Prema riječima kardiologinje Niti Aggarwal iz prestižne klinike Mayo, blagdani mogu biti snažan okidač stresa koji kod nekih osoba povećava rizik od srčanog udara.
Blagdansko razdoblje mnogima je najtopliji dio godine, ispunjen druženjima, obiteljskim okupljanjima i tradicijama. No, iza svjetlucavih lampica i svečanog ugođaja često se krije i drukčija strana – povećana razina stresa, žurba, pritisak očekivanja i emocionalni izazovi. Upravo taj intenzivan stres može imati značajan utjecaj na zdravlje srca te u nekim slučajevima pridonijeti i povećanom riziku od srčanog udara.
Srčane bolesti vodeći su uzrok smrtnosti i kod žena i kod muškaraca, a više žena umire od bolesti srca nego od raka dojke. Unatoč toj činjenici, žene i dalje često zanemaruju simptome, pripisujući ih umoru, obavezama ili jednostavno „ubrzanom ritmu“ svakodnevice, osobito tijekom blagdanskog razdoblja.
Kako stres utječe na srce?
Psihosocijalni stres – bilo kratkotrajan ili dugotrajan – ozbiljan je čimbenik rizika za razvoj bolesti srca. Iako se istražuju svi mehanizmi, jasno je da stres pokreće niz fizioloških reakcija koje mogu biti štetne:
- Emocionalni stres povisuje krvni tlak, što dugoročno oštećuje krvne žile i potiče stvaranje aterosklerotskog plaka u koronarnim arterijama.
- Povećana razina kortizola, hormona stresa, može promijeniti srčani ritam, povisiti krvni tlak te utjecati na sklonost zgrušavanju krvi.
- Stres često dovodi do nezdravih navika: prejedanja, konzumacije alkohola, pušenja, neredovitog spavanja ili izbjegavanja tjelesne aktivnosti.
U izrazito stresnim situacijama može se razviti i „sindrom slomljenog srca“ (takotsubo kardiomiopatija) – stanje koje nalikuje srčanom udaru, ali nastaje zbog naglog, jakog emocionalnog udara, i zapravo predstavlja privremeno slabljenje srčanog mišića.
Tradicionalni i netradicionalni čimbenici rizika
Uz klasične čimbenike rizika za koronarnu bolest – visoki kolesterol, povišen krvni tlak, pušenje i pretilost – sve je više dokaza da važnu ulogu imaju i netradicionalni čimbenici, kao što su:
- dugotrajan stres
- anksioznost
- depresija
- traumatski životni događaji (npr. gubitak voljene osobe, razvod, financijske teškoće, kronična bolest u obitelji)
Studije jasno pokazuju da depresija i psihosocijalni stres ne samo da povećavaju vjerojatnost srčanog udara, nego mogu i otežati oporavak nakon njega. Zato je važno jednako ozbiljno pratiti mentalno zdravlje kao i fizičko.
Zašto su žene posebno ranjive?
Iako se često smatra da su srčane bolesti dominantan „muški problem“, žene imaju niz specifičnih rizika:
Dijabetes – povećava rizik od srčanih bolesti više nego kod muškaraca.
Mentalni stres i depresija – žene ih češće doživljavaju i snažnije reagiraju na njih.
Pušenje – kod žena ima izraženiji negativan učinak na kardiovaskularno zdravlje.
Menopauza – smanjenje razine estrogena povezuje se s većim rizikom od srčanih bolesti.
Komplikacije u trudnoći (gestacijski dijabetes, preeklampsija) – dugoročno povećavaju rizik.
Autoimune bolesti poput lupusa i reumatoidnog artritisa – češće pogađaju žene i dodatno povećavaju mogućnost razvoja koronarne bolesti.
Žene mlađe od 65 godina, posebno one s obiteljskom poviješću bolesti srca, trebaju biti posebno oprezne i redovito pratiti svoje zdravstvene parametre.
Simptomi srčanog udara kod žena
Dok su muškarci i žene jednako skloni osjećati bol ili pritisak u prsima, žene često imaju i atipične simptome, što može odgoditi traženje pomoći. Među njima su:
- nelagoda u vratu, čeljusti, ramenima, gornjem dijelu leđa ili trbuhu
- kratkoća daha
- bol u jednoj ili obje ruke
- mučnina ili povraćanje
- iznenadno znojenje
- vrtoglavica ili osjećaj nesvjestice
- neobjašnjiv, izrazit umor
Ako osjetite bol u prsima praćenu navedenim simptomima, važno je odmah pozvati 112.
Blagdanski stres: očekivanja, pritisak i stvarnost
Blagdansko vrijeme često je obojeno snažnim emocionalnim očekivanjima: savršena kuća, savršeno dekorirana jelka, mirisi tradicionalnih jela, obitelji okupljene bez tenzija. Ta idealizirana slika stvara pritisak, a kada stvarnost ne odgovara tim očekivanjima – pojavljuju se frustracija, osjećaj neuspjeha i stres.
Dodatno, blagdani mogu biti emocionalno teški za one koji se nose s gubitkom, usamljenošću ili financijskim brigama. Kombinacija emocionalnih i praktičnih opterećenja može biti veliki izazov za srce.
Kako smanjiti stres i zaštititi srce tijekom blagdana?
1. Postavite realna očekivanja
Razgovarajte s obitelji o tome što vam doista donosi radost. Uklonite obaveze koje stvaraju pritisak, a ne pridonose blagdanskom ugođaju.
2. Održavajte zdrave navike
- Uključite redovitu tjelesnu aktivnost, makar i kratku šetnju.
- Prakticirajte tehnike opuštanja – duboko disanje, meditaciju, jogu.
- Pronađite vrijeme za odmor i kvalitetan san.
3. Njegujte mentalno zdravlje
Razgovarajte s bliskim osobama, potražite stručnu pomoć ako se osjećate preplavljeno ili emocionalno iscrpljeno.
4. Brinite o prehrani i navikama
- Birajte laganiju i uravnoteženu hranu.
- Ograničite alkohol.
- Ne pušite.
- Održavajte kontrolu nad krvnim tlakom, kolesterolom i šećerom u krvi.
Briga o srcu zahtijeva uravnotežen život, prepoznavanje rizika i zdrav pristup svakodnevnim obavezama. Dajte sebi dopuštenje da usporite, postavite granice i fokusirate se na ono što vam donosi mir. Na kraju dana, najvažniji blagdanski poklon je – zdravlje.
A. H.
