Klimatske promjene utječu na komarce i druge životinje, od kojih su neke “spremnici” uzročnika bolesti koje prenose komarci, pa to posljedično utječe i na širenje bolesti koje prenose
Posljednjih godina svaka se deseta osoba na svijetu zarazi nekom od bolesti koju prenose komarci, a skoro milijun ljudi godišnje od posljedica umre. Komarci prenose malariju, dengu, žutu groznicu, chikungunyu, virus Zapadnog Nila, Zika i Usutu virusnu infekciju te druge encefalitise i bolesti. Klimatske promjene utječu na komarce i druge životinje, od kojih su neke “spremnici” uzročnika bolesti koje prenose komarci, pa to posljedično utječe i na širenje bolesti koje prenose, navodi biologinja dr. Ana Klobučar, voditeljica Odjela za dezinfekciju, dezinsekciju i deratizaciju Službe za epidemiologiju Nastavnog zavoda za javno zdravstvo “Dr. Andrija Štampar” u svom stručnom članku “Komarci i klimatske promjene” u povodu Svjetskog dana komaraca.
Tigrasti komarci na sjeveru
Prošla, 2024. godina najtoplija je otkad postoje mjerenja. Prosječna godišnja temperatura europskog kontinenta u 2024. bila je viša za +1,47°C od prosječne godišnje temperature za razdoblje od 1991. do 2020., kako je to u siječnju ove godine objavila Služba Europske komisije za klimatske promjene “Copernicus” (Climate Change Service).
– Više temperature i dulje razdoblje toplog dijela godine stvaraju povoljnije uvjete za život, razmnožavanje i trajanje sezonske aktivnosti komaraca. Više ljetne temperature na europskom području znatno pogoduju aktivnosti invazivnog tigrastog komarca (Aedes albopictus). Blage zime omogućuju preživljavanje većeg broja jedinki i vrsta komaraca tijekom zime, što rezultira većim populacijama u proljeće i ljeto. Sveukupno povišenje temperature zraka omogućava tigrastom komarcu širenje prema sjevernijim geografskim širinama, u područja gdje prethodno ova vrsta nije mogla prezimiti i obitavati. Osim porasta temperature i širenja areala invazivnih vrsta komaraca, i drugi čimbenici klimatskih promjena pomažu u povećanju brojnosti i aktivnosti komaraca te pojavi bolesti koje komarci prenose: promjene u oborinama, povećana vlažnost zraka, promjene u korištenju zemljišta (urbanizacija) – navodi dr. Klobučar.
Bolest koja se u svijetu najviše širi je denga. U 2023. prijavljeno je više od pet milijuna slučajeva denge, a u 2024. više od 14 milijuna s gotovo 12.000 smrtnih ishoda. Većina slučajeva prijavljena je u SAD-u. Ove godine do sada je prijavljeno 3,6 milijuna slučajeva denge i približno 1900 smrtnih ishoda u 94 zemlje i područja.
Denga je virusna bolest tropskih i suptropskih krajeva, a prenose je invazivne vrste tigrastih komaraca, koje su se u Europi već udomaćile.
S ptica na ljude
Podaci Europskog centra za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC) kazuju da su prve autohtone infekcije virusom denge u Europi zabilježene 2010. u Hrvatskoj i Francuskoj. Sljedećih desetak godina bilježi se manji broj autohtone denge, najviše 13 u pojedinoj državi, da bi 2022. bilo zabilježeno 65 autohtonih slučajeva denge (Francuska), u 2023. godini 128 slučajeva u tri europske države, dok je lani Europa evidentirala 304 potvrđena i jedan vjerojatni slučaj denge, navodi u svom članku dr. Ana Klobučar. Ističe izvješće časopisa Lancet Countdown za 2024. godinu o zdravlju i klimatskim promjenama, koje navodi da je klimatska pogodnost za prijenos denge uz pomoć vrste Ae. albopictus na globalnoj razini u razdoblju od 1951. do 2023. godine porasla za 46,3%, odnosno 10,7% za prijenos vrstom Ae. aegypti.
– Premda je denga najčešća u svijetu i sve češća u Europi, najčešće bolesti koje komarci prenose na europskom kontinentu su infekcija virusom Zapadnog Nila (West Nile, WNV) i Usutu virusna infekcija (USUV). To su tropski virusi iz Afrike, a tijekom nekoliko proteklih desetljeća preneseni su na područje Europe, gdje su sada stalno prisutni. Rezervoari ovih virusa su ptice u prirodi, a viruse s ptica na ljude prenosi domaći komarac Culex pipiens, vrsta koja nam najčešće noću ometa san – objašnjava biologinja i napominje kako se ti virusi putem komaraca ne mogu prenijeti s čovjeka na čovjeka.
Prema podacima ECDC-a, ove su godine do 6. kolovoza u Europi zabilježena 202 slučaja infekcije ljudi virusom Zapadnog Nila, a već do 20. kolovoza ta se brojka popela na 416 slučajeva. Zbog svega, važna je zaštita od ovih insekata, podsjeća dr. Klobučar, a prvi je korak briga o našem neposrednom okolišu – dvorištu i vrtu, gdje valja sprečavati razvoj komaraca tako da ne ostavljamo stajaću vodu ni u najmanjoj posudi ili otvoru.
( Romana Kovačević Barišić )
