanja umjerene do intenzivne tjelesne aktivnosti od 5 minuta dnevno mogla bi spriječiti do 6% svih smrti u visokorizičnoj skupini, a čak do 10% u populacijskoj analizi – navode istraživači.
Također ističu da smanjenje sjedenja za 30 minuta dnevno može spriječiti manji, ali i dalje značajan udio smrti u obje skupine.
Važno je napomenuti da su ove brojke dobivene statističkim modeliranjem, a ne praćenjem aktivnosti sudionika tijekom vremena. Istraživači su procijenili rizik od smrti za svaku osobu i usporedili ga s rizikom vršnjaka, što im je omogućilo da modeliraju kako promjene u tjelesnoj aktivnosti mogu utjecati na rizik od smrti.
Tko ima najviše koristi?
Najveće koristi, predviđaju istraživači, odnose se na osobe koje su inače manje aktivne i provode veći dio dana sjedeći. Drugim riječima, oni koji trenutačno najmanje vježbaju imaju najviše za dobiti uvođenjem i relativno malih promjena u svakodnevnoj rutini.
Iako promatračka priroda studije ne dokazuje izravnu uzročno-posljedičnu vezu, veliki skupovi podataka i značajnost povezanosti sugeriraju da je ovo područje vrijedno daljnjeg istraživanja.
– Istraživali smo samo smrtnost od svih uzroka; stoga bi buduća istraživanja trebala ispitati i druge zdravstvene ishode – napominju. Također ističu potrebu za dodatnim istraživanjima u zemljama s niskim i srednjim prihodima, gdje se dobna struktura, razina tjelesne aktivnosti i zdravstveni izazovi razlikuju od onih uključenih u ovu studiju.
Ovi rezultati posebno su ohrabrujući za ljude koji teško pronalaze vrijeme ili motivaciju za redovitu tjelovježbu. Čak i nekoliko minuta brze šetnje ili vožnje bicikla, ili pola sata aktivnosti koja nije sjedenje, može napraviti razliku.
Svaki pokret se računa
Naravno, više tjelesne aktivnosti i dalje se preporučuje. Svjetska zdravstvena organizacija preporučuje 150 minuta umjerene do intenzivne tjelesne aktivnosti tjedno, ali i male promjene imaju značajan učinak.
– Jasna poruka je da se svaki pokret računa i da najveće koristi od zdravlja vidimo kada potaknemo neaktivne osobe da se pokrenu – ističe Daniel Bailey, znanstvenik za sjedilačko ponašanje s Brunel University u Londonu.
Dodaje kako liječnici, donositelji politika i zagovornici zdravlja mogu podržati pacijente i javnost uvođenjem ovih malih promjena, koje mogu poslužiti kao početna točka za povećanje aktivnosti. Studija je objavljena u renomiranom medicinskom časopisu The Lancet.
(Ordinacija.hr)
