Magnetska rezonancija, CT srca i napredne intervencije spašavaju živote, ali bez zdrave prehrane i kretanja ni najbolja tehnologija nije dovoljna.
Najprije je specijalizirao internu medicinu, a u to vrijeme najviše se bavio kardiologijom koja ga je posebno zanimala pa je, kaže, subspecijalizacija upravo iz tog područja bila prirodan nastavak njegovog profesionalnog puta. Dr. Dražen Šebetić, specijalist interne medicine i subspecijalist kardiolog, više od dva desetljeća posvetio je dijagnostici, liječenju i prevenciji kardiovaskularnih bolesti. Kao liječnik s bogatim iskustvom u kliničkoj i ambulantnoj kardiologiji, poznat je po svom predanom pristupu pacijentima i naglasku na važnosti prevencije. U razgovoru za Ordinacija.hr dr. Šebetić govori o najčešćim bolestima srca, zabludama koje prate kardiološke pacijente te o tome kako suvremena medicina i promjena životnih navika mogu spasiti tisuće života.
1. Kako je izgledao vaš put do specijalizacije i koje ste ključne izazove morali prevladati?
Prvo sam završio specijalizaciju iz interne medicine koja je trajala četiri godine, a potom sam dvije godine subspecijalizirao kardiologiju. Danas je kardiologija zasebna specijalizacija. Glavni cilj tadašnje edukacije bio je stjecanje teorijskog znanja uz istovremeni klinički rad te usavršavanje praktičnih vještina u području kardiologije.
2. Što vas je motiviralo da se specijalizirate kardiologiju?
Već tijekom specijalizacije iz interne medicine posebno me zanimala kardiologija, kojom sam se i najviše bavio, pa je subspecijalizacija iz kardiologije bila prirodan nastavak mog profesionalnog puta.
3. Postoji li neki trenutak u karijeri koji biste izdvojili kao posebno inspirativan ili motivirajući?
Tijekom rada u Kliničkoj bolnici Dubrava, kao intervencijski kardiolog bio sam dio tima u mreži za akutni koronarni sindrom, koja je tada tek uspostavljena u Republici Hrvatskoj. Ta mreža značajno je promijenila tijek srčanog udara kao bolesti, kao i smrtnost povezanu sa srčanim udarom.
4. Kako izgleda vaš svakodnevni rad u kardiologiji? Koje su najčešće situacije s kojima se susrećete?
Moja primarna djelatnost je ambulantna i neinvazivna kardiologija, s posebnim naglaskom na kardiovaskularnu prevenciju.
5. Koje su najčešće bolesti i stanja s kojima se susrećete u svojoj praksi?
Najčešće bolesti koje same po sebi predstavljaju faktore rizika za razvoj težih kardiovaskularnih bolesti uključuju arterijsku hipertenziju, različite oblike metaboličkog sindroma poput pretilosti i poremećaja metabolizma masnoća, bolesti srčanih zalistaka, poremećaje srčanog ritma te koronarnu bolest.
6. Koji su najteži ili najsloženiji slučajevi koje liječnici kardiolozi rješavaju?
Teški i složeni slučajevi uglavnom se javljaju u kliničkim bolničkim ustanovama, a uključuju teške oblike srčanog popuštanja koji zahtijevaju različite oblike potpore radu srca, poput uređaja za mehaničku potporu ili uređaja za izvantjelesnu membransku oksigenaciju. Također obuhvaćaju teške i složene ventrikulske aritmije koje zahtijevaju elektrofiziološko liječenje, kao i perkutane intervencije u teškim i složenim oblicima koronarne bolesti.
7. Koje bolesti srca i krvnih žila danas predstavljaju najveći izazov za liječnike i pacijente?
Iako sam veliki dio karijere posvetio liječenju teških i složenih oblika kardioloških bolesti, iako oni predstavljaju izazov za svakog kardiologa, pravi izazov i najveći profesionalni dobitak zapravo je kardiovaskularna prevencija. Najveća je umjetnost spriječiti nastanak teških bolesti, jer većina ljudi ih nema, i potrebno je učiniti sve da ih nikada ni ne razviju.
8. Koji čimbenici najviše utječu na pojavu kardiovaskularnih bolesti?
Faktori rizika za kardiovaskularne bolesti uključuju arterijsku hipertenziju, šećernu bolest, povišenu razinu masnoća u krvi (posebice lošeg LDL kolesterola), pušenje i abdominalnu pretilost. Uz to postoje različiti modifikatori rizika, poput nedostatka tjelesne aktivnosti, poremećaja psihološkog zdravlja (npr. anksioznost, depresija, posttraumatski stresni poremećaj) te različitih psihosocijalnih čimbenika koje ujedno nazivamo stresom.
9. Kako se u praksi kombinira lijekovima i promjenom životnog stila u prevenciji i liječenju bolesti srca?
U praksi je ključno pacijente upoznati sa stvarnim uzrocima njihovih problema te ih uvjeriti da samo radikalnom promjenom načina života mogu smanjiti rizik od teških kardiovaskularnih bolesti, poput srčanog ili moždanog udara. To podrazumijeva pravilnu prehranu – ograničavanje nezdravih namirnica (jednostavni ugljikohidrati, pekarski proizvodi, slatki napitci) i fokus na zdrave namirnice (riba, voće, povrće, orašasti plodovi). Važno je pratiti unos i potrošnju energije te težiti 150–300 minuta umjerene tjelesne aktivnosti tjedno, uključujući aerobnu aktivnost na dnevnom svjetlu koja potiče lučenje serotonina i sintezu vitamina D.
Jednako je važno odmah prestati pušiti kako bi se prepolovio trenutačni kardiovaskularni rizik. Ako postoje bolesti poput arterijske hipertenzije ili šećerne bolesti, one se trebaju bez odgađanja liječiti odgovarajućim lijekovima. Što se tiče povišenih vrijednosti lošeg LDL kolesterola, u primarnoj prevenciji važno je procijeniti kojoj rizičnoj skupini pacijent pripada.
Prema smjernicama Europskog kardiološkog društva za osobe umjerenog rizika, prihvatljiva razina LDL kolesterola niža je od od 2,6 mmol/l, za osobe visokog rizika niža od 1,8 mmol/l te one vrlo visokog rizika ispod 1,4mmol/l.
Ako ove razine nije moguće postići prehranom, koristi se farmakološko liječenje lijekovima za sniženje masnoća, pri čemu su najčešće primjenjivani statini.
10. Koje su najnovije metode i tehnologije u liječenju kardiovaskularnih bolesti koje su danas dostupne?
Što se tiče tehnologije u kardiološkoj dijagnostici, osim tradicionalnih slikovnih metoda poput ultrazvuka srca, sve se češće koriste magnetska rezonancija i stres-magnetska rezonancija. Također, razvoj multislice CT tehnologije omogućuje naprednu dijagnostiku bolesti aorte, koronarnih arterija i plućne arterije.
Svaka grana kardiologije ima svoje specifične metode dijagnostike i liječenja. Primjerice, elektrofiziologija i elektrofiziološko liječenje aritmija u posljednjih je godina u Hrvatskoj snažno napredovalo. U području intervencijske kardiologije, razvoj tehnologije omogućuje korištenje sve naprednijih materijala u liječenju koronarne bolesti, uključujući katetere, balone i stentove.
Intervencijska kardiologija razvija se i u smjeru kateterske implantacije srčanih zalistaka, počevši s implantacijom aortne valvule, a nastavljajući s kateterskom implantacijom mitralne i trikuspidne valvule. Paralelno se razvija i endovaskularno liječenje bolesti aorte.
11. Koji su najvažniji savjeti i životne navike koje biste preporučili čitateljima kako bi očuvali zdravlje srca?
Temelj kardiovaskularne prevencije čine pravilna prehrana, kontrola tjelesne težine, redovita tjelesna aktivnost, nepušenje te liječenje postojećih bolesti koje predstavljaju faktore rizika, poput arterijske hipertenzije, šećerne bolesti i povišene razine masnoća u krvi.
12. Kako pacijenti mogu prepoznati rane znakove problema sa srcem i kada je vrijeme za posjet kardiologu?
Najčešći simptomi koji dovode pacijente kardiologu uključuju bol u prsima, zaduhu pri naporu, umor, oticanje nogu te različite poremećaje srčanog ritma – od preskakanja otkucaja do kratkih ili dugih epizoda ubrzanog ritma. Pacijenti se obično jave kada se pojave simptomi, no mnoge se bolesti otkriju slučajno, primjerice povišeni krvni tlak. Najvrjednije je kada pacijent dođe na pregled bez ikakvih simptoma, svjestan obiteljske sklonosti teškim kardiovaskularnim bolestima, ili jednostavno želi provjeriti stanje srca i krvnih žila uz adekvatne laboratorijske pretrage.
14. Koje su najčešće zablude ili nedovoljno poznate stvari o kardiologiji koje biste željeli razjasniti javnosti?
Mnogi pacijenti pokazuju otpor prema liječenju povišenih masnoća statinima zbog straha od nuspojava. Uloga kardiologa je objasniti pacijentu njegov stupanj rizika i prosuditi je li terapija doista potrebna. Također, prisutne su i razne zablude, primjerice da crno vino diže arterijski tlak – što nije točno, jer svaki alkohol akutno može sniziti tlak. Neki pacijenti strahuju od tzv. „spajanja“ tlakova, kada je sistolički niži, a dijastolički viši. Važno je naglasiti da, dokle god srce radi, ne može doći do izjednačavanja sistoličkog i dijastoličkog tlaka.
Postoji još mnogo sličnih zabluda koje se provlače među ljudima, a naš je zadatak prije svega razvijati ispravnu zdravstvenu kulturu i svijest o vlastitom zdravlju.
(Ida Balog)
