Pionirski rad dr. Montgomeryja pokazuje da genetski modificirani svinjski organi mogu povećati dostupnost transplantata i otvoriti nove terapijske mogućnosti.
Transplantacije organa svinja u ljude, koje se donedavno smatralo znanstvenom fantastikom, mogle bi u budućnosti postati ne samo uobičajene, nego čak i uspješnije od transplantacija ljudskih organa. Smatra to dr. Robert Montgomery, jedan od vodećih svjetskih stručnjaka za transplantacijsku kirurgiju i ravnatelj Instituta za transplantaciju NYU Langone u New Yorku.
Dr. Montgomery stoji iza novog kliničkog ispitivanja u kojem se, piše The Guardian, genski modificirani svinjski bubrezi transplantiraju u žive pacijente. Prva takva transplantacija već je provedena, a sljedeća se očekuje u siječnju. U početnoj fazi ispitivanja planirano je da šest pacijenata primi svinjske organe koji su genski izmijenjeni na deset različitih mjesta kako bi se smanjila mogućnost odbacivanja od strane ljudskog imunološkog sustava.
Ako američka Agencija za hranu i lijekove (FDA) odobri nastavak projekta, ispitivanje bi se moglo proširiti na još 44 transplantacije.
Rješenje za kronični nedostatak organa
Ovaj pristup, poznat kao ksenotransplantacija, ima za cilj riješiti jedan od najvećih problema moderne medicine – kronični nedostatak ljudskih organa za transplantaciju. Podaci britanske organizacije NHS Blood and Transplant pokazuju da je samo u Ujedinjenom Kraljevstvu tijekom posljednjih deset godina više od 12.000 ljudi umrlo ili je uklonjeno s liste čekanja prije nego što su dočekali transplantaciju.
Sudionici aktualnog ispitivanja su pacijenti koji ne ispunjavaju uvjete za transplantaciju ljudskog bubrega ili se nalaze na listi čekanja, ali se procjenjuje da imaju veću vjerojatnost da će umrijeti ili ostati bez transplantacije u sljedećih pet godina nego da će dobiti odgovarajući organ.
– Istina je da ljudskih organa jednostavno nikada neće biti dovoljno – izjavio je Montgomery za Guardian.
Osobno iskustvo koje je oblikovalo karijeru
Njegove riječi imaju posebnu težinu jer govore iz osobnog iskustva. Osim što je pionir transplantacijske kirurgije i jedan od najutjecajnijih ljudi 2025. godine prema časopisu Time, Montgomery boluje od nasljedne srčane bolesti – dilatacijske kardiomiopatije – koja je odnijela život njegova oca i brata.
Nakon što je i sam doživio čak sedam srčanih zastoja, od kojih je jedan doveo do jednomjesečne kome, Montgomery je 2018. godine primio transplantaciju srca.
– Svi znamo da postoji ozbiljan problem s raspodjelom organa zbog njihove oskudice. No tek kada ste u koži osobe koja čeka transplantaciju, shvatite koliko su male šanse da ćete organ dobiti na vrijeme – istaknuo je.
Dosadašnji pokušaji i ograničenja
Tijekom svoje karijere Montgomery je radio na brojnim inovativnim metodama povećanja dostupnosti ljudskih organa, uključujući tzv. domino-parne transplantacije bubrega. Riječ je o sustavu u kojem se živi donori i primatelji povezuju u lanac kako bi se povećao broj kompatibilnih transplantacija.
Bio je i jedan od prvih liječnika koji su koristili organe donora zaraženih hepatitisom C, uz istodobno liječenje primatelja, a i sam je prihvatio srce pozitivno na hepatitis C za vlastitu transplantaciju. Unatoč tim pomacima, Montgomery smatra da takvi pristupi nisu dovoljni.
– Shvatio sam da, unatoč svim naporima, ne napredujemo dovoljno brzo. Svaki mali dobitak ubrzo se izgubi zbog stalnog rasta broja ljudi na listama čekanja – rekao je.
Zašto su svinje ključne
Iako se o ksenotransplantaciji govori već desetljećima, tek su nedavna znanstvena dostignuća, poput preciznog genetskog uređivanja svinja, omogućila stvarni napredak.
– Godinama se govorilo da je ksenotransplantacija “iza ugla”, ali taj je ugao bio beskrajno dug. Sada smo napokon stigli do njega – kaže Montgomery.
On je 2021. godine izveo prvu transplantaciju genski modificiranog svinjskog organa u čovjeka. Iako je primatelj bio moždano mrtva osoba, zahvat je pokazao da organ nije odmah odbačen te je pružio ključne sigurnosne podatke koji su otvorili vrata transplantacijama kod živih pacijenata.
Mogu li svinjski organi biti bolji od ljudskih?
Prema Montgomeryju, postoji realna mogućnost da svinjski organi jednog dana postanu čak i kvalitetniji od ljudskih za transplantaciju.
– Svinjske organe možemo stalno genetski prilagođavati i poboljšavati kako bismo smanjili rizik odbacivanja. To s ljudskim organima jednostavno nije moguće – objašnjava.
Istraživanja su pokazala i da transplantacija svinjske timusne žlijezde zajedno s bubregom može poboljšati imunološku toleranciju, što u budućnosti otvara mogućnost smanjenja ili čak potpunog ukidanja lijekova protiv odbacivanja.
Koji su organi najperspektivniji?
Dosadašnja iskustva upućuju na to da su bubrezi i srca najperspektivniji organi za ksenotransplantaciju. Pluća su znatno složenija, dok je uspješnost transplantacije jetre još uvijek neizvjesna.
Iako su neki pacijenti koji su ranije primili svinjske organe kasnije morali na njihovo uklanjanje ili su preminuli, Montgomery ističe da danas postoje najmanje dva živa primatelja svinjskih bubrega kojima organi i dalje funkcioniraju.
Na kraju, Montgomery ne isključuje mogućnost da bi i sam jednog dana prihvatio svinjski organ.
– Ako ostanem zdrav i živ, svakako bih to razmotrio. Imam djecu s istom genetskom bolešću i želim da imaju više mogućnosti nego što ih je imala prethodna generacija – zaključuje.
(Ordinacija.hr)
