Zubni kvar je najčešća kronična bolest dječje dobi, pet puta učestalija od astme, a iako je u potpunosti preventabilna, pogađa gotovo polovicu djece. Podaci za Hrvatsku su alarmantni i ukazuju na ozbiljan javnozdravstveni problem koji počinje s neznanjem i lošim navikama unutar obitelji.
Unatoč značajnom napretku medicine i dostupnosti informacija, zdravlje zuba hrvatskih mališana i dalje je na zabrinjavajućoj razini. Provedena istraživanja u Hrvatskoj, poput onog na Sveučilištu u Splitu, otkrivaju da čak trećina djece u dobi od tri do šest godina ima karijes. Podaci iz ranijih nacionalnih programa, poput onog u Primorsko-goranskoj županiji, pokazuju da su prvašići u prosjeku imali KEP indeks (broj karijesom zahvaćenih, izvađenih i popravljenih zuba) od čak 4,66, što jasno oslikava razmjere problema s kojim se suočavamo. Iako se sustavnim preventivnim akcijama u vrtićima i školama, poput nadziranog četkanja zuba i edukacije, taj indeks uspio smanjiti, on je i dalje previsok za bolest koja se može u potpunosti spriječiti.
Karijes nije neizbježan problem dječje dobi
Mnogi roditelji karijes doživljavaju kao manji, gotovo neizbježan problem dječje dobi, no istina je daleko ozbiljnija. Neliječeni zubni kvar nije samo estetsko pitanje ili uzrok povremene boli. On može dovesti do kronične boli koja djetetu ometa san, prehranu i svakodnevno funkcioniranje, utječući na njegov psihofizički razvoj. U težim slučajevima, bakterije iz karijesom uništenog zuba mogu uzrokovati ozbiljne infekcije koje se šire na okolna tkiva i čeljust, a u ekstremnim situacijama mogu čak prodrijeti u krvotok. Osim fizičkih posljedica, djeca s vidljivo pokvarenim zubima često postaju žrtve socijalne izolacije i zadirkivanja vršnjaka, što može ostaviti trajne posljedice na njihovo samopouzdanje i mentalno zdravlje.
Iako se kao glavni uzroci karijesa navode prehrana bogata šećerima i loša higijena, znanstvenici sve više naglašavaju ključnu ulogu roditeljskog ponašanja i znanja, odnosno nedostatka istog. Karijes uzrokuju bakterije koje se hrane šećerima i proizvode kiselinu koja nagriza caklinu. Te se bakterije lako prenose s roditelja na dijete, a jedna naizgled bezazlena navika pokazala se kao značajan faktor rizika. Splitsko istraživanje otkrilo je da čak 93,3 posto roditelja u Hrvatskoj dijeli pribor za jelo sa svojom djecom, primjerice kušanjem hrane istom žlicom, što je izravno povezano s višom stopom karijesa.
Temelj prevencije karijesa leži u stvaranju ispravnih navika od najranije dobi, a ta odgovornost počiva na roditeljima. Briga o oralnom zdravlju trebala bi započeti i prije nicanja prvog zubića, čišćenjem desni vlažnom gazom, a s prvim zubom uvodi se i mekana, dječja četkica. Preporučljivo je da se djeci dopusti da sama izaberu četkicu s omiljenim likom iz crtića ili pastu za zube s okusom koji im se sviđa, jer ih to motivira na suradnju. Korištenje pješčanog sata ili omiljene pjesme u trajanju od dvije minute može četkanje pretvoriti u zabavnu igru umjesto u obavezu. Važno je nagraditi trud, ali ne slatkišima, već pohvalom, naljepnicom ili nekom zdravom poslasticom poput kriške jabuke, čime se od malih nogu gradi pozitivan stav prema oralnoj higijeni.
Kako pravilno održavati oralnu higijenu i spriječiti karijes?
Za učinkovitu prevenciju ključno je pridržavati se nekoliko osnovnih pravila. Zube je potrebno četkati najmanje dva puta dnevno, ujutro nakon doručka i obavezno navečer prije spavanja, nakon čega dijete ne bi smjelo više ništa jesti ni piti, osim vode. Za djecu stariju od tri godine koristi se količina paste za zube s fluoridom veličine zrna graška, dok je za mlađe dovoljna količina veličine zrna riže. Roditelji bi trebali aktivno pomagati djetetu pri četkanju sve do njegove 6. godine, jer tek tada razvija motoričke vještine potrebne za temeljito samostalno čišćenje svih zubnih ploha. Ne smije se zaboraviti ni čišćenje jezika, na kojem se također nakupljaju bakterije. Jednako važna je i prehrana – unos slatkiša, grickalica i zaslađenih sokova treba svesti na najmanju moguću mjeru i ograničiti ih uz glavne obroke, a ne kao međuobroke.
Što donosi budućnost?
Prvi posjet stomatologu trebao bi se dogoditi oko prvog rođendana djeteta, ili najkasnije šest mjeseci nakon nicanja prvog zuba. Takvi rani posjeti nisu usmjereni samo na traženje karijesa, već na edukaciju roditelja i privikavanje djeteta na stomatološko okruženje, čime se smanjuje strah od budućih pregleda. U Hrvatskoj su pokrenuti i hvalevrijedni nacionalni programi poput “Zubne putovnice”, koji potiču redovite preglede i osiguravaju da svako dijete ima svog odabranog stomatologa. U svijetu se razvijaju i nove, bezbolne metode liječenja, poput primjene tekućine srebrnog diamin-fluorida (SDF) koja se jednostavno nanosi na karijes i zaustavlja njegovo napredovanje bez potrebe za bušenjem, što daje nadu da će borba protiv ove bolesti u budućnosti biti još lakša i dostupnija svima. Više informacija o nacionalnim programima i preporukama može se pronaći na stranicama Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.
( Ordinacija.hr )
