Novo međunarodno istraživanje otkriva da kreativne aktivnosti – od tanga do slikanja i videoigara – mogu „pomladiti“ mozak i za nekoliko godina. Umjetnost, čini se, nije samo za dušu, nego i za biološko zdravlje.
Ples, slikanje, sviranje ili čak igranje videoigara – sve su to aktivnosti koje ne samo da nas opuštaju, nego i pomažu da naš mozak ostane mlad. Novo međunarodno istraživanje provedeno u 13 zemalja pokazuje da kreativno izražavanje može doslovno usporiti biološko starenje mozga.
Kada stvarate, vaš mozak stari sporije
Znanstvenici su otkrili da sudjelovanje u kreativnim aktivnostima pozitivno utječe na tzv. „moždani sat” – model umjetne inteligencije koji procjenjuje koliko mozak „izgleda staro“ na temelju snimki i uzoraka moždane aktivnosti.
Što su sudionici češće vježbali svoju umjetničku disciplinu, to je njihov mozak bio „mlađi“ u odnosu na njihovu kronološku dob.
Istraživanje je vodio tim neuroznanstvenika na čelu s Carlosom Coronelom i Agustínom Ibáñezom, koji su željeli otkriti ima li kreativnost mjerljiv biološki učinak – ne samo emocionalni ili psihološki. Njihova je hipoteza bila jednostavna: ako tjelesna aktivnost pomaže tijelu da duže ostane vitalno, može li kreativnost imati isti učinak na mozak?
Što znači zdrav mozak?
Zdravlje mozga ne definira se odsutnošću bolesti, već njegovom sposobnošću da održava učinkovitu, povezanu i otpornu aktivnost koja nam omogućuje da razmišljamo, učimo i prilagođavamo se promjenama tijekom života.
Prirodno starenje mozga uključuje biološke i funkcionalne promjene u strukturi, povezanosti i metabolizmu, no brzina i način na koji se one događaju razlikuju se od osobe do osobe.
„Moždani satovi“ koje su koristili istraživači temelje se na umjetnoj inteligenciji i strojnim modelima učenja. Oni analiziraju moždane snimke i obrasce aktivnosti te procjenjuju kolika je „stvarna“ starost mozga u usporedbi s biološkom.
Drugim riječima – ako je vaš mozak „mlađi“ nego što piše u osobnoj iskaznici, znači da on radi učinkovitije nego što se očekuje za vašu dob.
Od tanga do videoigara
U istraživanju je sudjelovalo gotovo 1.400 osoba iz različitih zemalja. Neki su bili stručnjaci u svojim područjima – tango plesači, glazbenici, likovni umjetnici i gejmeri – dok su drugi bili potpuni početnici, usporedivi po dobi, spolu i obrazovanju.
Znanstvenici su njihovu moždanu aktivnost snimali tehnikama magnetoencefalografije i elektroencefalografije, koje precizno bilježe moždane impulse u stvarnom vremenu. Potom su računalni modeli, trenirani s pomoću strojnog učenja, izračunali „moždani sat“ svakog sudionika.
Rezultati su bili iznenađujuće dosljedni:
- Tango plesači imali su mozgove koji su izgledali više od sedam godina mlađe od njihove stvarne dobi.
- Glazbenici i likovni umjetnici imali su mozgove pet do šest godina mlađe.
- Gejmeri su imali mozgove oko četiri godine mlađe.
Kreativnost se, čini se, ne ograničava na vrstu umjetnosti. Važno je samo redovito se baviti aktivnošću koja uključuje stvaranje, fokus, emociju i učenje.
Može li se mozak pomladiti za samo 30 sati?
Kako bi dodatno testirali učinak kreativnosti, znanstvenici su proveli i manji eksperiment u kojem su početnici trenirali 30 sati u strateškoj videoigri StarCraft II. I nakon tako kratkog razdoblja, moždani satovi sudionika pokazali su „pomlađivanje“ od dvije do tri godine.
Što su sudionici više vježbali, učinak je bio izraženiji. Kreativne aktivnosti aktiviraju ključna područja mozga odgovorna za pažnju i učenje, koja inače prva pokazuju znakove starenja. Kreativnost, dakle, pomaže održati te veze snažnima i fleksibilnima – kao da gradite bolje i brže „ceste“ koje povezuju različite dijelove mozga.
Digitalni mozgovi otkrivaju kako kreativnost djeluje
Uz AI modele, istraživači su koristili i biofizičke modele, odnosno „digitalne mozgove“. Oni ne samo da analiziraju podatke, nego i simuliraju stvarnu moždanu aktivnost koristeći matematičke jednadžbe.
Takvi modeli pomogli su znanstvenicima razumjeti zašto je kreativnost povezana s boljim zdravljem mozga: čini se da kreativni procesi povećavaju učinkovitost komunikacije između različitih dijelova mozga i jačaju otpornost neuronskih mreža.
Umjetnost i znanost – saveznici zdravlja
Iako se umjetnost i znanost često promatraju kao suprotnosti, ovo istraživanje pokazuje da su zapravo saveznici. Kreativnost ne oblikuje samo kulturu i emocije, već i biologiju.
Istraživači ističu da bi ove spoznaje mogle promijeniti način na koji razumijemo ulogu umjetnosti u obrazovanju, zdravstvu i društvu koje stari.
Znanstveni dokazi sada pokazuju da kreativno izražavanje nije samo luksuz ili hobi – ono može biti biološki mehanizam koji podržava zdravlje, otpornost i vitalnost mozga.
Zaključak: kreativnost je hrana za mozak
Bilo da plešete, slikate, svirate instrument, pišete ili igrate videoigre – svaki takav trenutak aktivira mozak, jača njegove veze i usporava njegovo starenje.
Drugim riječima, vaše sljedeće plesne koreografije, potez kistom ili glazbena nota možda doista pomažu vašem mozgu da ostane mlađi – znanstveno, mjerljivo i predivno.
(Ordinacija.hr)
